DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 47 <-- 47 --> PDF |
vrede, gdje će u njenoj strukturi biti zagarantovana sigurnost mejioracionih radova, U starom poretku ta se pitanja nisu riješavala a niti ih je tadanje društvo moglo riješiti. Danas su prilike iz osnova izmjenjene pa možemo konstatirati, da je rad u tom pravcu mnogo uznapredovao. Iz osnove se preorijentira kraško gospodarstvo. Ipak i taj preorijentirani tip sadrži još mnoge ostatke arhaične produkcije. Mi ćemo se u ovom prikazu osvrnuti na kraško stočarstvo i snabdjevanje pučanstva ogrijevom, kao na tipične ostatke primitivne primarne produkcije i razmotriti njihov odnos prema melioraciji. Na kršu je stočarstvo polunomadskog tipa5. Ono je karakterizirano potrebom velikih površina za ispašu. Što su ispasišta slabija, to su potrebni veći teren». Kako su krašk itereni općenito slaba ispasišta, to kraško stočarstvo koristi sve terene, a naročito one gdje je dobar brst ) paša, a to su šumske površine. Polunoanadsko stočarstvo ne poznaje stajskog timarenja. Rad«, toga s; stoka stalno kreće po terenu zimi uz primorske strane a ljeti´na planinama. Posljedica tog vjekovnog lutanja je iscrpljenje pašnjaka i uri´štenje drvenastog biljnog pokrova. Iscrpljenje površina ine očituje se samo na pogoršanju općih gospodarskih prilika — na pr. na smanjenju broja stoke — već direktno i na stoe´!.fi Nasuprot potrebama stočarstva stoje zadaci melioracije, koji traže diö istih površina na kojima je zainteresirana poljoprivreda s tom razlikom, da te površine za vrijeme melioracije moraju mirovati. Kako takove površine brzo regeneriraju, prvenstveno travnim pokrovom, razumljivo je, da kod općeg manjka stočne hrane postaju meta stočara. Vidimo da iz raznolikosti interesa u korišćenju površina proizlazi osnovna suprotnost stočarstva i šumske melioracije. Slično je pri upotrebi drveta. Velike količine drveta koje se dnevno sijeku´ za potrošnju na otvorenim ognjištima stalno smanjuju drvenasti pokrov. To djelovanje je osobito razorno jer dovodi do potpunog ogoljenja površina. Drvo je radi težine nepodesno za transport. Zato se siječe ono koje je najbliže naselja. Stalna sječa na istoj površini uz ispašu dovodi konačno do goleti. « ´ Moramo kazati, da je sječa uz pašu najveća prepreka meliorativnim radovima. Stalna potreba na paši i drvetu te uobičajeni primitivni način pribavljanja´ tih dobara, sile kraškog čovjeka da uzima tamo gdje ima, bez obzira što će sutra biti. Tako nema danas na kršu šikare, makije i kamenjare koja nebi bila uznemirivana. To stanje je trajna kočnica melioraciji krša. Još nije rad na melioraciji svršio, već nastupa opasnost da bude uništen. Tako dolazimo do toga, da s jedne strane pokušavamo krš meliorirati a s druge strane, se istovremeno ne uništava samo postojeća, već i obnovljena vegetacija. Možemo zaključiti da se ne može pristupiti uspješnom provođenju šumskih melioracija tako dugo dok se ta pitanja "-Engels je takav način stočarstva ubrajao u tip »pljačkaškog gospodarstva« i spominje da je koza uništila vegetaciju u Grčkoj (pag.( 134). 11 Vidi liter. (10) »H. Pavun je utvrdio sterilitet kod krava koji je nazvao »gladni sterilitet« kao posljedicu male hramjivosti paše kraških pašnjaka. 7 Prema izjavi Ing. M´lle Simunovića domaćica u, Bjeto polju (Hercegovina) dnevno troši po 4 sata za dobavu drva. Naravno da se siječe najbliže grmlje kojeg stalnim ,koršćenjern mora nestati. / * 45 |