DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 6 <-- 6 --> PDF |
ALEKSANDAR UGRENpVIC (ZAGREB): Sac aduta nauk*, i opttatii/e> Razvoj šumarstva u svojim počecima išao je samo jednim putem, putem empirije. Tek kad su prirodne nauke napredovale, tačnije tek kad je biološko gledanje prirode kao cjeline došlo do punoga zamaha, počelo je i šumarstvo da radi na dva kolosjeka: kao nauka i kao praksa (operativa). Uostalom te dvije faze razvoja prolazile su i druge grane ljudskoga znanja i djelatnosti, koje se zasnivaju na prirodnim naukama. To je medicina i poljoprivreda. Nije tačno tvrđenje da su medicina, poljoprivreda i šumarstvo jednostavna primjena prirodnih nauka. To tvrđenje nije tačno iz dva razloga. Jedno jer su baš te nauke živo pomagale razvoj onoga dijela prirodnih nauka, koji obuhvata savremena biologija. Drugo, primjena bioloških postavki u medicini, poljoprivredi i šumarstvu specifične je prirode a nije prosto prenašanje i apliciranje. Ta specifičnost naročito je izrazita u šumarstvu. Šumarsku nauku sačinjavaju tri komponente: biologijska, tehnička i ekonomska. Sve te tri komponente tijesno su međusobom povezane. Ta je povezanost u tome, da se i pitanja tehničke i ekonomske prirode moraju posmatrati kroz prizmu biologije. Čim se ne primjenjuje takav način gledanja, šumarska nauka prestaje biti specifična. Ukratko ona prestaje da bude šumarska nauka i postaje gola tehnika ili ekonomika. Iz ove neobične strukture šumarstva razumljivo je da se ono kreće na više kolosjeka, koji svi treba da vode jednom krajnjem cilju: pravilnom jačanju prirodnih i proizvodnih snaga. Dva su glavna kolosjeka kojima se kreće savremeno šumarstvo: nauka i operativa. Ta dva kolosjeka međuspbno su povezana općim osnovnim načelom da je nauka osnov operative. No u socijalističkoj državi ta se veza pojačava i njenim načinom gledanja na nauku i operativu. Po tom gledanju nauka treba da služi operativi; operativa je dužna ne samo primjenjivati rezultate nauke već i istraživačkim putem dolaziti do saznanja kojim će se unapređivati njen rad, naročito proizvodnja. Šumarstvo današnjice kreće se na oba kolosjeka. U oblasti nauke rade instituti Šumarskih fakulteta i Akademija nauka; u oblasti operative razvijaju svoju djelatnost instituti za istraživanja pri Ministarstvima šumarstva i Ministarstvima (Generalnim direkcijama) drvne industrije, i biroi (uprave) za unapređenje proizvodnje pri Planskim komisijama. Sa priznanjem treba podvući da je i Sekcija šumarstva i drvne industrije Društva inže *) Koncem prošle godine je — na inicijativu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu — kod Ministarstva šumarstva NRH u Zagrebu održanai zajednička konferencija predstavnika rečenih ustanova koja je raspravila pitanje saradnje naukei i operative. Uredništvo se obratilo drugu akademiku Aleksandru Ugre^ noviću, koji je bio glavni referent na toj konferenciji, sa zamolbom da za čitaoce Šumarskog lista prikaže ovo pitanje. ^ Uredništvo 4 |