DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 63 <-- 63 --> PDF |
oiju, kao i organizirati uzgoj sadnica za pošumjjivanje i njihovu distribuciju, U svakom od tih područja rada postoji niz pitanja, koja će se — u vezi sal novim iskustvima — riješit kako će to našim prilikama najbolje odgovarati. SOME CONTRIBUTIONS IN CONNECTION WITH THE IMPROVEMENT OF FOREST PRODUCTION The author gives some proposals in connection with the improvemen t of forest seedi n g and n u r s"e r y work. The attention. !´is drawn to the moire ´important organisation questions and proposals are gfiiven with regard to the most rapid and useful selection and seperation of seed stands, groups of seed trees and individual seed trees. The importance of see d r e gi o n s limliitation, especially in countries where such division is not yet brought about, is emphasized.´ The author discusses the best possible way for gathering and further manipulation of forest seeds and fruits. The importance of forest nursey location in horizontal and vertical direction, correspondent raising and distribution of seedlings in connection with afforestation as stressed, too. lag. PAVLE FUKAREK (SARAJEVO): \ StauiUa V,aniiiwi o^aäkt uaktu šumskih pa&aca u 194-6147 fyadiui 0 Pančićevoj omorici (Picea omorica Pančić), o tom jedinstvenom i značajnom četinjarskom drvetu, po kojem je naše vegetacijsko područje postalo znamenito, napisano je do danas ogroman broj različitih naučnih radova, saopštenja i drugih literarnih priloga. 0 tom drvetu, koje je svojevremeno izazvalo veliku senzaciju u naučnom svijetu, pisali su brojni znameniti botaničari, domaći i strani, i svojim radovima doprinijeli da se ova vrsta našeg rijetkog šumskog drveća danas poznaje gotovo do u tančine. Poznate su nam njene morfološke, anatomske i druge osobine gotovo u potpunosti, ekologija njenih staništa upoznata je u priličnoj mjeri, a isto tako njene biološke osobine kao i sastav fitoeenoze u kojoj ona dominira bili su predmet istraživanja u najnovije vrijeme. Ne govoreći o njenim staništima, koja su istraživali i upotpunjavali brojni domaći i strani botaničari i šumari, mi možemo slobodno tvrditi, da se o Pančićevoj omorici kod nas znade mnogo više nego o bilo kojem drugom! drvetu naših šuma. Nažalost, iako> postoji vrlo obiman materijal koji nam govori o osobinama naše »omorike«, mnogome od inaših stručnjaka ovaj materijal nije pristupačan, pošto je razasut po velikom broju (većinom stranih) časopisa. Zbog toga postoji već odavno potreba da se pristupi prikupljanju i obradi) toga materijala, na sličan način kako je obrađena isto tako značajna vrsta Balkanskih planina-molika (Pinus peuce Grisebach), i tako omogući potpuni pregled ove naše domaće vrste svakom našeni stručnjaku. Prije nego što pređemo na izlaganje podataka o sastojinama Panoićeve omorike, koje su stradale u šumskim požarima teških sušnih godina r 61 |