DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 6     <-- 6 -->        PDF

ALEKSANDAR UGRENpVIC (ZAGREB):


Sac aduta nauk*, i opttatii/e>


Razvoj šumarstva u svojim počecima išao je samo jednim putem, putem
empirije. Tek kad su prirodne nauke napredovale, tačnije tek kad je
biološko gledanje prirode kao cjeline došlo do punoga zamaha, počelo
je i šumarstvo da radi na dva kolosjeka: kao nauka i kao praksa (operativa).
Uostalom te dvije faze razvoja prolazile su i druge grane ljudskoga
znanja i djelatnosti, koje se zasnivaju na prirodnim naukama. To je medicina
i poljoprivreda.


Nije tačno tvrđenje da su medicina, poljoprivreda i šumarstvo jednostavna
primjena prirodnih nauka. To tvrđenje nije tačno iz dva razloga.
Jedno jer su baš te nauke živo pomagale razvoj onoga dijela prirodnih
nauka, koji obuhvata savremena biologija. Drugo, primjena bioloških postavki
u medicini, poljoprivredi i šumarstvu specifične je prirode a nije
prosto prenašanje i apliciranje.


Ta specifičnost naročito je izrazita u šumarstvu. Šumarsku nauku sačinjavaju
tri komponente: biologijska, tehnička i ekonomska. Sve te tri
komponente tijesno su međusobom povezane. Ta je povezanost u tome, da
se i pitanja tehničke i ekonomske prirode moraju posmatrati kroz prizmu
biologije. Čim se ne primjenjuje takav način gledanja, šumarska nauka
prestaje biti specifična. Ukratko ona prestaje da bude šumarska nauka
i postaje gola tehnika ili ekonomika.


Iz ove neobične strukture šumarstva razumljivo je da se ono kreće
na više kolosjeka, koji svi treba da vode jednom krajnjem cilju: pravilnom
jačanju prirodnih i proizvodnih snaga. Dva su glavna kolosjeka kojima se
kreće savremeno šumarstvo: nauka i operativa. Ta dva kolosjeka međuspbno
su povezana općim osnovnim načelom da je nauka osnov operative.
No u socijalističkoj državi ta se veza pojačava i njenim načinom gledanja
na nauku i operativu. Po tom gledanju nauka treba da služi operativi;
operativa je dužna ne samo primjenjivati rezultate nauke već i istraživačkim
putem dolaziti do saznanja kojim će se unapređivati njen rad,
naročito proizvodnja.


Šumarstvo današnjice kreće se na oba kolosjeka. U oblasti nauke rade
instituti Šumarskih fakulteta i Akademija nauka; u oblasti operative razvijaju
svoju djelatnost instituti za istraživanja pri Ministarstvima šumarstva
i Ministarstvima (Generalnim direkcijama) drvne industrije, i biroi (uprave)
za unapređenje proizvodnje pri Planskim komisijama. Sa priznanjem
treba podvući da je i Sekcija šumarstva i drvne industrije Društva inže


*) Koncem prošle godine je — na inicijativu Jugoslavenske akademije znanosti
i umjetnosti u Zagrebu — kod Ministarstva šumarstva NRH u Zagrebu održanai zajednička
konferencija predstavnika rečenih ustanova koja je raspravila pitanje saradnje
naukei i operative. Uredništvo se obratilo drugu akademiku Aleksandru Ugre^
noviću, koji je bio glavni referent na toj konferenciji, sa zamolbom da za čitaoce
Šumarskog lista prikaže ovo pitanje.


^ Uredništvo


4