DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 60     <-- 60 -->        PDF

bilo osobito štetno u sjemenskim sastojinatna. Tim se putem uklanjaju
genotipski najsigurnija individui. Preostala stabla redovno su lošije kvalitete;
imaju slabije razvijenu krošnju i produciraju razmjerno malo sjemena,
koje je usto po svoj prilici i lošijih svojstava.


Izlučivanje sjemenskih rajona. Podizanje novih sastojina bit će najuspješnije,
ako za tu svrhu rabimo rjemenje, plodove ili sadnice koji
potječu sa ekološki odgovarajućih sjemenskih objekata. Od raspoloživog
sjemenja, plodova i sadnica dobre kvalitete imat ćemo najveću korist,
ako ih upotrebimo na staništu koje je u ekološkom pogledu podjednako
staništu matičnih stabala. Od važnosti je, dakle, da se organizira valjana
distribucija sjemenja, plodova i sadnica. Tek će time sjemenarska i
rasadničarska služba doći do punog izražaja.


Valjanom distribucijom sjemenja, plodova i sadnica odklonit će se
mnoge griješke, koje su »inače u ovom pogledu često činjene. Tako su
ranije u području mediteranskih šuma vršena pošumljivanjia crnim borom.
U Primorju vršena su često pošumljivanja crnim borom nabavljenim
iz Austrije. Puštalo se dotle po strani primorske autohtone crnoborove
sastojine. Ima podataka da se prilikom prvih pošumljivanja u Hrvatskom
Primorju rabio slavonski lužnjakov žir. Isto tako često je rabljen dalmatinski
crni bor za pošumljivanje u unutrašnjosti. Veliki kompleksi u unutrašnjosti
pošumljivani su sadnicama uzgojenim u Senjskoj Draži. Isto tako
vrlo se često prilikom obnove kitnjakovih sastojina, u nestašici njegovog
žira, rabio lužnjakov žir. Poznati su nam slučajevi pošumljiivanja ovećih
strmih terena u Samoborskoj Gori arišem i običnim jasenom itd.


Paralelno sa izlučivanjem sjemenskih baza kao i planskom organizacijom
sjemenarske i rasadničarske službe od hitne je potrebe da se
izvrši i razgraničenje sjemenskih područja. Takvim rajoniranjem
želi se osigurati upotreba sjemenja, plodqya i sadnica u području koje
ekološki što više odgovara nalazištu matičnih stabala.


Detaljno razgraničenje sjemenskih rajona moći će se izvršiti tek nakon
točnijeg snimanja areala dotičnog drveća, a pogotovo nakon limitiranja
njegovih, s obzirom na posebna svojstva važnijih nižih jedinica. Za
ovu svrhu vrlo će dobro poslužiti areali glavnih naših šumskih fitocenoza.
Napose je to od važnosti za drveće koje tvori više fitocenoza (kitnjak,
bukva). Međutim, taj posao vezan je o opsežniji i dugotrajniji rad.


Za potrebe prakse nužno je da se izvrši št o prij e razgraničenje
sjemenskih rajona pojedinog drveća. U tome pogledu poslužit
ćemo se fitocenološkim odnošajima, te šumsko-uzgojnim i šumsko-gospodarskimj
momentima. Taj posao bit će moguće izvršiti i za kraće vrijeme,
jer su naše šumske fitocenoze većinom održale više ili manje prirodni
izgled, odnosno taj se — unatoč njihovih dtegradacijskih stanja — još
uvijek može da dosta dobro uoči. Teškoće zadaje umjetno forsirano a
raširenije drveće.


Izlučivanje sjemenskih područja najbolje je provesti s obzirom na
pojedinu, vrstu drva. Tim putem ide se i drugdje. Do god. 1948. postojale
su u Cehoslovačkoj detaljne takve karte za smreku i obični bor. Pri tome
se´ obuhvate sjemenski objekti, a ujedno se ograniči područje gdje sjemenje,
plodovi ili sadnice, koji potječu od izlučenih objekata, dolaze do
upotrebe.


§8