DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 58 <-- 58 --> PDF |
je nadalje trajanje vegetacionog perioda, početak rađanja, puna fiziološka zrelost, turnus punog uroda, kvalitet sjemena, rezistentnost prema utjecajima biotške i abiotske-prirode i dr. Odabiru se sastojine koje su u dobi pune produkcije. Dobro je da se rezerviraju, prilikom izbora i izlučivanja, i takve sastojine koje još nisu dosegle fiziološku zrelost, ali su blizu nje, tako da će uskoro i one moći da služe kao sjemenske baze. Od velike su važnosti u pogledu izlučivanja genetsk i momenti.´ Kod toga se pazi — koliko je moguće — na genotipske značajke. Nasljednošću stanovitih dobrih svojstava najbolje je osigurana kvaliteta budućih sastbjina. Iako fenotipska obilježja nisu uvijek sigurni znak genotipskih obilježja, ipak se odabiru prvenstveno sastojine dobrih fenotipskih karakteristika, Izlučivanjem najboljih sastojina i grupa na odgovarajućem staništu uglavnom se ujedno rješava i pitanje najpovoljnijih genotipskih svqjstava. Prilikom izbora vodi se računa da je osigurana oplodnja sa susjednih visoko kvalitetnih stabala.. Stoga se u praksi pazi na to da u udaljenosti od bar 300 m nema loših sastojina, grupa ili pojedinih stabala, koji bi mogle utjecati na oplodnju, a prema toime i na stvaranje nepoželjnih križanaca. Ako takvi postoje, trebalo bi ih otstraniti. Kod izlučivanja sastojina ekološki podaci ne će nas uvijek zadovoljiti, jer ne raspolažemo mnogim elementima. Napose to vrijedi za podatke o klimi. Isto tako ni ostali ekološki faktori ne će biti uvijek dovoljni za prikaz pravog stanja. Tako je poznato da se gornja i donja granica nekog drveta drukčije odnose u visokim planinskim- masivima nego u manjim .samostalnim gorama. Potpuniju sliku pravog stanja odnosnih prilika dat će nam najbolje vegetacija . Bilje je; najbolji indikator ekoloških odnošaja. Prema tome ovdje sn od velikog značenja fitocenološka obilježja. Ekološki´ uslovi za drveće« koje se odlikuje prostranim prirodnim arealom mogu dosita varirati i u horizontalnom i vertikalnom .pravcu. Takvi opći podaci Služe, prema tome, kao putokaz s obzirom na mogućnosti opstanka tog drveća, ali često ne daju dovoUjno uvida s obzirom na ´najpovoljniji:, kvantitativni d kvalitativni´ prduk´tivitet. Radi toga nam vrlo dobro ,do!azi poznavanje f i t o c e n o 1 o š k i h odnošaja dot´enog staništa. I uzgojn i momenti ovdje su od velike važnosti. Za izlučivanje dolaze u obzir dobro njegovane, zdrave i otporne; sastojine, grupe ili pojedina stabla. Sastojine i grupe ne smiju biti ni preguste ni prerijetke. Najpovoljniji im je sklop-i obra´st oko 0,7. Preferiraju se u prvom redu optimalno razvijene prirodne, po mogućnosti´mješovite sastojine. Sastojine koje nisu iskonskog porijekla dolaze u obzir jedino ako posjeduju veće prednosti prema sastojinarna koije su stalne na dotičnom staništu ili kada povoljnih sastojina iskonskog porijeikla nema u dovoljnoj količini. Od kultiviranog domaćeg ili stranog drveća dolaze u obzir sastojine, grupe ili pojedina stabla koji se s obzirom na uzrast, otpornost i kvalitetu drva smatraju najboljima. Poželjno je da sjemensku sastojinu ili grupu tvore samo stabla dobre kvalitete. Međutim, kod pošumljivanja nekog terena i\´.> obnove neke sastojine ne će se mnogo pogriješiti, ako se upo´trebi ´: nešto sjemena sabranog u sjemenskoj sastojim ili grupi 55 |