DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 94     <-- 94 -->        PDF

I


&a.op.ven4a


Lovna stabla i suzbijanje potkom jaka kemijskim sredstvima


Primjena lovnih stabala u borbi protiv potkornjaka u crnogorićnim šumama
poznata je od davnine, Ta mehanička metoda suzbijanja potkornjaka. postala je
propisom za sprečavanje pojava potkornjaka i njihovo suzbijanje u slučajevima
kalamiteta. Iako primjena lovnih stabala predstavlja do sada jedinu mjeru za suzbijanje
potkornjaka, ima. ona pored svojih dobrih strana prilične manjkavosti´ koje
su uglavnom tehničke prirode. O tim manjkavostima premalo se vodi. računa pa stoga
primjena lovnih stabala kadkađa ne daje željene rezultate, već ´sta više može poslužiti
kao uzrok za širenje potkornjaka.
Na ovom mjestu želim dati samo jedno kratko uputstvo za primjenu lovnih
stabala uz upotrebu kemijskih sredstava, čime će se usavršiti dosadanje manjkavo
suzbijanje potkornjaka.


Lovna stabla treba nakon izvjesnog vremena okoravati kako bi se uništila jaja
i ličinke. Stoga treba okoravanje vršiti dok se još nisu razvile kukuljice i kornjaši.
Ako se vrši okoravanje kad su se već razvile kukuljice i mladi kornjaši, onda se
može dogoditi da dobar dio potkornjaka ostane ina -životu. Poslije okoravanja
treba koru spaliti. Taj postupak je poznat svima šumarskim stručnjacima. Međutim
ako točno kontroliramo postupak sa lovnim stablima, a naročito okoravanje i paljenje
kore, onda uz poznavanje načina života potkornjaka dolazimo do ovih manjkavosti:


1. Nalet potkornjaka je redovito rastegnut pa se dešava da su se od onih
potkornjaka. koji su prvi´ uletili u lovno stablo već razvile kukuljice i mladi kornjaši.
a od onih koji su kasnije ulet ili nalazimo jaja i ličinke. Ako u propisno vrijeme
vršimo okoravanje tj, za prvu generaciju nakon tri nedelje iza jakog naleta, a za
drugu generaciju nakon dvije nedelje, onda ćemo pretežno naći pod -korom jaja i
ličinke. Ako vršimo okoravanje nakon lj—2 nedelje kasnije možemo ^eć naići, na
kukuljice i mlade potkornjake. Prema tome redovno uobičajeno pravovremeno okoravanje
lovnih stabala vrši se onda kad nallet potkornjaka još nije završen.
i3. Kod okoravanja stabala u svakom slučaju stanoviti, postotak starijih korrajaša,
jaja, Učinaka, kukuljica i mladih kornjaša padne na zemlju. Dobar dio se
istih rastepe kod prenašanja kore na mjesto gdje ćemo ju spaliti. Na taj način
u svakom slučaju ostane stanoviti dio starih potkornjaka1, a kod nepravovremenog
okoravanja dobar dio kukuljica i mladih potkornjaka na životu. Do ove činjenice
dolazi uvijek kod okoravanja lovnih stabala.


3. U sušnim godinama te na suhim i krševitim terenima prijeti opasnost kod
paljenja kore od šumskih požara. Da se to izbjegne često se lovna stabla okoraju,
a kora ne spali. Sm.rekov pisar i mali smrekov potkornjak ne moraju vršiti dopunsko
žderanje samo pod korom na lovnim ili stojećim stablima, nego se isto tako
mogu spolno razviti u kori:, suhim granama itd,.
Da bi uklonili te manjkavosti kod primjene lovnih stabala izvršili smo biološke
pokuse sa sintetičkim sredstvima Pantakanom (DDT) i Gamexanom (Heksaklorcikloheksan),
te smo đošlii do ovih zaključaka:


1. Lovna stabla u svrhu primamljivanja potkornjaka na crnogoričnom drveću
treba obarati kao i dosada.
2, Okoravanje stabala treba izvršiti za prvu generaciju 3—4 nedelje nakon
naleta potkornjaka, a za ljetnu generaciju nakon 2—3 nedelje.


3. P r i j e okoravanja treba lovno stablo li zemlju ispod njega
temeljito naprašiti sa Pan ta kano mi ili Gamexanoim. Zatim izvršiti
okoravanje te ponovno naprašiti deblo i; koru sa donje
strane sa istim srcdstvinuai Paljenje kore se ne treba vršiti
92


\