DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 60 <-- 60 --> PDF |
bilo osobito štetno u sjemenskim sastojinatna. Tim se putem uklanjaju genotipski najsigurnija individui. Preostala stabla redovno su lošije kvalitete; imaju slabije razvijenu krošnju i produciraju razmjerno malo sjemena, koje je usto po svoj prilici i lošijih svojstava. Izlučivanje sjemenskih rajona. Podizanje novih sastojina bit će najuspješnije, ako za tu svrhu rabimo rjemenje, plodove ili sadnice koji potječu sa ekološki odgovarajućih sjemenskih objekata. Od raspoloživog sjemenja, plodova i sadnica dobre kvalitete imat ćemo najveću korist, ako ih upotrebimo na staništu koje je u ekološkom pogledu podjednako staništu matičnih stabala. Od važnosti je, dakle, da se organizira valjana distribucija sjemenja, plodova i sadnica. Tek će time sjemenarska i rasadničarska služba doći do punog izražaja. Valjanom distribucijom sjemenja, plodova i sadnica odklonit će se mnoge griješke, koje su »inače u ovom pogledu često činjene. Tako su ranije u području mediteranskih šuma vršena pošumljivanjia crnim borom. U Primorju vršena su često pošumljivanja crnim borom nabavljenim iz Austrije. Puštalo se dotle po strani primorske autohtone crnoborove sastojine. Ima podataka da se prilikom prvih pošumljivanja u Hrvatskom Primorju rabio slavonski lužnjakov žir. Isto tako često je rabljen dalmatinski crni bor za pošumljivanje u unutrašnjosti. Veliki kompleksi u unutrašnjosti pošumljivani su sadnicama uzgojenim u Senjskoj Draži. Isto tako vrlo se često prilikom obnove kitnjakovih sastojina, u nestašici njegovog žira, rabio lužnjakov žir. Poznati su nam slučajevi pošumljiivanja ovećih strmih terena u Samoborskoj Gori arišem i običnim jasenom itd. Paralelno sa izlučivanjem sjemenskih baza kao i planskom organizacijom sjemenarske i rasadničarske službe od hitne je potrebe da se izvrši i razgraničenje sjemenskih područja. Takvim rajoniranjem želi se osigurati upotreba sjemenja, plodqya i sadnica u području koje ekološki što više odgovara nalazištu matičnih stabala. Detaljno razgraničenje sjemenskih rajona moći će se izvršiti tek nakon točnijeg snimanja areala dotičnog drveća, a pogotovo nakon limitiranja njegovih, s obzirom na posebna svojstva važnijih nižih jedinica. Za ovu svrhu vrlo će dobro poslužiti areali glavnih naših šumskih fitocenoza. Napose je to od važnosti za drveće koje tvori više fitocenoza (kitnjak, bukva). Međutim, taj posao vezan je o opsežniji i dugotrajniji rad. Za potrebe prakse nužno je da se izvrši št o prij e razgraničenje sjemenskih rajona pojedinog drveća. U tome pogledu poslužit ćemo se fitocenološkim odnošajima, te šumsko-uzgojnim i šumsko-gospodarskimj momentima. Taj posao bit će moguće izvršiti i za kraće vrijeme, jer su naše šumske fitocenoze većinom održale više ili manje prirodni izgled, odnosno taj se — unatoč njihovih dtegradacijskih stanja — još uvijek može da dosta dobro uoči. Teškoće zadaje umjetno forsirano a raširenije drveće. Izlučivanje sjemenskih područja najbolje je provesti s obzirom na pojedinu, vrstu drva. Tim putem ide se i drugdje. Do god. 1948. postojale su u Cehoslovačkoj detaljne takve karte za smreku i obični bor. Pri tome se´ obuhvate sjemenski objekti, a ujedno se ograniči područje gdje sjemenje, plodovi ili sadnice, koji potječu od izlučenih objekata, dolaze do upotrebe. §8 |