DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 7 <-- 7 --> PDF |
njera i tehničara NR Hrvatske, osnivajući u svom krilu stručne komisije, pravilno uočila potrebu ove saradnje. Iz takvog stanja´stvari nameće se potreba da se uzme u razmatranje mogućnost, potreba, važnost i način saradnje između nauke i operative u oblasti šumarstva. * Kad je riječ o saradnji između nauke i operative, javljaju se dva osnovna pitanja,´ o kojima treba raspravljati. To je: a) potreba saradnje i b) način saradnje. POTREBA SARADNJE 0 načelnom stavu da je saradnja između nauke i operative ne samo potrebna nego neophodna dakle o stavu koji je poznat i priznat, ne bi trebalo uopće govoriti. Potreba saradnje nauke i operative očita je u svim strukama i svim resorima. Mi ovdje držimo u vidu samo potrebu saradnje u oblasti šumarstva a za područje NRH. Tim nije rečeno, da nema pitanja na kojima je interesovano šumarstvo cijele FNRJ, Čitav je niz razloga kojima je uslovljena potreba saradnje. Ti su razlozi u ovome: i. Društveni poredak današnjice dao je nauci u današnjoj državi posve zaseban položaj. Težište naučno-istraživačkoga rada preneseno je na Akademije nauka. No danas Akademije nauka nisu više, kao u staroj Jugoslaviji, privatne Već državne ustanove, One nisu više žarišta u kojima se isključivo iživljava naučna tendencija i sklonost pojedinog naučnog radnika. To su ognjišta na kojima kompetentni naučni radnici i njihovi kolektivi rješavaju naučne osnovice velikih socijalnih, tehničkih i privrednh pitanja. Nauka nije više neka uska oblast aristokratske naučne izolovanosti, u kojoj je mogao da radi samo malen broj odabranih. Danas je nauka prostrano polje demokratske širine u kojemu mogu da razviju svoj aktivitet svi naučno izgrađeni stručnjaci. To proširivanje njenoga opsega odigrava se u današnjem društvenom poretku na dva načina. Prvo: nauka ide za tim da svojim istraživačkim radom obuhvati sve veće područje. Drugo: i operativa je počela da prilazi nauči, nastojeći da primijeni naučne metode u cilju unapređenja proizvodnje. Centar naučnoga rada nisu više-, kao u prošlosti, filozofija, lingvistika, pravo i historija već grane nauke koje su tijesno povezane sa materijalnim uslovima života a to je biologija, kemija, fizika, medicina, tehnika, poljoprivreda, šumarstvo i ekonomika. Kao posljedica današnjeg socijalnog poretka i njegovih potreba u najvišu naučnu ustanovu NRH, u Jugoslavensku akademiju ušao je čitav niz instituta koji se bave važnim pitanjima materijalnoga života. U sklopu Jugoslavenske akademije danas se nalaze: Institut za higijenu rada, Institut za naftu, Institut za proučavanje fundacije tla, Institut za kemiju silikata, a da i ne govorimo o eksperimentalnim institutima za biologiju, kemiju, fiziku i šumarstvo koji su također tijesno povezani sa materijalnim pitanjima. Uostalom pored Akademijinih instituta treba držati na umu 5 |