DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 51 <-- 51 --> PDF |
i jemo, da je to češće slučaj nego što md držimo. Dosadanje metode rada na kršu su u stvari metode, koje su, uz poneku malu preinaku, iz srednjoeuropskih, prilika prenijete na krš. Dok one za područje izvan krša daju siguran uspjeh, na kršu često podbace. U godinama, kad u ljetnom periodu ima potrebna minimalna količina vlage, one su uspješne. Za vrijeme suša te metode podbacuju. Osim toga su šabloidzirane, uzimaju se gotovo dogma tično i primjenjuju se na svima terenima i svima prilikama. Na potrebu raznolikosti metode upućuje nas sama priroda. Iz prakse znamo, da su u mediteranskom području vegetacijski uslovi različitiji od onih u unutrašnjosti. U tom dijelu krša postoji ljetna i zimska perioda vegetacijsikog mirovanja. Samo ta činjemica upućuje nas, da treba pokušati akomodirati se tim prilikama. Žitelji provode u makiji ljetnu sječu10 za paljenje vapnenica. Mi vršimo samo zimski sijek, kao na sjeveru. Slično je sa sadnjom. Iako je akomodacija provedena po vremenu, jer se sadi redovno u vrijeme zimskog vegetacijskog mirovanja, nije pokušana sadnja u ljetnom periodu mirovanja. Jedino u pitanju sjetve sjemena primorskih vrsta bo rova mi smo se donekle akomodirali prilikama, Isto tako je i na ostalim područjima rada. Pri pošumljavanju sjemenom malo se pazi na porijeklo. Uzima se bilo koje sjeme određene vrste, iako je nauka već davno prešla stadij kad su se tretirale samo vrste. Iz genetike znamo da se izvjesna svojstva ne prenose samo po vrsti, već i po podvrsti, rasi, varijetetu te formi. Tome se kod nas ne poklanja pažnja. Međutim to! nije važno samo za sjetvu na terenu nego, još više pri uzgoju sadnica. Dosad se, koliko je meni poznato, nisu vršila osnovna opažanja po liniji: porijeklo sjemena sadnica-uzraslo stablo, da bi dobili uvid iz kojih sjemenskih baza dobivamo najbolje rezultate. To je samo nekoliko općih primjera. Pri izvedbi samih radova sa postojećim! metodama ima čitav niz primjera, gdje se radi nepoznavanja detalja nehotice griješi. Tako, da navedem samo jedan primjer. Do danas nije poznato, koja je minimalna ili maksimalna temperatura, kod koje sadnica, izvađena iz rasadnika, još može ostati živa. Zatim kroz koje vrijeme smije biti izvrgnuta toj temperaturi, a da bi još bila sposobna za presadnju i t. d. Takovih primjera ima! mnogo. Istraživanja u tom području treba da obuhvate probleme sa kojima se operativa pri svom radu dnevno susreće. Zato je rad u tom području od prioritetnog značaja. Redoslijed rada pokazat će analiza, koja će utvrditi one tačke gdje praksa radi sa najviše nepoznanica. U priloženoj shemi su u glavnim crtama obuhvaćene skupine problema koje treba razraditi . Pri posta vijanju sheme pošlo se od vrste kao baze rada, jer smatramo, da za svaku vrstu kojoim na kršu radimo., treba provesti ispitivanja. Sama ispitivanja razvrstana su prema redoslijedu radova pri melioraciji, da se istaknu problemi, koji proizlaze iz potreba operative. Smatramoskupini. da smo time zacrtali neposredne zadatke istraživanja u toj ´* , * I Iz izloženoga slijedi, da pred šumarskom istraživačkom »lužbom na kršu stoje- tri skupine problema, koji čine cjelinu. Neposredna je zadaća ´" V-di liter. (8) »2) resurekcijal niaki´jskdh šikara može se izvoditi i JJ doba ljetne suše poeam od 15. VII. do prve jače jesenske k´že«.. , pag. 180. 4<* |