DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 46 <-- 46 --> PDF |
sastojine, raznih starosti, duž čitavog kraškog područja. Međutim o uspjehu melioracionih radova kao cjelini nebi se mogao, unatoč mnogih uspjeha, dati tako pozitivan sud. Radove do godine 1914. možemo smatrati uspjelima1, jer oni nose pečat pionirskih radova. Kasnije radove ne bi mogli smatrati tako uspješnima. Svaki kraški stručnjak znade da su često daleke veći neuspjesi od uspjeha. U razdoblju od godine 1914. mnoge su površine bile nekoliko puta pošumljavane. Danas nema ni traga tom poslu2. Godinama su vrSena popunjavanja na takovim površinama prije nego su bile pošumljene. Takovi neuspjesi, kojih je bilo na svakom radilištu, smanjili su opći uspjeh. Kao uspjelo pošumljavanje mi smatramo, kad iza prve sušne periode ostane 50—60% posađenih biljaka, a iza druge 40—50°/o. Prema tome mi se danas ne bi mogli zadovoljiti Rubbijevim3 postotkom uspjeha. Razlog takovog zahtjeva je u činjenici, da se danas radovi vrše u širokim razmjerima, gdje svaki izgubljeni postotak znači gubitak velike količine rada i sredstava. Nažalost moramo konstatirati, daj,, je posljednjih godina postotak uspjeha na mnogim mjestima pao ispod onoga Rubbie4. Neuspjesima su mnogovrsni uzroci. Praksa općenito ukazuje na tri osnovne grupes uzroka: neuspjesi zbog ekonomsko-socijalnih odnosa, neuspjesi zbog ekoloških uzroka, neuspjesi radi loše tehnike rada. Prvom uzroku pripisuje se veliki dio neuspjeha, jer iz te grupe proizlaze neuspjesi, koji su! vezani na čuvanje podignutih kultura i branjevina. Slijedećoj grupi se pripisuje najveći broj razloga jer ona obuhvata prirodne faktore o kojima primarno ovisi uspjeh (suša, temperatura, Y^ga« stanje tla i t. d.). Na neuspjehe u trećoj grupi praksa se rijetko osvrće. A) Djelovanje socijalno-ekonomskih momenata. Neuspjesi uslijed ovih uzroka odnose se na kršenje mjera, koje se poduzimaju radi potpune izolacije melioriranih površina od štetnog djelovanja stoke i čovjeka. Svaka melioraciona mjera je figurativno rečeno, operacija iza koje je potrebno mirovanje radi jačanja i pravilnog razvoja biljnh organizama. Međutim, danas je ekonomska struktura na kršu takova da je gospodarski život najuže vezan na korišćenje šumskih površina te cjelokupne drvne vegetacije. Radi Općeg manjka stočne hrane i drveta, poljoprivreda je prinuđena da trajno koristi biljni pokrov cjelokupnog krškog područja. Kod sadanjeg stanja vegetacije takovo je korišćenje štetno, jer dovodi do uništavanja vegetacije i degradacije tla. Takav način korišćenja onemogućuje izvođenje šumsko meliorativnih radova, jer! neprestano korišćenje svih površina ne osigurava potreban mir na melioracionim površinama. Istina, na mnogim mjestima održavaju se zabrane, ali to bi mogli nazvati »labilnim mirom«, pošto nikad nismo sigurni da sutra neće biti te površine napadnute. Zato je potrebno, da se na kršu zavede takav način poljopri 2 Posve «©uspjeli su radovi u Afirožiću na u toku Pagu, Sršćica i Veterailca kod Sušaka, Sv. Nikola i Sorinj na Räbu, Čvrsnica-Čardak i Drmun-K leno vica nai području K. N. 0 Senj 3 dr 3 Vidi Iter (9) pag. 53 »Daraus ergibt sich, dass von ursprünglich aufgehetzten Pflanzen durch wiederholte Nach-besserungen 71%´ ersetzt werden mussten«. Dakle uspjeh prve sadnje je konačno 29°/o. 4 Kolaudacija radova izvedenih od 1946.—1949. godine ´izvršena u godini ,1949. pokazala je u Dalmaciji 45 SOVo-n1´ uspjeh. Kolaudacija istih radova u 1950. godini uspjeh, od 21°/«. (Iz referata održanog na konferencij´ u Splitu dana 31, X. 1950.) 44 |