DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 54     <-- 54 -->        PDF

V


1 jaäm naglašavanjem u stručnoj štampi o tome kako nas zasade ijitosociologije
uče da svako drvo najbolje uspijeva i daje po kakvoći najbolji prihod na svojem
prirodnom staništu ne unosi se za šumarskog stručnjaka nSta novo, jer mu je to
dobro poznato iz svakog udžbenika te uzgajanja šuma. Već je B. Šule k prije 85
god. Istakao kao pravilo: Tko je rad zasaditi´ šumu i želi da mu sadnja bude napredna,
treba znati´ koje vrste drveća ponajbolje rastu na onom zemljištu i pod
onim podnebljem. Od fitocenologije se u vezi sa primjenom u praktičnom šumarstvu
očekuje drugo, mnogo više.


Kod nas postoji .visokoškolska šumarska nastava već 52 godine U praksi imamo
niz odličnih stručnjaka, kojima je dobro poznata biološka strana šumarskih nauka,
a poznati su im isto tako i radovi: o našoj šumskoj vegetaciji već od Bečk a pa
dalje, dakle unatrag bar kojih 50 godina. Unatoč tome čula se od prilike ovakva
primjedba: Naš) su šumari, uzgajači; i ured vači, i ranije —- prije spoznaja koje je
unijela nauka o biljnim zajednicama — vrlo dobro gospodarili šumama, ali tu im je
pomagalo uglavnom [ntuitivno naziranje.


Provedba mnogih, mjera koje bi, u interesu prid´izanja i unapređenja, .šumskog
produktiviteta kod nas, valjalo poduzimati stoji u čvrstoji povezanosti sa postojećim
znanjem našeg šumarstva U mnOig.´m se pitainjiitma sporije kreće naprijed, laili ne toliko
zbog nepoznavanja takvih mjera koliko zbog još nedovoljnih mogućnosti za
njihovu primjenu. Treba imati na umu da se unapređivanje šumarstva svake zemlje


— pa tako i naše — razvija paralelno sa postepenim zdizamjem njenog privrednog
i kulturnog životaJ
O raznim mogućnostima unapređenja šumskog produktiviteta moglo
bi se s obzirom na naše prilike mnogo govoriti. Ovdje ćemo se ograničiti
samo na nekoliko pitanja u vezi sa umjetnim podizanjem što
bolji h šumskih sastojina . Problemi »oko pronalaženja, limitiranja,
kao i uzgoja selekcioniranih, genetski visoko kvalitetnih i otpornih forma
šumskog drveća iziskuju dugotrajna izučavanja, a kako su važna, nužno
je da se njima što temeljitije pozabave naši naučni instituti. Ovdje ih
stoga ostavljamo po strani, a osvrćemo se na pitanja koja su s obzirom na
potrebe prakse tako a k t u e I n a da ne trpe daljne odlaganje.


Među osnovne zadatke uzgajanja šuma pripada podizanje što v italnijih
i što vrednijih sastojina. Kako je šumska produkcija polagana
i dugotrajna, potreban je prilikom podizanja šumskih sastojina
naročiti oprez s obzirom na njihovu kvalitetu. Počinjene griješke
povlače inače za sobom teške posljedice. Radi toga među najakutnije
poslove inašeg šumarstva ubrajamo dobro organiziranu s j emenarsku
i rasadničarsku službu. Na njenu važnost najbolje
ukazuju prostrani, razgoljeni šumski tereni diljem naše mediteranske i
submediteranske oblasti, a također i oni diljem oblasti unutrašnjih šuma,
zatim nepošumljene sječine, plješine, čistine i paljevine, kao i druge površine
koje treba iz bilo kojeg razloga pošumiti.


Od primarne je važnosti da se u svrhu pošumljivanja rabi sjemenje
ili plodove koji su pogodne provenijencije, te koji potječu od zdravih
dobro razvijenih, u stanovitim ekološkim prilikama po mogućnosti prvorazrednih
stabala. Općenito se u praksi smatra da zdrava, otporna i
tehnički vrijedna stabla mogu nastati samo iz sjemena koje potječe ođ
isto takvih stabala. Isto tako smatra se da ćei životna sposobnost novog
nasada biti slabija, ako u svrhu pošumljivanja rabimo sjeme od kržljavih,
oštećenih, bolesnih i inače vitalno slabijih stabala. Dobar uspjeh
ne ovisi, međutim, samo o pogodnoj provenijenciji i kvalteti matičnih
stabala. Odlučna je tu i upotrebna vrijednost sjemenja,


52