DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 95     <-- 95 -->        PDF

jer spomenuta sredstva uništavaju po tkornjake u svim njihov
ijtn razvojnim s t a d i j i m a.


Grane i vrhove ne treba ostavljati na lovnim stablima, jer to samo pomaže širenje
izvjesnih vrsti potkornjaka. Iste treba kod obaranja stabala smjesta odsjećiizvesti iz šume.


Ovo se uputstvo prvenstveno odnosi na suzbijanje potkornjaka na smireki, ali se
može jednako primijeniti i zai suzbijanje ostalih potkornjaka na cmogoričnom drveću.
Do ovih rezultata došli smo ispitivanjima i proučavanjem, potkornjalka vršenim u laboratoriju
i na terenu kroz nekoliko godina o čemu će izaći na drugom mjestu veća
radnja. Dr, Ž. Kovačević


Potkom jak i njegovo suzbijanje


Na poziv šumarske sekcije DITH-a u Zagrebu održao je prof. Kovačevi ć


14. XII. o. g. predavanje pod gornjim naslovom. Ü predavanju iznijeti su rezultati
pokusa vršeni tokom posljednje 3 godine u smrekovim sastojinama kraj Samobora.
Istaknuvši važnost poznavanja biologije potkornjaka za njihovo uspješno suzbijanje,
predavač je iznio neke momente koji su od neobične važnosti; za provadanjc
praktičnih mjera kod suzbijanja potkornjaka. Pokusi su pokazali da najveći i najpoznatiji
smrekov potkornjak (Ips typographus), koji prema mišljenju poznatih stranih
autora (Cecconi, Barbey, Escherisch, Rimski-Korsakov, Butovitseh i dr.) imadc
jedan do dvije i pol generacije, pod povoljnim klimatskim prilikama kod nas ima
pune tri generacije, što- je pomenuti pokus ove godine potvrdio. Iznijevši neke zanimljivosti
o prezimljavainju imaga smrekovog pisara (jedan dio prezimljuje u napadnutom
stablu, drugi u zemlji, a treći stvara novu generaciju na stojećim stablima,
koja napada pri vrhu), predavač je prešao na mjere suzbijanja toga štetočine.
Dosadašnji način polaganja lovnih stabala i postupak sa njima nije imao po´tpuni
uspjeh. Pored toga on je imao! svojih nedostataka. Oguljena kora mora se spaljivati,
što je skopčano sa opasnošću požara. Mjesto gdje se spaljuje treba se često> puta
posebno priređivati, pa se je s jedne strane gubilo vrijeme, a s druge strane kod
nošenja bi popadale mnoge kukuljice i imaga koji su poslije napadali nova stabla.
Isto tako nije bilo^ moguće izbjeći kođ; okobi poslije stvarali novu zarazu. Zato je neophodno potrebno provodati kombinirani
postupak tj. postupak lovnih stabala upotpuniti sa suzbijanjem kemijskim sredstvima.
Pokusima »Pantaikanoim« naše domaće produkcije bilo u prahu bilo emulziji
postignuti su vrlo dobri rezultati. Prije koranja potrebno je trupac i zemlju uzduž
trupca sa jedne i druge strane zaprašiti, zatim trupac okorati te ponovo i trupac
i koru poprašiti Pantakanom. U tom slučaju ni jedan potkornjak ne izbjegne sigurnom
uništenju, 1 kg Pantakan. prašiva dovoljno je za prašenje 30 tm lovnih trupaca
na spomenuti način.


Pored ovoga važnog rezultata predavač je iznio još jedan novum za koji sma


tramo da imade ogromno praktično značenje. Vrijeme rušenja lovnih stabala bilo je


obično određeno tako da su se stabla rušila mjesec i više dana prije nego bi na


stupio nalet potkornjaka. (Rušenje lovnih stabala, zimi odnosno prije nego lista bukva


itd.). Ovo je potrebno radi isušivanja stabala i time povećavanja njihove privlačnosti


za. potkornjake. No kod pokusu nije se radilo sa lovnim stablima već sa lovnim


trupcima. Debla su rezana na 4—8 m (da bi se u timi dimenzijama mogli upotrebiti


u drvnoj industriji), i time se postiglo njihovo brže sušenje i mogućnost postavljanja


čak i dva dana prije samog naileta. Potkornjaci su u velikom broju nalije tali na


lovne trupce.


Smrekov pisar spada medu insekte, koji veoma osjetljivo reagira na mikroklimu.
Na »mrekovom trupcu postavljenom u Samoboru ustanovljeno je, da na onom dijelu,
koji je bio izložen suncu, preko cijeloga dana. nije bilo niti jednog ubušenja
potkornjaka, dok je ma ostalom dijelu istoga trupca koji je bio u polusjeni konstatovan
veliki nalet. U šumi kraj Brezica imali smo prilike vidjeti dva lovna stabla
u udaljenosti od .10—15 m. Jedan je bio intenzivno napadnut, a na drugome nije bilo
uopće naleta. Ovu činjenicu pripisujemo upravo mikroklimi, na koju1 je (kako smo
spomenuli) smrekov pisar veoma osjetljiv. Postavljanje trupaca imade još jednu
ogromnu prednost pred cijelim lovnim stablima. ´Baš radi osjetljivosti smrekovog


93