DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 48 <-- 48 --> PDF |
u osnovi ne riješe. Riješenje tih pitanja zasjecaju u ekonomiku8 pod čim razumijevamo privrednu stvarnost u sadanjoj etapi izgradnje socijalalizma. Naime, odstranjenje suprotnosti znači odstranjenje arhaičnih metoda u privredi, a to povlači preorijentaciju stočarstva, iskorišćavanja drveta ili ukratko dosadanjeg načina života. Da bi mogli to provesti moramo poznavati ekonomiku na kršu i iz nje povući zaključke: kako preorijentirati! gospodarstvo, da se sadanje baze gospodarstva zamjene novima, koje neće biti u suprotnosti sa šumskom melioracijom krša. Ekonomika može u okviru naše stvarnosti promatrati probleme sa raznih gledišta pa tako i sa šumarskog. Međutim, sa tog gledišta ona nije razrađivana. Gotovo bi mogli kazati, da se na nju uopće nije osvrtalo. Danas, gdje je melioracija krša jedina mogućnost za privođenje neplodnih kraških površina produkciji, taj zadatak treba da uđe u prioritetni plan rada. Zaključujemo, da šumarsko istraživačka djelatnost treba obuhvatiti krašku ekonomiku sa gledišta šumarske problematike u cilju pronalaženja načina, kako da otklonimo suprotnosti koje izviru iz socijalno-ekonomskih odnosa. B. Upliv ekoloških faktora. Šumska melioracija krša je složen rad, čiji uspjeh ovisi o nizu, poput karika u lancu,, povezanih faktora. Dovoljno je, da samo jedna karika popusti pa da čitav uspjeh može doći u pitanje. Skup ekoloških faktora, vegetacijski sastav, planiranje, radovi regenera čije pošumljavanja te zaštitne mjere tvore taj lanac. Van svake je sumnje, da temelj uspješne melioracije počiva u dobrom poznavanju ekoloških faktora te svih ekoloških zahtjeva grmlja i drveća sa kojima radimo. Samo na dobrom poznavanju prirodnih uslova, potrebnih za rast grmlja i drveća, moći ćemo izgraditi valjanu tehniku za provađanje melioracionih radova. Prema tome potrebe istraživanja dijele se na dvije skupine: istraživanja ekoloških faktora određenog areala, te utvrđivanje ekoloških zahtjeva pojedinih vrsta grmlja i drveća. Radi specifičnih prilika poznavanjei je ekoloških uslova na kršu osobito važno. Djelovanje pojedinih faktora, pogotovo kad djeluju koordinirano, dolazi veoma oštro do izražaja. Uzmimo samo toplinu, vodu i svjetlo. Toplina u ekstremnim veličinama ima na kršu, radi specifičnosti tla, mnogo jače djelovanje, osobito u vezi sa vodom, nego van krša. Visoke temperature isušuju tlo i vazduh, čime djeluju na transpiraciju. Kad vlaga padne ispod potrebnog minimuma nastupa sušenje. Slično je sa svjetlom. Pojačanim svjetlom raste do izvjesne tačke asiminilacija. Daljnjim pojačanjem svjetla asimilacija pada iz razloga kompenzacije. Znači, da prejaki upliv svjetla djeluje na rast. Mnoge biljke su akomodirane prilikama na kršu te za vrijeme ljetnih mjeseci posve reduciraju vegetaciju, kao crnogorica i elementi makije, ili prestaju vegetacijom i odbacuju list, kao Calycotome infesta Guss. Protiv prejakog svjetla biljke se brane jačim epidemialnim stanicama i većim brojem palisadnih stanica. Isto tako i edafski faktori, čije poboljšanje baš jest povod našem djelovanju, također traže detaljno poznavanje. Na degradiranim tlima krša, često su u minimumu razni faktori koji utječu na plodnost (mineralna hraniva, humus, struktura tla, 8 Vidi Eter, (7) 46 |