DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 63 <-- 63 --> PDF |
oiju, kao i organizirati uzgoj sadnica za pošumjjivanje i njihovu distribuciju, U svakom od tih područja rada postoji niz pitanja, koja će se — u vezi sal novim iskustvima — riješit kako će to našim prilikama najbolje odgovarati. SOME CONTRIBUTIONS IN CONNECTION WITH THE IMPROVEMENT OF FOREST PRODUCTION The author gives some proposals in connection with the improvemen t of forest seedi n g and n u r s"e r y work. The attention. !´is drawn to the moire ´important organisation questions and proposals are gfiiven with regard to the most rapid and useful selection and seperation of seed stands, groups of seed trees and individual seed trees. The importance of see d r e gi o n s limliitation, especially in countries where such division is not yet brought about, is emphasized.´ The author discusses the best possible way for gathering and further manipulation of forest seeds and fruits. The importance of forest nursey location in horizontal and vertical direction, correspondent raising and distribution of seedlings in connection with afforestation as stressed, too. lag. PAVLE FUKAREK (SARAJEVO): \ StauiUa V,aniiiwi o^aäkt uaktu šumskih pa&aca u 194-6147 fyadiui 0 Pančićevoj omorici (Picea omorica Pančić), o tom jedinstvenom i značajnom četinjarskom drvetu, po kojem je naše vegetacijsko područje postalo znamenito, napisano je do danas ogroman broj različitih naučnih radova, saopštenja i drugih literarnih priloga. 0 tom drvetu, koje je svojevremeno izazvalo veliku senzaciju u naučnom svijetu, pisali su brojni znameniti botaničari, domaći i strani, i svojim radovima doprinijeli da se ova vrsta našeg rijetkog šumskog drveća danas poznaje gotovo do u tančine. Poznate su nam njene morfološke, anatomske i druge osobine gotovo u potpunosti, ekologija njenih staništa upoznata je u priličnoj mjeri, a isto tako njene biološke osobine kao i sastav fitoeenoze u kojoj ona dominira bili su predmet istraživanja u najnovije vrijeme. Ne govoreći o njenim staništima, koja su istraživali i upotpunjavali brojni domaći i strani botaničari i šumari, mi možemo slobodno tvrditi, da se o Pančićevoj omorici kod nas znade mnogo više nego o bilo kojem drugom! drvetu naših šuma. Nažalost, iako> postoji vrlo obiman materijal koji nam govori o osobinama naše »omorike«, mnogome od inaših stručnjaka ovaj materijal nije pristupačan, pošto je razasut po velikom broju (većinom stranih) časopisa. Zbog toga postoji već odavno potreba da se pristupi prikupljanju i obradi) toga materijala, na sličan način kako je obrađena isto tako značajna vrsta Balkanskih planina-molika (Pinus peuce Grisebach), i tako omogući potpuni pregled ove naše domaće vrste svakom našeni stručnjaku. Prije nego što pređemo na izlaganje podataka o sastojinama Panoićeve omorike, koje su stradale u šumskim požarima teških sušnih godina r 61 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 64 <-- 64 --> PDF |
1946, i 1947,, potrebno je oživiti neke historijske podatke u vezi sa njenim otkrićem. Naš znameniti botaničar Josif Pario ć, kojemu je os.´im ostalog j otkriće »omorike « doprinijelo da se uvrsti među. zaslužne naučnike Evrope, prvi put je vidio »omoriku« tek 1877. godine, iako je za njeno postojanje znao već i od ranije. Po njegovim vlastitim podacima, on je još 1855. gođne, za vrijeme jedne naučne ekskurzije »po Užičkom okrugu«, doznao od mještana, da taimo negdje »u šumama Tare« raste jedno neobično četinjarsko drvo, ali mu tom priil´-kom »niko nije umeo da pokaže to drvo«. Tragajući za njiim uspjelo mu je tek deset godina kasnije pribaviti plodove i grainč´ce razl´čitih četinj´ara sa Tare i Zlatiibora i među njima i dvije grančice jednog neobičnog šumskog drveta koje su mu odmah pokazale da pred sobom ima nešto čemu vrijedi posvetiti nairoc´tu pažnju. Prilike mu nisu dozvoljavale fanije, nego tek 1877, god ne, putujući´ po Tari i Zlatiiboru sa naročitim ciljem, kako sam ističe, »da se kucaj ne vrati dok omoriku ne nađe« i kad je već pomišljao, da će mu i ovog puta ostati želja neispunjena, našao se je u selu Zaovinama nad obalama. Rzava »pred omanjom grupom č et´ nj ara, okićenih na vrhu ´mnoštvom, šešarica «. To je bila sastojina omorika u Sklopovima, koja je u specijalnoj karti o´znaičema kao Vis i postoji sačuvana još i danas. Nakon svog povratka u Beograd utvrdio je PanS´ć da naša »omorika« nema bliskih srodnika među evropskim četin jarima, nego tek medu smrčama Dalekog Istoka. Obradivši detaljno svoj nalaz i upoređujući ga sa poznatim vrstama smrča, Pančić je objavio u »Težaku« prvi prikaz »omorike« nove »fele četinjača « sa Balkanskog Poluotoka. Godine 1880. uspijeva mu još jednom daj posjeti predjele oko Drime i tom prilikom nalazi »omoriku« i na Crvenoj Stijeni iznad sela Rastišta, te na Stocu na bosanskoj strani (kojeg j« pogrešno označio kao Janjac), a od drugih je doznao, »da to drvo raste i ti obližnjoj Bosni na brdu Semetešu nedaleko Višegrada«, misleći time na Semeć, u čijem se okolišu doista i nailaze sastojine »omorike«. Ne ulazeći u činjenicu, da je Pančić pretpostavljao da »omorike« ima, na mnogo više mjesta na Balkanskom Poluotoku i da su osim Drobnjaka u literaturi netačno zabilježena i brojna druga mjesta na kojima je navodno »viđena« ova »vitka« balkanska smrča!tokom vremena otkrivene su, ne samo u Srbiji, nego i u susjednoj Bosni brojne manje sastojine Pančićeve omorike o kojima su pisali Wettstein, Handel, Mazzetti, Neger, Adamović, G. Beck, Fr. Novak i drugi. U novijie vrijeme detaljnim istraživanjem pojedinih njenih staništa pozabavili su se naši stručnjaci Maly, Plavšić i Piškorić, specijalno za staništa u Bosni, dok o staništima iz Srbije imamo dosta detaljne podatke još od Uroševića, (Vidi navedenu literaturu). Ti podaci vrijedili su sve do 1946. godine. Te kobne godine harali su u našim šumama nezapamćeni požari, koji su u velikoj mjeri izmjenili i lice bosanskih šuma. Na području oko srednjeg toka rijeke Drine opustošili su šumski požari velike površine. Oni su se pojavili u zabačenim predjelima u kojima nije bilo lako organizirati zaštitu i spriječiti1 požare da zahvate velikog maha. Sušna godina, nekoliko beskišnih mjeseci, pojačali su zamah požara. Godinu dana kasnije ponovile su se slične prilike i na istom području stradale su od požara veće površine šuma na Javor Planini, u srebreničkom srezu, te na granici Bosne i Srbije. Zajedno sa ostalim uništene su tada i neke sastojine Pančićeve- omorike. Te godine, kao nekim slučajem, imao sam upravo ja dužnost da rukovođiim gašenjem požara u šumama na pjanini Devetaku i Javoru, i mene je eapala ža .62 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 65 <-- 65 --> PDF |
losna dužnost da medu prvima stignem do opaljemiib i ^zgorjefn stiibala Pančićeve omorike na Dobrotušu, Bjeličkkn Stijenama i Vranovinii. Godinu dana iiza toga ponovno m´1 se je pružila prilika da .proputujem kroz područje višegradskog, račaraskog, srebreraičkog i rogatičkog sreza i da obiđem gotovo sve sastojine Pančićeve omorike, koje su bilo na koji način do tadaj otkrivene. Pošavši od "VTšegrada preko Tovami´ce na Gostuju, odatle preko Zaovina na Taru Planinu i dalje pr&ko Crvene Stijene ä Crnog Vrha, Vidače kod Jagoštice, Štule, Stoca, Božurevca, Rakovca, Cerove Ravni prebacio sam se preko Drine kod Slapa i stigao u selo Luku. Ob´Savš´i sva staništa Pančićeve omorike oko Luke u srebreniičkom srezu, prebacio sam se preko Javor Planine u Podžeplje odakle sam (nakon dvodnevnog uzaludnog traženja) dospio ti najsjevernije poznato stanište Pančićeve omorike na Tisovljaku. iz Podžeplja vratio sam se u Višegrad preko Dobrotuša, Tesle Stare Gore, Smrčevog točila, Štavmja i Brštainice. Prilikom ovog putovanja, koje je trajalo 14 dana, uspjelo mi je stići i pregledati svaku poznatu saistoji´nui i grupu stabala Pančićeve omorike u ovim predjelima, izuzev staništa na planini Zvijezdi, za koja sam bio od mještana pogrešno upućen. Rezultate ovog terenskog putovanja izmijeću u sažetom obliku. - Ostavljajući po strani podatke, koji su već poznati iz literature, a koji se odnose na staništa Pančićeve omorike, novi nalaz je sastojina u Trenic i nedaleko Zaovina (na padinama Pasje Stijene), koja je do? duše već od ranije poznata, ali za nju nije navedeno, da se nalazi na serpeintinskoj podlozi^ Ranije je bilo poznato, a mnogi autori su to i posebno isticali, da Pančićeva omorika raste isključivo! na podlozi vapnenca. Za ostale sastojine ova je tvrdnja tačna, ali slučaj sa sastojinom u Trenici pokazuje, da Pančićeva omorika i u prirodi dolazi na drugim staništima, a ne samo na vapnencu. Posebno treba ovdje istaknuti, da je ova sastojina prilično malena i da se nalazi okružena dosta prostranim crnoborovim šumama, koje se spuštaju sa padina Pasje Stijene. Pasja Stijena i njene padine, koliko se je moglo letimično vidjeti, izgrađena je pretežno od vapnenaca, a tek u njenim najdonjim dijelovima pojavljuje se na površini serpentinske stijene. Upravo tu nađena je ova omanja sastojina Pančićeve omorike i u njoj priličan broj drugog bilja, koje je karakteristično za vegetaciju naših serpentina. Ovdje vrijedi napomenuti i činjelnicu, da je sam Pančić u prvo, vrijeme isticao da »omorika raste na silikatu«. U svojoj knjizi, koja je 1887. god. izašla pod naslovom »Omorika« navodi on da su mu javili da to drvo, »raste na Jezerima, oko Durmitora«, a da njemu nije to upalo u oči, kad je tim predjelima putovao, poštojse jie »većinom kretao na kalcitu, a omorika raste na silikatu«. Omorika međutim nije nađena oko Durmitora, a navodi o njoj tamo, osnivali su se na poopštavanju naziva »omorika«, kojim naš narod naziva običnu smrču. U blizini staništa u Trenici, nešto sjevernije na padinama Pasje Stijene u gornjem toku Zmaj evačkog Potoka nađena je jedna oveća skupina Panćićevih omorika, koja do tada nije bila šire poznata. U literaturi o njoj nismo mogli naći nikakve podatke, pa prema tome, ovu sastojinu treba kao noVu ubrojiti u spisak staništa Pančićeve omorike. Sastojina obuhvaća jedva nešto manje od jednog hektara ii okružena je šumom jele, smrće i borova. Nalazi se neposredno iznad samog potoka, tlo je u njoj aosta duboko, ali, iako je sastojina okrenuta sjeveru, ona ne daje dojam tipičnog mjesta na kdjem najčešće raste Pančićeva omorika. Na prvi pogled izgleda kao da je skupina »omorika« ovdje sasvim slučajno izrasla i zbog toga vjerovatno nije niko ranije nju ovdje ni tražio. Po tragovima Ui. ´ 63 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 66 <-- 66 --> PDF |
sječe vidi se da su nekada ovdje rasla cmorikrna stabla u većem broju. Nedaleko od ove sastojine nalazila se je još prije nekih desetak godina oveća skupina Pančićeve omorike na mjestu Bijele Vode (Bijeli Potok). Danas od ove sastojine nema više traga, te postoji opasnost da se na isti način postupi i sa sastojinom u Zmajevačkom Potoku. Koliko se je moglo utvrditi, sastojina je u privatnim rukama i vlasnik, kao uostalom i na drugim mjestima, siječe za svoje potrebe jednako tako Pančićevu omoriku, kao i ostalo drveće. Po tome, što mještani vrlo dobro poznavaju razlike u kvalitetu drveta1 obične smrče i Pančićeve. omorike, može se zaključiti, da im sječa i jedne i druge nije neobična. Ovo novo, ranije nepoznato stanište Pančićeve omorike u Zmajevač kom Potoku nedaleko Zaovina navodi nas ha pretpostavku, da bi se u ovim predjelima, možda nakon jednog detaljnijeg istraživanja, još naišlo . na druge nepoznate njene sastojine. Međutim, sasvim je sigurno da Panči ćeve omorike nema oko Paračina, premda ju je navodno tamo »vidio« W. Israel*) Od sastojina Pančićeve omorike, koje su potpuno uništene u požarima 1946./47. godine treba na prvom mjestu spomenuti sastojinu S m rčev o Točil o (Dugi Do), onu prekrasnu sastojjinu nedaleko Medne Luke na Semeč Planini, o kojoj nalazimo podatke, već kod Wettsteina i Malva. Nju su svojevremeno otkrili šumarski stručnjaci Zechel i Kara- man. Omorika je ovdje rasla na sjeveru okrenutim strmim kamenitim padinama iznad uskog klanca, koji se spušta sa visoravni do Drine. U visini od kojih 900—1000 m nalazila se je oveća sastojina odraslih »omorika« u gustom sklopu. Ova sastojina, kako nas izvještava Malv, već je i ranije u izvjesnoj mjeri stradala od šumskog požara, kojeg su izazvali neoprezni lovci. Međutim, nakon požara u 1947. g. od ove sastojine čini se da nije ništa preostalo. Godinu dana poslije požara nađeno je još samo nekoliko stabala sa zelenom krošnjom, ali i ova su bila opaljena u donjem dijelu tako, da ima malo vjerojatnosti da su ostala na životu. Nešto sjevernije od Smrčevog Točila nalazile su se nekolike manje grupe stabala Pančićeve omorike u strmim Starogorski m (Tatiničkim) Stijenama. I tu je prošao šumski požar i od pet grupa, koliko ih je bilo, preostalo je samo jedno živo zeleno stablo ispod kote Teferić, a i evo možda nije preživilo do današnjih dana. Ovdje se je omorika nalazila u manjim sklopljenim grupama u nadmorskoj visini od kojih 1050v m., zajedno sa običnom smrčorn, jelom ,bijelim i crnim borom i bukvom, okruživanom šikarom hrastova, graba i kukrike. O ovim staništima nalazimo detaljnije podatke u radovima Tregubova i Plavšića. Među najčešće posjećivanim, lako dostupačnim staništima Pančićeve omorike, spadala je manja sastojina od nekoliko desetaka stabala na planini Dobr o tu š u blizu sela Laze. Ovdje je omorika bila primjesa sastojine jele, smrče i bukve, a nalazila se,je tek nekih desetak metara iznad šumske pruge, koja iz Han Pijeska vodi do Podzida na Drini. Čini se, da *) U članku pod naslovom »Dendrologisehe Not´-zcn-Dciadroilogisches aus Serbien « u Mitteilungen d. Dendrog. Gesellsch. 1900 (str. 3(0) navodi W. Israel ovo:.»Pice» Omoriea traf ich horstweise eingesprengt im Walde auf einem hohen Berge links der Morava uinweS Pairaoin an queWigen Stellen.« Ovo je bez svake sumnje zamjena sa običnom smreom,. jer ovakav značajan inataz ne bi os´tao samo u jednoj bilješci, nego bi se o njemu do danas znalo mnogo više. I 64 i |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 67 <-- 67 --> PDF |
je šumski požar ovdje i nastao od iskar/ lokomotive u 1947. godini. Dva dana nakon toga što je ovim predjelom prošao požar, naišao sam na sva stabla Pančićeve omorike potpuno spaljena. Samo jedno od njih, bilo se je prevalilo preko pruge i na vrhu imalo je još sačuvane brojne nezrele ljubičaste češere. Na ograncima Javor Planine iznad sela Brložnika postojale su dvije manje sastojine i to na B j e 1 i č k i m Stijenama i na Vranovini Grupa stabala Pančićeve omorike* u predjelu «Pod Vidačorh« t (foto ing. St. Kokrović) (Vran Kamenu), na dva izrazita grebena u međusobnoj blizini. Nadmorska visina od kojih 1260 do 1^50 met. te obilan xpodmladak govorilo je o tome, da´ se ovdje »omorika« nalazi na svom najpovoljnijem položaju. Prema Plavšiću, na Bjeličkim Stijenama, moglo je biti oko 100 odraslih stabala »omorike«. Danas nažalost nema ovdje ni traga od nekadašnje sastojine. Jedino, za našu utjehu^ uspjelo je odatle iznijeti i sačuvati materijal za analizu prirasta i tehnološko ispitivanje drveta Pančićeve omorike. U srebreničkom srezü, sjeverno od sela Luke postojalo je nekoliko većih i manjih sastojina Pančićeve omorike iznad Crnog Potoka, o kojima je već pisao Wettstein kao o jednoj sastojim. Kasnije je ovdje utvrdio Plavšić da se ne radi samo o jednoj sastojini na Crvenoj Stijeni, nego o pet grupa, koje su međusobno potpuno odijeljene, a nižu se na sjeveru okrenutim strmim padinama iznad spomenutog potoka. To su bile sastojine G r a d, C r v e ne S t i j ehe, Borov Vrt, C r ni V r h i M e ć a v oi 65 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Do. Plavšić je istovremeno utvrdio da sjevernije, na Tovarnici i Ljutici, za koje je Wettstein iznio pretpostavku da su obraštene sastojinama Pančićeve omorike, nema ni jednoj stabla »omorike«. Danas ni to ne bi bilo važno, jer je požar zahvatio čitav ovaj predjel oko Crnog Potoka i uništio svu šumu. Samo na rubu sastojine iznad Borovog Vrta ostalo je jedno stablo Pančićeve omorike nezahvaćeno požarom i vjerovatno je jedini preživjeli primjerak koji može posvjedočiti, da su tu u blizini bile veće sastojine. TUovtjaL. Sastojina Pančićeve omorike prije požara (1(946. g.) i : U isto vrijeme, kada su bjesnili požari u Crnom Potoku i progutali sastojine Pančićeve omorike, nastradalo je od suše i ono osamljeno stablo Panciceve omorike u obližnjoj Zaradovini. Na suprotnoj obali rijeke Drine, a naročito u N. R. Srbiji, od šumskih požara stradalo je srazmjerno manje sastojina Pančićeve omorike. Jedino je od neprocjenjive štete nestanak jednodobne mlade sastojine u Brusničkom Potoku ispod Karaule Štule na samoj granici Bo x 66 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 69 <-- 69 --> PDF |
sne i Srbije. Ova jednodobna mlada, dosta prostrana sastojina Pančićeve omorike vjerovatno da je nekada i nastala nakon jednog većeg šumskog požara. Tu pretpostavku iznio je već i Tregubov, a ona je vrlo osnovana, pošto se neposredno iznad ove sastojine nalazi Stolac ,sa najljepšim starim primjercima »omorike« sa kojih je sjeme lahko moglo doprijeti v Brusnički Potok. Požar sastojine u Brusničkom Potoku nastao je iz požara, koji je zahvatio šikaru oko sela Jagoštice. Jak vjetar prenosio je vatru velikom Sastojina Pančićeve omorike poslije požara (1948. g.) brzinom preko grebena tako, da je bilo nemoguće spriječiti njeno prodiranje iz šikare u visoku šumu. Požar nije samo zahvatio i uništio sastojinu »omorike« u Brusničkom Potoku, nego je, prešavši kroz mješovitu sastojinu na Štuli, zahvatio i jedan dio sastojine Pančićeve omorike na Velikom Stocu. Tu je stradalo dosta stabala ogromnih dimenzija i velike starosti. Na mjestu zvanom Vrata postojala je jedna odijeljena skupina stabala »omorike«, koja je ovom prilikom potpuno izgorila. 67 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 70 <-- 70 --> PDF |
U N. R. Srbiji stradala je od požara još samo jedna mala sastojka Pančićeve omorike. To zapravo nije ni bila neka sklopljena sastojina, nego grupe i pojedinačna stabla na mjestu zvanom Jabučic a u klancu Rzava blizu sela Zaovina. Ovdje je požar zahvatio predjel Vranjak, a neka stabla omorike izgleda da su stradala više od suše nego od požara. , Sastojine Pančićeve omorike, sve do donošenja Zakona o zaštiti šuma od požara, nisu bile potpuno sigurne od iznenadnih šteta uslijed neopreznog loženja vatre u šumi. Tako je i sastojina na Gostilji kod Višegrada skoro mogla nastradati od vatre, koja je nastala u proljeće 1948 godine u susjednoj šumi. Ovaj požar bio je na vrijeme lokalizovan i zahvaljujući nastalom kišovitom vremenu nije imao veće štetne posljedice. Vatra je doprla do blizine sastojine Pančićeve omorike i nije prodrla u gustiš sastojine, gdje se ne bi dala tako lako ugasiti. Nakon ovoga što je naprijed u kratkim crtama izloženo, vidimo da je iza požara u 1946. i 1947. godini preostao još samo malen broj sastojina Pančićeve omorike. Čini se, da su u prošlosti na isti način stradale i druge sastojine Pančićeve omorike, još prije nego što su bile nauci poznate. Radi preglednosti i lakšeg upoznavanja stanja sastojina Pančićeve omorike na području oko Višegrada, za vrijeme prije i poslije katastrofalnih šumskih požara, izrađene su dvije pregledne karte u prilogu. Na njima su debljim linijama označene sastojine, a križićima grupe i pojedinačna stabla Pančićeve omorike. Tačkasto ispunjena polja označuju sastojine "koje su preživjele šumske požare, a bijela polja one, koje su nastradale. Površine koje su obuhvatili šumski požari okružene su isprekidanim tankim linijama. Jedna od ovih karata pretstavlja sastojine prije, a druga preostale nakon, požara. U ^voj drugoj karti označene su i grupe preživjelih stabala na mjestima gdje su sastojine uništene. Na kraju potrebno je navesti sastojine, koje su preostale. To su: A. U N. R. Srbiji: Trenica , Istočno od zaselaka Zaovine (Đurići) nalazi se ova manja sastojina za koju je već naprijed istaknuto da se nalazi na podlozi serpentina. Zmajevački Potok. Nešto sjevernije od prve sastojine i nešto više udaljena od naselja. Sastojina izgleda, kao da je ostatak neke veće šume »omorike«. Ako prilike dozvole, trebalo bi je još detaljnije pregledati. Jabučica . Ovdje se u samom klancu rijeke Rzav nalazi nekoliko stabala Pančićeve omorike, čije je sjeme vjerovatno voda donijela sa nešto uzvodno ležećih sastojina u Sklopovima. Sklopov i (Vis). Ovo je ona sastojina »iznad kuće pokojnog popa Đoke« u kojoj je Pančić prvi put otkrio »omoriku« i za koju su mu pratioci kazali, da je ona ista, odakle su mu, deset godina ranije, poslali one znamenite grančice, na osnovu kojih je utvrdio novu vrstu. To su zapravo dvije manje skupine, koje se nalaze na sjevernoj strani iznad ulaska u »romantičnu klisuru Rzava«. U ovim sastojinama pretežno su mlađa stabla. 68 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Navedena četiri staništa nalaze se u neposrdenoj blizini zaselaka Zaovine (v. kartu). Prema podacima ing. S. Kolarevića nalazi se Pančićeva omorika.i nešto južnije nizvodno oko Rzava. Ovaj podatak nisam mogao provjeriti, jer za njega nisam znao prije nego što sam se sa ove ekskurzije povratio. Poravni . U blizini sela Karaklije u privatnoj šumi nalazi se jedna manja sastojina »omorike«. Ona se nalazi na jugoistočnoj strani Janjčaca, nešto sjevernije od sastojine na Gostilji. Crveni Potok (Crvena Voda), Ovo je jedina poznata sastojina Pančićeve omorike na Tari Planini. Nalazi se nedaleko Mitrovca, do kojeg se najlakše dolazi iz Jelisavčića a sada možda novom izvoznom kamionskom cestom. Ovo je posebno zanimljiva sastojina u kojoj se »omorika« nalazi na potpuno ravnom, u proljeće poplavljenom terenu, okružena sa johama i bijelim jasenom. Oko ove močvarne skupine (u kojoj se nalaze na tlu. veće skupine Sphagnum sp.) na sve strane pruža se visoka sastojina jele, smrče i bukve. Jedino ova omanja močvarna uvala obrasla je visokim, starim primjercima Pančićeve omorike bez podmlatka. Veliki Stolac — najveća prirodna sastojina Pančićeve omorike. Na slici se vide »strugovi« i u desnoj strani površina kroz koju je prošao šumski požar. (Orig. 1948.) Crvena Stijena, Okuke, Biljeg. Ova posljednja tri staništa čine jednu skupinu, koja je vjerovatno nekada ranije bila potpuno povezana. To su tri podjednako velike sastojine, koje su se ranije navodile pod jednim nazivom Crvena Stijena. One se nalaze oko izvorišta potoka Dervente. Kolo . Nedaleko Crvene Stijene nalazi se, prema podacima ing. Kolarevića jedno stablo Pančićeve omorike u strmim stijenama Tare Planine, Ovo osamljeno stablo bilo je i vještom poznavaocu terena dosta teško pronaći. Crni Vrh (Prisedo). Iznad zaseoka Jokići nalazi se jedna gusto sklopljena sastojina Pančićeve omorike « kojoj je podmladak veoma bujan. Uz »omoriku« rastu tu i druge vrste (crni bor, jasika, smrča, breza, jela, bukva), ali je utisak, kojeg se dobije unišavši u ovu sastojinu, zaista jedinstven. Čini se da je ovo, osim Velikog Stoca, danas najljepša sastojina »omorike«. Nažalost, izvozni šumski putevi kop prolaze njenim rubom i pilana potočara, koja je ispod nje nedavno sagrađena, nisu dobar i 69 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 72 <-- 72 --> PDF |
predznak. U blizini ove sastojine nalazi se u privatnoj šumi izvjesnog Petrovića nekoliko mladih stabala »omorike« vjerovatno izraslih iz na letjelog sjemenja. Zvijezda . 0 staništima Pančićeve omorike na planini Zvijezdi postojali su sve do najnovijeg vremena dosta nesigurni podaci. Prvi je o njima izvjestio Wettstein, ali budući da ih je samo iz daljine »dalekozorom promatrao« sa bosanske strane, nije o njima mogao dati detaljnije podatke. Maly je ova staništa označio u karti sa jednim širokim prostranstvom, počevši od obale rijeke Drine i mnogo južnije nego što su ona u stvarnosti. Plavšić je naveo »da severni i severozapadni obronci Zvijezda-Planine nisu pokriveni onuorikinom šumom«, te je zbog toga on ova staništa na karti »smanjio, odnosno pomakao više u unutrašnjost planine«. Tek 1948. godine, prema istraživanju ing. S. Kolarovića, utvrđeno je da se tu nalazi sedam većih grupa Pančićevih omorika i to: ispod Smiljevog Brda, Tople Peći i samog vrha Zvijezde. Vid a ča. Sjeverno od sela Jagoštice iznad Toplog Dola nalaze se ispod strmih sjeveru okrenutih stijena dvije skupine »omorika«. Jedna od njih nalazi se ispod kote Teferić. To su stara, visoka stabla, okružena rijetkom šumom i listopadnom šikarom, kroz koju su često prolazili požari. Jedno stablo Pančićeve omorike postojalo je i u blizini Karaule Štule, na rubu livada iznad Brusničkog Potoka. B. U N. R. Bosni i Hercegovini (na istočnoj omali rijeke Drine). Tovarnica , Ovdje se nalazi samo nekoliko stabala »omorike« na starom groblju blizu selo Lahci. Stanište je prvi opisao Piškorić, a izgleda da je ovdje »omorika« bila nekada zasađena. G o s t i 1 j a. Ova oveća sastojina (vidi sliku), jedna je od najpristupačnijih. Nalazi se na sjevernim padinama planine i okružena je mješovitom četinjarskom šumom. Stradala je, u velikoj mjeri tokom prošlog rata. I suša izazvala je suhovrhost mnogih starih sjemenjaka. Cerov a Ravan . Ovdje se nalazi samo jedno osamljeno stablo Pančićeve omorike okruženo sa. svih strana sastojinom crnog bora sapojedinim smrčama. Prvi je ovo stablo našao Piškorić i ono je još i danas na životu. Velik i Stolac . Ovo je najveća i najljepša sastojina »omorike«, koja se pruža uzduž granice Bosne i Srbije, ali na bosanskom terenu. Okrenuta je sjeveru. Omorika je naselila ovdje strme »Strugove«, koji se ruše niz planinu. Ovu jedinstvenu sastojinu opisali su Tregubov Maly, Pišković i drugi,, te nije potrebno ponavljati ono što je već poznato. Božurevac . Omanja sastojina okružena visokom, mješovitom šumom bukve, jele i smrče. Nalazi se u zapadnom produženju grebena Velikog Stoca. Dosta ju je teško pronaći. U ovoj sastojini nema podmlatka »omorike«, a stara stabla nisu pokazivala nikakve promjene izazvane sušom ili nekim drugim razlozima. Rakowac . Nekada je ovdje Piškorić našao dva osamljena stabla »omorikjs« u jednoj uvali u blizini srednjo vjekovne ruševne gradine. Danas je tu preostalo samo jedno stabalce okruženo bukovim stablima. (Na zapadnoj obali rijeke Drine): Gornja Brštanic» Nekada su tu rasla, kako izvještava Karoly, dva visoka stabla. Karoly (u Šumarskom listu iz 1922. godine) do 70 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 73 <-- 73 --> PDF |
\ nio je i njihov snimak, označivši ih da rastu »kod Barima«. Piškorić je našao samo jedno, a ja samo jedan mladi zakržljali primjerak u šikari oko jednog potoka. M e h r a. Jedno stablo koje spominje Plavšić u šumi na planini Semeću nije bilo moguće pronaći, iako su u traženju sudjelovali i mještani. Ja ga ovdje navodim, jer je lako moguće da će ga neko kasnije ponovno pronaći. Dvije stare omorike u sastojim na Gostilji kod Višegrada (Orig, 1948.) Nov o Brdo . Na sjevernim padinama Tesla Planine iznad Vratara nalazi se omanja sastojina Pančićeve omorike, u kojoj se zapažaju preko´ mjerne sječe. Odavde su svojevremeno prenošene mlade biljke za botanički vrt u Beču. Danas nažalost ima vrlo malo podmlatka, jer stoka pase po šumi, a niz strme strane tumbaju se trupci, tako da se podmladak ne može razviti. Str u g ovi. U neposrednoj blizini sela Luke u srebreničkom srezu nalazi se omanja, ali vrlo lijepa sastojina Pančićeve omorike. Ona je nešto stradala od suše i potkornjaka. Nalazi se vrlo blizu šumarske kuće, tako da je moguć stalni nadzor i njeno čuvanje. Rogopek . Ovdje se nalaze samo dva osamljena stara i visoka stablaj Pančićeve omorike, koje je tamošnji lugar samoinicijativno ogradio 71 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 74 <-- 74 --> PDF |
drvenom ogradom. Vrlo je. zanimljivo, kako . su ova dva stabla qsvdje dospjela. Da li su ona preostatak nekadašnje veće sastojine, ili slučajni nalet sjemena, teško je kazati. P listina . Ovdje se nalazi jedna oveća grupa stabala Pančićeve omorike u mješovitoj četinjarskoj šumi. Ranije je bila poznata po netačnom nazivu »Igrišnik«. U sastojim se nalaze stara stabla, a mladih i podmlatka gotovo i nema. / Stara osamljena stabla Pančićeve omorike u predjelu »Pod Vidačorn« (srez račanski, M.N.O. Rastište«) N.R. Srbija (ofto ing. St. Kolarović) P a n j a k. Na zapadnim padinama Javor Planine nalazi se ova omanja, ali vrlo karakteristična sastojina Pančićeve omorike. Oko nje su prostrane livade i vdlo je značajno, što se je ona mogla ovdje sačuvati. Teren je strm i kamenit, te zbog toga mjestimice prevladava crni bor. Omorike su u grupama sa jasikom i brezom zauzele sjeverne zaklonjene padine. Ti so vi jak. Ovu sastojinu, otkrio je Plavšić i isticao, da je to jedan prašumski kompleks u kojemu se omorika nalazi bez nepoželjnih upliva čovjeka. Nažalost ovo nije tačno. -U ovoj sastojini Pančićeva omorika sječena je za dužice i zbog toga se u njoj nalaze brojni stari i novi * panjevi. Izgleda da su seljani srebreničkog sreza haročito dobro uočili njene fine godove i cjepkost, pa su je naročito birali za izradu ´drvenog posudja, kaca i kačica. Ja sam mogao ustanoviti, da u cijelom ovom šumskom predjelu nije sječena smrča ni jela u tolikoj mjeri koliko »omo / 72 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 75 <-- 75 --> PDF |
rika«. Međutim i pokraj toga ova je sastojina veoma zanimljiva, jer odstupa od ostalih u pogledu svog fitocenološkog sastava. Osim nabrojenim sastojina Pančićeve omorike postoje još izvan Višegradskog područja dvije sastojine i to na Viogoru kod Ustiprače i na Radomišlje Planini iznad Jeleča kod Foče. I ove dvije sastojine su u velikoj mjeri oštećene tokom prošlog rata i poslije njega. U neposrednoj Pogled na sastojinu Pančićeve omorike, smrče, crnog bora, jastke i breze na padinama Gostuje kod Višegradai (Orig. 1948.) blizini sastojine na Viogoru također je bjesnio šumski požar i sigurno je da je ova sastojina indirektno time oštećena. Kroz sastojinu na Radomišlje Planini spuštali su se trupci, što također nije moglo biti bez štetnih posljedica. Zaključak´ i prijedlog Prema naprijed izloženim podacima može se zaključiti,´´da je danas preostalo svega još nekih tridesetak, većinom omanjih sastojina i prirodnih grupa Pančićeve omorike, na terenu, koji se smatra njenom prapostojbinom. Sve te sastojine su djelovanjem čovjeka.u vrlo lošem stanju i postoji opasnost da se vremenom još neke od njih moraju brisati. Jedini izuzetak je oveća sastojina »omorike« na sjevernim padinama Velikog Stoca (vidi sliku), gdje ona raste pod vrlo povoljnim uslovima, bez zadiranja paše i sjekire. No vidjeli smo, da je i ova sastojina djelomično stradala od požara. Stanje u tom pogledu je veoma loše. Naši drugovi na terenu N. R. Srbije poduzeli su izvjesne mjere, da bi zaštitili preostale sastojine Pančićeve omorike; a to bi se trebalo sprovesti i u N. R. Bosni i Hercegovini. Mjere koje bi se trebale poduzeti, da se očuvaju ovi »ostaci ostataka« trebale bi se, po mojem mišljenju, sastojati u prvo vrijeme u slijedećem: 1. Potrebno je što prije donijeti poseban zakon o zabrani svake sječe i oštećivanja stabala Pančićeve omorike, pa i u naučne svrhe. Ovakav zakon, izuzimajući odredbu o zabrani sječe za opravdane naučne svrhe, trebao bi se uostalom donijeti i za ostale naše endemne vrste — muniku, moliku i dr. Svojevremeno je zakonom zaštićena sječa ariša, 73 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 76 <-- 76 --> PDF |
koji ni izdaleka nije toliko značajan za naše šume, niti je ugrožen u većoj mjeri nego što su navedene rijetke vrste endemnih četinjara. 2. Potrebno je što prije proglasiti zaštitu nad svim sastojinama Pančićeve omorike i to bez obzira u čijem se one vlasništvu nalaze. Od sastojina Pančićeve omorike treba stvoriti rezervate, nacionalne parkove i tom prilikom ne ograničavati se samo na onaj neposredni teren na kojem rastu stabla »omorike«, nego zahvatiti i oko toga jedan širi zaštitni okoliš, koji je u suvisloj vezi i sačinjava jednu cjelinu. Zaštitom od sječe i oštećivanja nije još ništa postignuto, jer paša, a i prolazni šumski izvozni putevi i razne druge naprave sprečavaju prirodnu obnovu sastojina. U vezi sprovodjenja ovih mijera potrebno je postaviti na terenu naročito odgovorno šumarsko osoblje, koje će biti jedino zaduženo mjerama oko zaštite određenih sastojina ,koje će predviđeti zakon i uredbe. 3. Kao neposredno važan zadatak treba smatrati organizaciju smišljene akcije oko prikupljanja sjemenja Pančićeve omorike. Skupljeno sjeme imalo bi prvenstveno da posluži obnovi postradalih sastojina Pančićeve omorike. Na terenu, u blizini ovih sastojina, trebaće urediti manje rasadnike, jer sjemena vjerovatno neće doteći za sjetvu u terenu, a i korov, koji se je već razvio na požarištima stavio bi u pitanje uspjeh sjetve. Na kraju trebalo bi posvetiti pažnju i podizanju umjetnih sastojina Pančićeve omorike na terenima koji su za tu svrhu sposobni. Poznato nam je da u Finskoj postoji jedna omanja sastojina Pančićeve omorike (Mustila) podignuta iz našeg sjemenja. Kod nas još toga nema, izuzev manje skupine »omorike« na Ravnama kod Sarajeva. Od ranije postoje predloži da se jedan dio golih sjevernih padina. Trebevića iznad Sarajeva pošumi Pančićevom omorikom, ali do izvodjenja te zamisli nije još došlo. Ovaj prijedlog, koji je potekao od našeg starog botaničara K. Malva, upravo bi sada dobio naročitu aktuelnost, U vezi gornjih prijedloga treba ponovno naglasiti da se pitanjem zaštite općenito, a sastojina Pančićeve omorike napose, trebaju zadužiti ne samo šumarske institucije, nego Instituti za zaštitu i proučavanje prirodnih rijetkosti. To se naročito odnosi na N. R. Bosnu i Hercegovinu, gdje takav iristitut još ne postoji. DIE STANDORTE DER OMORIKA-FICHTE NACH DEN WALDBRANDEN IN 1946/47 JAHRE In diesen kurzen vorläufigen Ber´cht bringt der Verfasser d´´e Angaben über die Bestände der Omorica-Fichte nach den katastrofalen Waldbränden welche in den dürren Jahren 1946 und 1947 in den bosnischen Wäldern wüteten. Aus den beiliegenden Karten kann man genau ersehen den Stand vor und nach den Waldbränden. Unter Anderen wurden auch die Bestände Smrčevo Toč-´lo, Starogorske Stijene, Dobrotuš, Bjielčke Stijene, Vranovima, einige Bestände in den Bezirk Srebrenice, und der bekannte Bestand bei deir Karaula Stula, an der ehemaligen bosnisch-serbischen Grenze, vernichtet. In einer Übersicht sind die übergebliebenen Bestände und Gruppen deri Omorica-Fichte angegeben. Zum Schluss des Bar´ chtes g´-bt der Verfasser einige Vorschläge auf deren Grund man den Schutz der übrig gebliebenen Bestände der Omorica-Fichte durchführen müsste. Diese Massnahmen sollten an erster Stelle in den Natursehutz-Rezervaten 74 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 77 <-- 77 --> PDF |
durchgeführt werden, in dein man jedes weitere Vernichtein des Bestandes und des Bodens verhüten müsste. Zugleich! müsste man das Sammeln der Samen d»r Omorica- Fichte systematisch durchführen, zum Zweck der Bewaldung der Bestände welche durch den Brand beschädigt wurden. VA2NIJA LITERATURA U KOJOJ SE, NALAZE PODACI O STANIŠTIMA PANČIĆEVE OMORIKE . i Uroševi ć K.: Prostiramje cerim jara u Jugozapadnoj Srbiji. Glasnik Srpskog geograf, društva. III. Sv. 3/4 Beograd! 1M4. Str 88—89. — Karol y A.: Ima H Picea Omorica Panč. šumsko-gospo´darstveno značenje i budućnost? Šumarski list 1921. Sv. .7/9. Str. 99—111. Z Mal y.M.: Beiträge zur Kenntnis der Picea omorika.! Glasnik Zemalljskog muzeja za B. i H. XL VI. Sarajevo 1934. Str. 37—64. — Tregubo v S.: Etudei forestiere sur la Picea omorica Panč. Annales de l´ficole Nationale des eaux et forSts, Tom. V. Fase. 2. Nancy 1934. S. 1—66, Fukare k P,: Picea Omorika, njezina vrijednost u šumarstvu i pitanje njezinog areala. Šumarski (list, Zagreb 1935. Str. 493—506. — Plavši ć S.: Staništa Pančićeve omor´ke na levoj obali1 Drine. Glasnik Zemalj. muzeja za B; i H. XLVIII, Sarajevo 1936. Str. 17—26. Gjorgje v i ć P.: Picea) omorika (Panč.) i njezina nalazišta. Šumarski list, Zagreb 1935. 12—\A. Plavši ć S.: Staništa Pančićeve omorike u okolini Foče. Glasnik Zemalj. muzeja u B. i H. XLIX. Sarajevo 1937. Str. 29—33. — P iš k or i Ć\Q,: Prilog poznavanju) omorike (Picea omorica Panč.). Šumarski list, Zagreb 1938. Str. 577—595. — Fukarek P.: O »trećem« arealu Pančićeve omorike u Drobnjacima. Šumarski ist, Zagreb 1941. Str. 25—33. — Tregubo v S.: Piceetum omoricae. ´Gomm. »Sigma« Nr. 77,. Montpellier 1941. Str. 14—30. Dr. MAKS WRABER (LJUBLJANA): * Q&%di*iU eUsoi (Novi pogledi) Stalno nazadovanje lesnih zalog in izkoristljivih lesnih virov v svetovnem gospodarstvu nalaga vedno večjo skrb za gojenje gozdov. V zvezi s tem je zlasti v srednji Evropi močno oživelo zanimanje za hitro rastoče tuje drevesne vrste. Toda medtem ko so pred sto leti in već tuje drevesne vrste vzbujale pozornost gozdarjev bolj zaradi svoje lepote in urbanistične vrednosti, so dandanes v ospredju čisto gospodarski interesi, namreč prizadevanje za čim večjo in čim hitrejšo proizvodnjo predragocene lesne surovine. Od prvih začetkov uvajanja eksot v Evropi do naše dobe so se razrnere močno spremenile. Predvsem se je bistveno spremenilo gledanje na gozd in njegove naloge. Gojenje gozdov se je ´obogatilo z novimi, naprednejšimi in popolnejšimi spoznanji in izkušnjami; mnogi zastareli pojmi so bili žavrženi, drugi so dobili novo, sodobno vsebino, vrsta novih pojmovje zrasla iz gozdarske znanosti in prakse. Silen napredek prirodoslovnih ved, zlasti bioloških, je postavil gojenje 75 |