DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 94 <-- 94 --> PDF |
I &a.op.ven4a Lovna stabla i suzbijanje potkom jaka kemijskim sredstvima Primjena lovnih stabala u borbi protiv potkornjaka u crnogorićnim šumama poznata je od davnine, Ta mehanička metoda suzbijanja potkornjaka. postala je propisom za sprečavanje pojava potkornjaka i njihovo suzbijanje u slučajevima kalamiteta. Iako primjena lovnih stabala predstavlja do sada jedinu mjeru za suzbijanje potkornjaka, ima. ona pored svojih dobrih strana prilične manjkavosti´ koje su uglavnom tehničke prirode. O tim manjkavostima premalo se vodi. računa pa stoga primjena lovnih stabala kadkađa ne daje željene rezultate, već ´sta više može poslužiti kao uzrok za širenje potkornjaka. Na ovom mjestu želim dati samo jedno kratko uputstvo za primjenu lovnih stabala uz upotrebu kemijskih sredstava, čime će se usavršiti dosadanje manjkavo suzbijanje potkornjaka. Lovna stabla treba nakon izvjesnog vremena okoravati kako bi se uništila jaja i ličinke. Stoga treba okoravanje vršiti dok se još nisu razvile kukuljice i kornjaši. Ako se vrši okoravanje kad su se već razvile kukuljice i mladi kornjaši, onda se može dogoditi da dobar dio potkornjaka ostane ina -životu. Poslije okoravanja treba koru spaliti. Taj postupak je poznat svima šumarskim stručnjacima. Međutim ako točno kontroliramo postupak sa lovnim stablima, a naročito okoravanje i paljenje kore, onda uz poznavanje načina života potkornjaka dolazimo do ovih manjkavosti: 1. Nalet potkornjaka je redovito rastegnut pa se dešava da su se od onih potkornjaka. koji su prvi´ uletili u lovno stablo već razvile kukuljice i mladi kornjaši. a od onih koji su kasnije ulet ili nalazimo jaja i ličinke. Ako u propisno vrijeme vršimo okoravanje tj, za prvu generaciju nakon tri nedelje iza jakog naleta, a za drugu generaciju nakon dvije nedelje, onda ćemo pretežno naći pod -korom jaja i ličinke. Ako vršimo okoravanje nakon lj—2 nedelje kasnije možemo ^eć naići, na kukuljice i mlade potkornjake. Prema tome redovno uobičajeno pravovremeno okoravanje lovnih stabala vrši se onda kad nallet potkornjaka još nije završen. i3. Kod okoravanja stabala u svakom slučaju stanoviti, postotak starijih korrajaša, jaja, Učinaka, kukuljica i mladih kornjaša padne na zemlju. Dobar dio se istih rastepe kod prenašanja kore na mjesto gdje ćemo ju spaliti. Na taj način u svakom slučaju ostane stanoviti dio starih potkornjaka1, a kod nepravovremenog okoravanja dobar dio kukuljica i mladih potkornjaka na životu. Do ove činjenice dolazi uvijek kod okoravanja lovnih stabala. 3. U sušnim godinama te na suhim i krševitim terenima prijeti opasnost kod paljenja kore od šumskih požara. Da se to izbjegne često se lovna stabla okoraju, a kora ne spali. Sm.rekov pisar i mali smrekov potkornjak ne moraju vršiti dopunsko žderanje samo pod korom na lovnim ili stojećim stablima, nego se isto tako mogu spolno razviti u kori:, suhim granama itd,. Da bi uklonili te manjkavosti kod primjene lovnih stabala izvršili smo biološke pokuse sa sintetičkim sredstvima Pantakanom (DDT) i Gamexanom (Heksaklorcikloheksan), te smo đošlii do ovih zaključaka: 1. Lovna stabla u svrhu primamljivanja potkornjaka na crnogoričnom drveću treba obarati kao i dosada. 2, Okoravanje stabala treba izvršiti za prvu generaciju 3—4 nedelje nakon naleta potkornjaka, a za ljetnu generaciju nakon 2—3 nedelje. 3. P r i j e okoravanja treba lovno stablo li zemlju ispod njega temeljito naprašiti sa Pan ta kano mi ili Gamexanoim. Zatim izvršiti okoravanje te ponovno naprašiti deblo i; koru sa donje strane sa istim srcdstvinuai Paljenje kore se ne treba vršiti 92 \ |