DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 50 <-- 50 --> PDF |
fiziološka dubina i t. d.), što je od presudnog značaja pri odabiranju grmlja i drveća sa kojima ćemo raditi. Dosad se istraživanju utjecaja pojedinih faktora nije poklanjala dovoljna pažnja. Međutim baš u poznavanju veličine utjecaja ekoloških faktora i njihove koordinacije u djelovanju leži snaga u borbi protiv negativnog djelovanja prirodnih sila, jer mi, kako reče Mičurin" »ne možemo čekati milosti od prirode — oteti od nje; — to je naša zadaća«. Oteti od nje možemo međutim, samo onda ako poznajemo zakone njena djelovanja. Moramo priznati, da mi još dugo vremena ne ćemo biti u stanju utvrditi zakonitosti djelovanja ekoloških faktora i nijanse, koje utječu na naše radove pri melioraciji krša. Zato će se naši radovi još dugo kretati u okviru praksom stečenih iskustva sa svim nepoznanicama, koje proizlaze vt takovog rada. Nesumnjivo jest, da ekološki uslovi daju svoj pozitivni ili negativni pečat našim radovima, ali koliki je udio tog djelovanja u konkretnom slučaju, to bez poznavanja utjecaja pojedinih faktora i njihovih međusobnih odnosa nećemo moći znati. . Poznavanje ekoloških zahtjeva pojedine vrste grmlja i drveća je poseban problem ispitivanja, Uspjeh rada sa pojedinom vrstom ovisi o tome ´ da li je ona stavljena »na pravo mjesto«, ili tačnije, da li ekološki uslovi odgovaraju biološkim potrebama. Poznavanje zahtjeva na klimu i tlo, naročito minimalnih´potreba, je osnov za unošenje vrsta pri šumskoj melioraciji. Na kršu, gdje su općenito uslovi za! razvoj biljaka veoma nepovoljni, potreba istraživanja ekoloških uslova je veoma jaka. Iako naša praksa raspolaže sa nizom vrsta grmlja i drveća koje »idu« na kršu, ipak se za većinu njih još uvijek ne zna pod kojim uslovima najbolje uspijevaju na kršu, a pod kojima se još mogu održati. Isto tako nisu poznati indikatori, na temelju kojih bi mogli točnije utvrditi sa kojom vrstom možemo kuda ići. Praksa u tom pogledu ima izvjesna iskustva ,ali smijemo utvrditi, da su ona premala za sigurnu i uspješnu primjenu izvjesne vrste u određenim prilikama. Iz čitavog niza manje ili više nepoznatih činjenica o uzrocima neuspjeha, operativa iste najviše pripisuje ekološkim uslovima (suši, temperaturi i t. d}., protiv kojih se sa sadanjim znanjem možemo slabo ili nikako boriti. Zato proučavanje ekoloških faktora smatramo primarnim zadatkom istraživačkog rada". C. Upliv tehnike rada. Pojam tehnika rada uzimamo u širem smislu. Ona obuhvaća sve radove od izbora vrsta do provedene sadnje, sjetve, resutekcije i t. d., dakle čitav niz operacija, kojima zahvaćamo u životni tok biljke. Budući da je biljka osjetljiv organizam, koji reagira u pozitivnom ili negativnom smjeru na naše zahvate, to treba prema karakteru biljke postupiti tako, da reagira prema našim namjerama. Pri melioraciji krša zalazimo u najosjetljivije životne funkcije biljke. Naravno, da nećemo uspjeti, ako te radove ne vršimo metodom, koja je u skladu sa osjetljivošću organizma. Uz postojeće metode rada, koje se često i aljkavo provode, sigurno doživljavamo niz neuspjeha, koje pripisujemo ekološkim uslovima. U takovim slučajevima ekološki uslovi nesumljivo loše djeluju, ali ne radi uslova kao takovih, već radi krive ili loše primjene tehnike u tim uslovima (na pr. izbor vrste, vrijeme i način sadnje i dr.) Vjeru 9 Vidi toter, (6). 48 |