DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 57 <-- 57 --> PDF |
bora if islučivanja sjemenskih baza s obzirom na pojedine vrste drveća i ev. već utvrđene njihove niže. jedinice, kako bi se osigurala potrebna količina sjemenja i plodova za umjetnu obnovu dozrelih sastojina, kao i za p o šu ml j i v an j e razgoljenih terena. (Kod obnove starih sastojina često se provodi i umjetno 1 pomlađivanje. Ovdje dolazi u obzir još i pošum!javanje kao i popunjlivanje sječina i S stina, To vrijedi za mnoge lužnjakove, kitnjakove, kestenove, smrekove, borove i dr. sastojine. U mnogim našim zrelim sastojinama bukve s primiješanim kitnjakom li kestenom ide se — u želji za pridlzanjem kvaliteta budućh sastojina — za ojačafrjem primjese kitnjaka i kestena U mnogim bukoviim sastojinama sa: primiješanom jelom potrebno je da se pojača primjesa jele, I u mješovitim sasotjinama bukve, jele i smreke može doći´ u obzir pojačavanje primjese najpoželjnije vrst©. Pošumlji v a nje m razgoljeniih terena nastojimo uzgojiti čiste lili mješovite sastojine i grupe, i (to u mediteranskoj oblasti: alepskog borai, pčnja, čempresa, cedrova, česmi´ne, ilovom, zelenike ii dr., u submeđ teranskoj oblasti: crnog bora, medunca, crnog jasena, crnog graba, bjelograbi´ća, koprivića, rašeljfce, maklena, badema i dr., a u oblasts unutrašnjih šuma: običnog bora, crnog bora, smreke, ari´ša, bagrema,, hrastova, kestena, .običnih jasena, brijestova, javora i dr. Kako se odavle vidi, potrebno nam je raspolagati dovoljnom količinom valjanog sjemenja, plodova i ii sadnica. Izlučivanje sjemenskih baza treba št o prij e provesti, kako bi se iz postojećih zrelih ili skoro zrelih sastojina mogao izvršiti š t o b o1 j i izbor. Površina se starih sastojina sve više smanjuje, a potreba na sjemenju i plodovima raste. Sušenjem i krčenjem smanjena je površina lužnjakovih, kitnjakovih i dr. starih sastojina. Stari kestenici često su pretvoreni u panjače ili ih je nestalo krčenjem. Odraslih medunčevih i crnikovih šuma sada ima razmjerno vrlö malo. Pretvorbom visokih šuma u niske, kao i inače snizivanjem ophodnje visokih šuma smanjuje se sve više površina sjemenskih sastojina. Odatle nastaju sve veće poteškoće s obzirom na nabavu sjemenja i plodova) Tako se u Poljskoj, gdje su u toku prošlog rata posječene sve odraslije borove sastojine, moralo pristupili osnivanju posebnih, sjemenskih sastojina. Slične poteškoće pojavile su se i u Švedskoj, Engleskoj, Americi i dr. Pri odabiranj u sjemenskih objekata odlučan je čitav ni z momenata . Oni zasijecaju u područje sistematike, dendrogeografije, ekologije, biologije drveća, genetike, fitooemologije, uzgajanja šuma, tehnologije drva, taksacije, ekonomike i dr. Kod izbora i opisa takvih objekata dolaze oni što potpunije do izražaja. Za izlučivanje dolaze prvenstveno u obzir sastojine, grupe ili pojedina stabla najvažnijeg drveća kao i — gdje je to moguće — njegovih nižih jedinica. Postepeno dolaze u obzir i vrste kao i forme vrednijeg a rjeđeg domaćeg, te egzotičnog drveća. S obzirom na ekološk e značajke vrši se odabiranje sjemenskih objekata naročitim oprezom. Tu se vodi računa napose o klimatskim odnošajima. Obraća se pažnja važnijim svojstvima tla i kamenoj podlozi, a također i geomorfološkim odnošajima. Isto tako od velikog su značenja biološk a svojstva pojedinog drveća. Važne su u prvom redu morfološke, fenotipske karakteristike.. Tu se obraća pažnja uzrastu, obliku debla, obliku krošnje, debljini grana, obliku pridanka i glavnog žilja, debljini kore i dr. Od važnosti 55 |