DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 65 <-- 65 --> PDF |
losna dužnost da medu prvima stignem do opaljemiib i ^zgorjefn stiibala Pančićeve omorike na Dobrotušu, Bjeličkkn Stijenama i Vranovinii. Godinu dana iiza toga ponovno m´1 se je pružila prilika da .proputujem kroz područje višegradskog, račaraskog, srebreraičkog i rogatičkog sreza i da obiđem gotovo sve sastojine Pančićeve omorike, koje su bilo na koji način do tadaj otkrivene. Pošavši od "VTšegrada preko Tovami´ce na Gostuju, odatle preko Zaovina na Taru Planinu i dalje pr&ko Crvene Stijene ä Crnog Vrha, Vidače kod Jagoštice, Štule, Stoca, Božurevca, Rakovca, Cerove Ravni prebacio sam se preko Drine kod Slapa i stigao u selo Luku. Ob´Savš´i sva staništa Pančićeve omorike oko Luke u srebreniičkom srezu, prebacio sam se preko Javor Planine u Podžeplje odakle sam (nakon dvodnevnog uzaludnog traženja) dospio ti najsjevernije poznato stanište Pančićeve omorike na Tisovljaku. iz Podžeplja vratio sam se u Višegrad preko Dobrotuša, Tesle Stare Gore, Smrčevog točila, Štavmja i Brštainice. Prilikom ovog putovanja, koje je trajalo 14 dana, uspjelo mi je stići i pregledati svaku poznatu saistoji´nui i grupu stabala Pančićeve omorike u ovim predjelima, izuzev staništa na planini Zvijezdi, za koja sam bio od mještana pogrešno upućen. Rezultate ovog terenskog putovanja izmijeću u sažetom obliku. - Ostavljajući po strani podatke, koji su već poznati iz literature, a koji se odnose na staništa Pančićeve omorike, novi nalaz je sastojina u Trenic i nedaleko Zaovina (na padinama Pasje Stijene), koja je do? duše već od ranije poznata, ali za nju nije navedeno, da se nalazi na serpeintinskoj podlozi^ Ranije je bilo poznato, a mnogi autori su to i posebno isticali, da Pančićeva omorika raste isključivo! na podlozi vapnenca. Za ostale sastojine ova je tvrdnja tačna, ali slučaj sa sastojinom u Trenici pokazuje, da Pančićeva omorika i u prirodi dolazi na drugim staništima, a ne samo na vapnencu. Posebno treba ovdje istaknuti, da je ova sastojina prilično malena i da se nalazi okružena dosta prostranim crnoborovim šumama, koje se spuštaju sa padina Pasje Stijene. Pasja Stijena i njene padine, koliko se je moglo letimično vidjeti, izgrađena je pretežno od vapnenaca, a tek u njenim najdonjim dijelovima pojavljuje se na površini serpentinske stijene. Upravo tu nađena je ova omanja sastojina Pančićeve omorike i u njoj priličan broj drugog bilja, koje je karakteristično za vegetaciju naših serpentina. Ovdje vrijedi napomenuti i činjelnicu, da je sam Pančić u prvo, vrijeme isticao da »omorika raste na silikatu«. U svojoj knjizi, koja je 1887. god. izašla pod naslovom »Omorika« navodi on da su mu javili da to drvo, »raste na Jezerima, oko Durmitora«, a da njemu nije to upalo u oči, kad je tim predjelima putovao, poštojse jie »većinom kretao na kalcitu, a omorika raste na silikatu«. Omorika međutim nije nađena oko Durmitora, a navodi o njoj tamo, osnivali su se na poopštavanju naziva »omorika«, kojim naš narod naziva običnu smrču. U blizini staništa u Trenici, nešto sjevernije na padinama Pasje Stijene u gornjem toku Zmaj evačkog Potoka nađena je jedna oveća skupina Panćićevih omorika, koja do tada nije bila šire poznata. U literaturi o njoj nismo mogli naći nikakve podatke, pa prema tome, ovu sastojinu treba kao noVu ubrojiti u spisak staništa Pančićeve omorike. Sastojina obuhvaća jedva nešto manje od jednog hektara ii okružena je šumom jele, smrće i borova. Nalazi se neposredno iznad samog potoka, tlo je u njoj aosta duboko, ali, iako je sastojina okrenuta sjeveru, ona ne daje dojam tipičnog mjesta na kdjem najčešće raste Pančićeva omorika. Na prvi pogled izgleda kao da je skupina »omorika« ovdje sasvim slučajno izrasla i zbog toga vjerovatno nije niko ranije nju ovdje ni tražio. Po tragovima Ui. ´ 63 |