DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 56     <-- 56 -->        PDF

Terenski poslovi vrše se preko poduzeća ili uprava. Mišlje


nja smo da bi — s obzirom na prirodu posla — bilo bolje, kad bi to


bile ustanove ministarstva. Dobro organizirana sjemenarska i rasadnii


čarska služba osigurava narodnoj privredi ogromne koristi. Radi toga


nije kod nje od važnosti momemtani novčani efekt. Poslovanje u okviru


privrednog poduzeća treba stoga ovdje omogućiti i nä bazi ev. finan


cijskog gubitka. Kako se na tu stvar gleda drugdje, može nam poslu-´


žiti kao primjer Čehoslovačka, gdje su 1948. g. produkcioni troškovi za


1 kg smrekovog sjemena iznosili 1300 KČ, a sjetne je prodavano po


400 KC.


U NR Sloveniji postoji poduzeće »Gozdne semenarne in drevesnice«.


Ondje djeluje kao savjetodavni organ tome poduzeću posebni stručni


savjet. Bit će od interesa iskustva koja će se odatle postići.


U NR Hrvatskoj potrebne su dvije takve institucije za mediteran


sku i submediteransku oblast sa susjednim visokim kršom, a osim toga


bar još jedna za unutrašnje šume. Sadašnja oblasna poduzeća na Rijeci


i u -Splitu nalaze se s obzirom na unutrašnje šume suviše ekscentrično,


te ne bi mogla u tome pogledu u potpunosti odgovoriti zadatku. Ako se


ima u vidu, da sjemenarska služba ima obuhvatiti i sve unutrašnje šume,


trebao bi centar za to područje biti u jednom od unutrašnjih mjesta.


Pojedina poduzeća ili uprave bave se uređenjem trušnica i skladi


šta, organizacijom sakupljanja, čišćenjem, trušenjem, spremanjem i otpre


mom sjamenja i plodova, kao i uzgojem i otpremom sadnica. Na teren


skim stanicama najbolje je imati stalne, uvježbane radnike, kojf se za


mrtve sezone zaposluju na drugim šumskim radovima.


Izlučivanje sjemenskih baza. Potreba valjanog podizanja naših šuma
sili nas da se što prije odaberu i izluče sjemenske baze. Dolaze pri tome
u obzir sastojine, čitave ili djelomično, ili grupe drveća. Od rjeđeg domaćeg
ili egzotičnog drveća dolaze u obzir skupine i skupovi stabala, kao
i pojedina .lijepo uzrasla stabla.


Razlika unutar pojedine vrste drveća često su od velikog praktičnog
značenja u vezi s izlučivanjem sjemenskih baza. Značajno je da morfološki
neizdiferencirane niže jedinice mogu biti od veće važnosti nego što
ih imaju morfološki jasnije limitirane takve jedinice unutar iste´vrste.
Od interesa je ovdje i činjenica što unutar optimalnih životnih prilika
nekog drveta mogu postojati praktički dosta važne diferencije.


Unutar areala pojedinog drveća mogu postojat´ veće ili manje ratflike s obzirom
na njihova vanjska ili´ unutrašnja obilježja. Različite fiziografske prilike Aislovljuju
često i veće đ´ferencije u životnim valenciijama. Napose to dolazi do Izražaja
unutar ´areala vrlo rasprostranjenog drveća, gdje se mogu jače ispoljitJ minknafce,
optimalne i maksimalne egzistencioine valencije, sa č´ tavim nizom pmjelaiza. ,; I kod
našeg se šumskog drveća vise ili manje spoljuju razfckc bilo u morfološkim svojstvenim
(podvrste , odlike ) ili samo´ ii svojstvenim obilježjima. U potonjem
slučaju može se raditi o utvrđenim naslednjim svojstvima biološk e variU
jante , rase) Ili samo o fiziološkim svojstvima gdje nasljednost još rije utvrđena
(ie ko tap o vi, f en o tSp o vi, provenijencije). ..


Utvrđivanje i (limiitiranje vrijedni h fenotipskih i genotipskih
jedinic a treba se smatrati važnim osnovnim zadatkom u vezi sa jačanjem
produkcione sposobnosti naših šuma. Međutim, od momentano vrlo
je velike praktične važnosti da se ubrza postupak oko iz


54