DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 45 <-- 45 --> PDF |
/ Ing. AUGUST HORVAT (SPLIT): 0 ui&Uiu* ttcpasczditiu* zadacima istcažUi/ackoa , cada t*a d&utadicauotn IccŠu Velika područja oblasti krša karakterizirana su degradiranim tlom te djelomice ili posve devastiranom" vegetacijom. Ta područja obuhvataju jadransko otočje te uži ili širi pojas dinarske sisteme1 karakterizirane u znatnom svom dijelu vapnenastom podlogom i specifičnim klimatskim prilikama. U dendro-geografskom pogledu ti predjeli spadaju u europsko područje šuma, što potvrđuju i ostaci drvenaste vegetacije, koja u raznim oblicima dolazi na cijelom području Krša. Dok u kontinentalnom dijelu planinskog Krša prevladavaju visoke šume i šikare, u primorskom dijelu postoje razni stadiji regresije nekadanjih šuma kao šikare, makije, šibljaci, kraški kamenjari te površine bez drvenaste vegetacije. Visoka šuma u tom području dolazi sporadično. Razni stadiji regresije koje nailazimo na kršu su današnja stvarnost u genezi, koju su uvjetovali´Specifični ekološki uslovi te djelovanje biotskih i abiotskih faktora. Zbog regresije i nestanka biljnog pokrova toliko su se pogoršali klimatski faktori i stanje tla, da su ogromni kompleksi postali djelomice li potpuno nesposobni za produkciju. Ovo stanje je sa gledišta nacionalne privrede zapreka ravnomjernom razvoju privrednih oblasti, koju treba što prije otkloniti. Poznato je, da se produktivnost tla općenito postizava melioracionim mjerama. Na Kršu gdje je produktivnost u osnovi vezana na drvenasti biljni pokrov, koji štiti tlo i susjedne kulture, prvi je zadatak melioracije uspostava biljnog pokrova. Njega postizavamo regeneracijom sadanje vegetacije te obnovom drvenaste vegetacije na ogoljelim površinama. Te postupke ukratko nazivamo »šumskom melioracijom krša«. Poboljšanje produktivnosti šumskom melioracijom nije novum. Uskoro će biti stoljeće što se kod nas provode radovi regeneracije šikara i vještačka pošumljavanja. Mi nažalost nemamo sređene evidencije o tim radovima niti ih možemo pratiti na terenu. Regenerirane šikare stopile su se sa ostalim šikarama ili kamenjarima; Isto je sa vještačkim pošumljavanjem. Ništa podrobnije neznamo o brojnim radilištima, gdje pošumljavanje nije uspjelo. Slabo što znamo o razvoju kultura, koje su podizane sjemenom ili sadnicama lišćara. Najbolje se možemo orijentirati u crnogoričnim kulturama, jer se mogu pratiti na terenu. Sa gledišta istraživačke djelatnosti nas ipak interesiraju rezultati i uspjesi dosadašnjih radova. Iako zbog pomanjkanja podataka nismo u stanju dati preciznu ocjenu, ipak možemo na osnovu fragmentarnih zabilježaka i opažanja izreći svöj sud. Ljetimičan pregled vještačkih pošumljavanja daje pozitivan utisak. U prilog toj tvrdnji govore mnoge vještačke 1 Vidi liter. (3) Pag 311—3il2 »Prema tome ja uzimam da se dinarska sistema pruža od Triglava ´kroz Kranjsku, Istru i zapadn) dio Balkanskog Po´luostrva do medovskog Hi skadarskog pregiba, gdje se obala kxmri prelazeći od pravca SZ—JI u pravac S—J,.« *3 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 46 <-- 46 --> PDF |
sastojine, raznih starosti, duž čitavog kraškog područja. Međutim o uspjehu melioracionih radova kao cjelini nebi se mogao, unatoč mnogih uspjeha, dati tako pozitivan sud. Radove do godine 1914. možemo smatrati uspjelima1, jer oni nose pečat pionirskih radova. Kasnije radove ne bi mogli smatrati tako uspješnima. Svaki kraški stručnjak znade da su često daleke veći neuspjesi od uspjeha. U razdoblju od godine 1914. mnoge su površine bile nekoliko puta pošumljavane. Danas nema ni traga tom poslu2. Godinama su vrSena popunjavanja na takovim površinama prije nego su bile pošumljene. Takovi neuspjesi, kojih je bilo na svakom radilištu, smanjili su opći uspjeh. Kao uspjelo pošumljavanje mi smatramo, kad iza prve sušne periode ostane 50—60% posađenih biljaka, a iza druge 40—50°/o. Prema tome mi se danas ne bi mogli zadovoljiti Rubbijevim3 postotkom uspjeha. Razlog takovog zahtjeva je u činjenici, da se danas radovi vrše u širokim razmjerima, gdje svaki izgubljeni postotak znači gubitak velike količine rada i sredstava. Nažalost moramo konstatirati, daj,, je posljednjih godina postotak uspjeha na mnogim mjestima pao ispod onoga Rubbie4. Neuspjesima su mnogovrsni uzroci. Praksa općenito ukazuje na tri osnovne grupes uzroka: neuspjesi zbog ekonomsko-socijalnih odnosa, neuspjesi zbog ekoloških uzroka, neuspjesi radi loše tehnike rada. Prvom uzroku pripisuje se veliki dio neuspjeha, jer iz te grupe proizlaze neuspjesi, koji su! vezani na čuvanje podignutih kultura i branjevina. Slijedećoj grupi se pripisuje najveći broj razloga jer ona obuhvata prirodne faktore o kojima primarno ovisi uspjeh (suša, temperatura, Y^ga« stanje tla i t. d.). Na neuspjehe u trećoj grupi praksa se rijetko osvrće. A) Djelovanje socijalno-ekonomskih momenata. Neuspjesi uslijed ovih uzroka odnose se na kršenje mjera, koje se poduzimaju radi potpune izolacije melioriranih površina od štetnog djelovanja stoke i čovjeka. Svaka melioraciona mjera je figurativno rečeno, operacija iza koje je potrebno mirovanje radi jačanja i pravilnog razvoja biljnh organizama. Međutim, danas je ekonomska struktura na kršu takova da je gospodarski život najuže vezan na korišćenje šumskih površina te cjelokupne drvne vegetacije. Radi Općeg manjka stočne hrane i drveta, poljoprivreda je prinuđena da trajno koristi biljni pokrov cjelokupnog krškog područja. Kod sadanjeg stanja vegetacije takovo je korišćenje štetno, jer dovodi do uništavanja vegetacije i degradacije tla. Takav način korišćenja onemogućuje izvođenje šumsko meliorativnih radova, jer! neprestano korišćenje svih površina ne osigurava potreban mir na melioracionim površinama. Istina, na mnogim mjestima održavaju se zabrane, ali to bi mogli nazvati »labilnim mirom«, pošto nikad nismo sigurni da sutra neće biti te površine napadnute. Zato je potrebno, da se na kršu zavede takav način poljopri 2 Posve «©uspjeli su radovi u Afirožiću na u toku Pagu, Sršćica i Veterailca kod Sušaka, Sv. Nikola i Sorinj na Räbu, Čvrsnica-Čardak i Drmun-K leno vica nai području K. N. 0 Senj 3 dr 3 Vidi Iter (9) pag. 53 »Daraus ergibt sich, dass von ursprünglich aufgehetzten Pflanzen durch wiederholte Nach-besserungen 71%´ ersetzt werden mussten«. Dakle uspjeh prve sadnje je konačno 29°/o. 4 Kolaudacija radova izvedenih od 1946.—1949. godine ´izvršena u godini ,1949. pokazala je u Dalmaciji 45 SOVo-n1´ uspjeh. Kolaudacija istih radova u 1950. godini uspjeh, od 21°/«. (Iz referata održanog na konferencij´ u Splitu dana 31, X. 1950.) 44 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 47 <-- 47 --> PDF |
vrede, gdje će u njenoj strukturi biti zagarantovana sigurnost mejioracionih radova, U starom poretku ta se pitanja nisu riješavala a niti ih je tadanje društvo moglo riješiti. Danas su prilike iz osnova izmjenjene pa možemo konstatirati, da je rad u tom pravcu mnogo uznapredovao. Iz osnove se preorijentira kraško gospodarstvo. Ipak i taj preorijentirani tip sadrži još mnoge ostatke arhaične produkcije. Mi ćemo se u ovom prikazu osvrnuti na kraško stočarstvo i snabdjevanje pučanstva ogrijevom, kao na tipične ostatke primitivne primarne produkcije i razmotriti njihov odnos prema melioraciji. Na kršu je stočarstvo polunomadskog tipa5. Ono je karakterizirano potrebom velikih površina za ispašu. Što su ispasišta slabija, to su potrebni veći teren». Kako su krašk itereni općenito slaba ispasišta, to kraško stočarstvo koristi sve terene, a naročito one gdje je dobar brst ) paša, a to su šumske površine. Polunoanadsko stočarstvo ne poznaje stajskog timarenja. Rad«, toga s; stoka stalno kreće po terenu zimi uz primorske strane a ljeti´na planinama. Posljedica tog vjekovnog lutanja je iscrpljenje pašnjaka i uri´štenje drvenastog biljnog pokrova. Iscrpljenje površina ine očituje se samo na pogoršanju općih gospodarskih prilika — na pr. na smanjenju broja stoke — već direktno i na stoe´!.fi Nasuprot potrebama stočarstva stoje zadaci melioracije, koji traže diö istih površina na kojima je zainteresirana poljoprivreda s tom razlikom, da te površine za vrijeme melioracije moraju mirovati. Kako takove površine brzo regeneriraju, prvenstveno travnim pokrovom, razumljivo je, da kod općeg manjka stočne hrane postaju meta stočara. Vidimo da iz raznolikosti interesa u korišćenju površina proizlazi osnovna suprotnost stočarstva i šumske melioracije. Slično je pri upotrebi drveta. Velike količine drveta koje se dnevno sijeku´ za potrošnju na otvorenim ognjištima stalno smanjuju drvenasti pokrov. To djelovanje je osobito razorno jer dovodi do potpunog ogoljenja površina. Drvo je radi težine nepodesno za transport. Zato se siječe ono koje je najbliže naselja. Stalna sječa na istoj površini uz ispašu dovodi konačno do goleti. « ´ Moramo kazati, da je sječa uz pašu najveća prepreka meliorativnim radovima. Stalna potreba na paši i drvetu te uobičajeni primitivni način pribavljanja´ tih dobara, sile kraškog čovjeka da uzima tamo gdje ima, bez obzira što će sutra biti. Tako nema danas na kršu šikare, makije i kamenjare koja nebi bila uznemirivana. To stanje je trajna kočnica melioraciji krša. Još nije rad na melioraciji svršio, već nastupa opasnost da bude uništen. Tako dolazimo do toga, da s jedne strane pokušavamo krš meliorirati a s druge strane, se istovremeno ne uništava samo postojeća, već i obnovljena vegetacija. Možemo zaključiti da se ne može pristupiti uspješnom provođenju šumskih melioracija tako dugo dok se ta pitanja "-Engels je takav način stočarstva ubrajao u tip »pljačkaškog gospodarstva« i spominje da je koza uništila vegetaciju u Grčkoj (pag.( 134). 11 Vidi liter. (10) »H. Pavun je utvrdio sterilitet kod krava koji je nazvao »gladni sterilitet« kao posljedicu male hramjivosti paše kraških pašnjaka. 7 Prema izjavi Ing. M´lle Simunovića domaćica u, Bjeto polju (Hercegovina) dnevno troši po 4 sata za dobavu drva. Naravno da se siječe najbliže grmlje kojeg stalnim ,koršćenjern mora nestati. / * 45 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 48 <-- 48 --> PDF |
u osnovi ne riješe. Riješenje tih pitanja zasjecaju u ekonomiku8 pod čim razumijevamo privrednu stvarnost u sadanjoj etapi izgradnje socijalalizma. Naime, odstranjenje suprotnosti znači odstranjenje arhaičnih metoda u privredi, a to povlači preorijentaciju stočarstva, iskorišćavanja drveta ili ukratko dosadanjeg načina života. Da bi mogli to provesti moramo poznavati ekonomiku na kršu i iz nje povući zaključke: kako preorijentirati! gospodarstvo, da se sadanje baze gospodarstva zamjene novima, koje neće biti u suprotnosti sa šumskom melioracijom krša. Ekonomika može u okviru naše stvarnosti promatrati probleme sa raznih gledišta pa tako i sa šumarskog. Međutim, sa tog gledišta ona nije razrađivana. Gotovo bi mogli kazati, da se na nju uopće nije osvrtalo. Danas, gdje je melioracija krša jedina mogućnost za privođenje neplodnih kraških površina produkciji, taj zadatak treba da uđe u prioritetni plan rada. Zaključujemo, da šumarsko istraživačka djelatnost treba obuhvatiti krašku ekonomiku sa gledišta šumarske problematike u cilju pronalaženja načina, kako da otklonimo suprotnosti koje izviru iz socijalno-ekonomskih odnosa. B. Upliv ekoloških faktora. Šumska melioracija krša je složen rad, čiji uspjeh ovisi o nizu, poput karika u lancu,, povezanih faktora. Dovoljno je, da samo jedna karika popusti pa da čitav uspjeh može doći u pitanje. Skup ekoloških faktora, vegetacijski sastav, planiranje, radovi regenera čije pošumljavanja te zaštitne mjere tvore taj lanac. Van svake je sumnje, da temelj uspješne melioracije počiva u dobrom poznavanju ekoloških faktora te svih ekoloških zahtjeva grmlja i drveća sa kojima radimo. Samo na dobrom poznavanju prirodnih uslova, potrebnih za rast grmlja i drveća, moći ćemo izgraditi valjanu tehniku za provađanje melioracionih radova. Prema tome potrebe istraživanja dijele se na dvije skupine: istraživanja ekoloških faktora određenog areala, te utvrđivanje ekoloških zahtjeva pojedinih vrsta grmlja i drveća. Radi specifičnih prilika poznavanjei je ekoloških uslova na kršu osobito važno. Djelovanje pojedinih faktora, pogotovo kad djeluju koordinirano, dolazi veoma oštro do izražaja. Uzmimo samo toplinu, vodu i svjetlo. Toplina u ekstremnim veličinama ima na kršu, radi specifičnosti tla, mnogo jače djelovanje, osobito u vezi sa vodom, nego van krša. Visoke temperature isušuju tlo i vazduh, čime djeluju na transpiraciju. Kad vlaga padne ispod potrebnog minimuma nastupa sušenje. Slično je sa svjetlom. Pojačanim svjetlom raste do izvjesne tačke asiminilacija. Daljnjim pojačanjem svjetla asimilacija pada iz razloga kompenzacije. Znači, da prejaki upliv svjetla djeluje na rast. Mnoge biljke su akomodirane prilikama na kršu te za vrijeme ljetnih mjeseci posve reduciraju vegetaciju, kao crnogorica i elementi makije, ili prestaju vegetacijom i odbacuju list, kao Calycotome infesta Guss. Protiv prejakog svjetla biljke se brane jačim epidemialnim stanicama i većim brojem palisadnih stanica. Isto tako i edafski faktori, čije poboljšanje baš jest povod našem djelovanju, također traže detaljno poznavanje. Na degradiranim tlima krša, često su u minimumu razni faktori koji utječu na plodnost (mineralna hraniva, humus, struktura tla, 8 Vidi Eter, (7) 46 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 49 <-- 49 --> PDF |
NEKI PROBLEMI V VEZI TEHNIKE POŠUMLJAVANJA VRST DRV E TA (GRMLJA) Valja istražitipo liniji: SJEMENA I SADNICA SJETVE I SADNJE Istraživanje: Istraživanje: 1. Najpovoljnijeg godišnjeg doba za sadnju 1. Upotrebljivosti sjemena iz sjemenskih i sjetvu te najpovoljnijeg vremenskog baza raznih areala u određenom po intervala u tim dobama dručju 2. Utjecaja klimatskih faktora za vrijeme 2. Sa kojih i kakovih stabala i dijelova sjetve i sadnje na uspjeh rada krošnje se dobiva najbolji kvalitet sje mena, 3. Najpovoljnije metode said´nje i sjetve 4. Najpovoljnijeg smještaja sadnica pri 3. Najpovoljnijeg vremenskog razdoblja za sadnji te sjemena pri sjetvi i sadnji sabiranje sjemena u doba dozrijevanja, zatim načina sabiranja, transporta i Ču5. Najracionalnijeg broja sadnica te kolivanja sjemena čine sjemema po ha za postizavanje zaštite tla u određenom vremenskom 4. Osebina sjemena (energije, trajanja, porazdoblju stotka klijevosti i t. d.) li. Uzroka ugibanja posađenih biljaka 5. Vremena i načina sjetve ponika t). Načina uzgoja sadnica obzirom na spe7. Utjecaja oblaganja sadnica kamenjem, cifične ekološke uslove prašenja, pljevljenja, zaljevanja na raz voj biljaka na razvoj sadnice 8. Stvaranja humusa pod kulturama 7. Upliva prikraćivanja korjena (stabljike) 8. Otpornosti iskopane sadnice za sadnju; 9. Najpovoljnijeg doba za unašanje drugih utvrđivanje, u određenim klimatskim vrsta, prema stanju razvoja u kultuprilikama, najpovoljnijeg načina vađerama nja, manipulacije te maksimal. vremen1 «. Razvoja sadnica i ponika u raznim skog intervala za izvršenje tih radova biljnim asocijacijama I III EESUBEKOIONE SJEOE Istraživanje: 1. Izbojne snage 2. Vegetacionih perioda mirovanja 3. Vremenskih perioda kad se sječa može vršiti 4. Na kojoj visini stabla ima se izvršiti sijeh i na koji način 5. Starosti sastojine najpovoljnije za vršenje sječe i IV _L POBOLJŠANJA TLA Istraživanje iđjelovanja 1. Biološkim putem 2. Mehaničkom obradom 3. Kemijskim sredstvima 47 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 50 <-- 50 --> PDF |
fiziološka dubina i t. d.), što je od presudnog značaja pri odabiranju grmlja i drveća sa kojima ćemo raditi. Dosad se istraživanju utjecaja pojedinih faktora nije poklanjala dovoljna pažnja. Međutim baš u poznavanju veličine utjecaja ekoloških faktora i njihove koordinacije u djelovanju leži snaga u borbi protiv negativnog djelovanja prirodnih sila, jer mi, kako reče Mičurin" »ne možemo čekati milosti od prirode — oteti od nje; — to je naša zadaća«. Oteti od nje možemo međutim, samo onda ako poznajemo zakone njena djelovanja. Moramo priznati, da mi još dugo vremena ne ćemo biti u stanju utvrditi zakonitosti djelovanja ekoloških faktora i nijanse, koje utječu na naše radove pri melioraciji krša. Zato će se naši radovi još dugo kretati u okviru praksom stečenih iskustva sa svim nepoznanicama, koje proizlaze vt takovog rada. Nesumnjivo jest, da ekološki uslovi daju svoj pozitivni ili negativni pečat našim radovima, ali koliki je udio tog djelovanja u konkretnom slučaju, to bez poznavanja utjecaja pojedinih faktora i njihovih međusobnih odnosa nećemo moći znati. . Poznavanje ekoloških zahtjeva pojedine vrste grmlja i drveća je poseban problem ispitivanja, Uspjeh rada sa pojedinom vrstom ovisi o tome ´ da li je ona stavljena »na pravo mjesto«, ili tačnije, da li ekološki uslovi odgovaraju biološkim potrebama. Poznavanje zahtjeva na klimu i tlo, naročito minimalnih´potreba, je osnov za unošenje vrsta pri šumskoj melioraciji. Na kršu, gdje su općenito uslovi za! razvoj biljaka veoma nepovoljni, potreba istraživanja ekoloških uslova je veoma jaka. Iako naša praksa raspolaže sa nizom vrsta grmlja i drveća koje »idu« na kršu, ipak se za većinu njih još uvijek ne zna pod kojim uslovima najbolje uspijevaju na kršu, a pod kojima se još mogu održati. Isto tako nisu poznati indikatori, na temelju kojih bi mogli točnije utvrditi sa kojom vrstom možemo kuda ići. Praksa u tom pogledu ima izvjesna iskustva ,ali smijemo utvrditi, da su ona premala za sigurnu i uspješnu primjenu izvjesne vrste u određenim prilikama. Iz čitavog niza manje ili više nepoznatih činjenica o uzrocima neuspjeha, operativa iste najviše pripisuje ekološkim uslovima (suši, temperaturi i t. d}., protiv kojih se sa sadanjim znanjem možemo slabo ili nikako boriti. Zato proučavanje ekoloških faktora smatramo primarnim zadatkom istraživačkog rada". C. Upliv tehnike rada. Pojam tehnika rada uzimamo u širem smislu. Ona obuhvaća sve radove od izbora vrsta do provedene sadnje, sjetve, resutekcije i t. d., dakle čitav niz operacija, kojima zahvaćamo u životni tok biljke. Budući da je biljka osjetljiv organizam, koji reagira u pozitivnom ili negativnom smjeru na naše zahvate, to treba prema karakteru biljke postupiti tako, da reagira prema našim namjerama. Pri melioraciji krša zalazimo u najosjetljivije životne funkcije biljke. Naravno, da nećemo uspjeti, ako te radove ne vršimo metodom, koja je u skladu sa osjetljivošću organizma. Uz postojeće metode rada, koje se često i aljkavo provode, sigurno doživljavamo niz neuspjeha, koje pripisujemo ekološkim uslovima. U takovim slučajevima ekološki uslovi nesumljivo loše djeluju, ali ne radi uslova kao takovih, već radi krive ili loše primjene tehnike u tim uslovima (na pr. izbor vrste, vrijeme i način sadnje i dr.) Vjeru 9 Vidi toter, (6). 48 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 51 <-- 51 --> PDF |
i jemo, da je to češće slučaj nego što md držimo. Dosadanje metode rada na kršu su u stvari metode, koje su, uz poneku malu preinaku, iz srednjoeuropskih, prilika prenijete na krš. Dok one za područje izvan krša daju siguran uspjeh, na kršu često podbace. U godinama, kad u ljetnom periodu ima potrebna minimalna količina vlage, one su uspješne. Za vrijeme suša te metode podbacuju. Osim toga su šabloidzirane, uzimaju se gotovo dogma tično i primjenjuju se na svima terenima i svima prilikama. Na potrebu raznolikosti metode upućuje nas sama priroda. Iz prakse znamo, da su u mediteranskom području vegetacijski uslovi različitiji od onih u unutrašnjosti. U tom dijelu krša postoji ljetna i zimska perioda vegetacijsikog mirovanja. Samo ta činjemica upućuje nas, da treba pokušati akomodirati se tim prilikama. Žitelji provode u makiji ljetnu sječu10 za paljenje vapnenica. Mi vršimo samo zimski sijek, kao na sjeveru. Slično je sa sadnjom. Iako je akomodacija provedena po vremenu, jer se sadi redovno u vrijeme zimskog vegetacijskog mirovanja, nije pokušana sadnja u ljetnom periodu mirovanja. Jedino u pitanju sjetve sjemena primorskih vrsta bo rova mi smo se donekle akomodirali prilikama, Isto tako je i na ostalim područjima rada. Pri pošumljavanju sjemenom malo se pazi na porijeklo. Uzima se bilo koje sjeme određene vrste, iako je nauka već davno prešla stadij kad su se tretirale samo vrste. Iz genetike znamo da se izvjesna svojstva ne prenose samo po vrsti, već i po podvrsti, rasi, varijetetu te formi. Tome se kod nas ne poklanja pažnja. Međutim to! nije važno samo za sjetvu na terenu nego, još više pri uzgoju sadnica. Dosad se, koliko je meni poznato, nisu vršila osnovna opažanja po liniji: porijeklo sjemena sadnica-uzraslo stablo, da bi dobili uvid iz kojih sjemenskih baza dobivamo najbolje rezultate. To je samo nekoliko općih primjera. Pri izvedbi samih radova sa postojećim! metodama ima čitav niz primjera, gdje se radi nepoznavanja detalja nehotice griješi. Tako, da navedem samo jedan primjer. Do danas nije poznato, koja je minimalna ili maksimalna temperatura, kod koje sadnica, izvađena iz rasadnika, još može ostati živa. Zatim kroz koje vrijeme smije biti izvrgnuta toj temperaturi, a da bi još bila sposobna za presadnju i t. d. Takovih primjera ima! mnogo. Istraživanja u tom području treba da obuhvate probleme sa kojima se operativa pri svom radu dnevno susreće. Zato je rad u tom području od prioritetnog značaja. Redoslijed rada pokazat će analiza, koja će utvrditi one tačke gdje praksa radi sa najviše nepoznanica. U priloženoj shemi su u glavnim crtama obuhvaćene skupine problema koje treba razraditi . Pri posta vijanju sheme pošlo se od vrste kao baze rada, jer smatramo, da za svaku vrstu kojoim na kršu radimo., treba provesti ispitivanja. Sama ispitivanja razvrstana su prema redoslijedu radova pri melioraciji, da se istaknu problemi, koji proizlaze iz potreba operative. Smatramoskupini. da smo time zacrtali neposredne zadatke istraživanja u toj ´* , * I Iz izloženoga slijedi, da pred šumarskom istraživačkom »lužbom na kršu stoje- tri skupine problema, koji čine cjelinu. Neposredna je zadaća ´" V-di liter. (8) »2) resurekcijal niaki´jskdh šikara može se izvoditi i JJ doba ljetne suše poeam od 15. VII. do prve jače jesenske k´že«.. , pag. 180. 4<* |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 52 <-- 52 --> PDF |
» izlučiti iz tih skupina najaktuelnije teme. Prema temama podesiti organizaciju rada po opitnim poljima. Povezati pri razradi zadataka istraživačku službu sa ostalim istraživačkim zavodima i operativom u cilju koordinacije, Osnovni koraci u toni pravcu su učinjeni11. Neke teme su već u radu. Međutim od tih radova ne smijemo očekivati brze rezultate. Priroda velikog dijela materije, koja se obrađuje, vezana je na rast biljaka, koji traje decenijama. Smatramo, da ćemo relativno brzo doći do rezultata pri onim istraživanjima, gdje je vremenski interval razvoja biljaka kratak, kao na pr, pri istraživanjima koja vršimo u rasadnicima. Međutim, treba imati u vidu, da će svaka utvrđenja činjenica utjecati na uspjeh melioracije i približiti nas cilju. LITERATURA 1. Ing. Dj. Burtako v i Način »Suhih kultura« pri pošuimljavamju krša i goleti u Crnoj gori i Bok3 kotorskoj. Šum. & t g. 1929.; 2. FT. Engels : Dijalektika prirode, Izdanje Kultura 1950.; 3. Jovan Cvijić : Geoformologija knjiga I — Beograd 1924.; 4. Dr. P, Cernjavskii i Ing. B. Jovanoviić: Šumska staništa I odgovarajuća dendro-flora u Srbiji, Srpska akademija nauka, Beograd 1913., knjiga CLIX; 5. Dr. Lng. M. Gračanin: Pedologija II — Zagreb 1947.; 6. B. A. Keller: Preobrazitelj prirode bilja,, Poljoprivredna naklada, Zagreb 1945.; 7. Mijrj| Mirkovi ć : Ekonom´-ka agrara F. N. R, J. Zagreb 1950.; 8. M a rin k o v 3ć ing, B,: Nekoliko mišljenja i prijedloga k pitanju ameiioracije deva&tiramh mak!´jal u Dalmaciji. Šumarski llist 1950.; 9. K. Rubbia : Fünfund zwanzig Jahre Karstaufoirstung in Krain. Laibach 1912,; 10. Hrvoje P.avu n ; »Gladni« sterilitet kod krava u Boki Kotorskoj i u! Crnogorskom primorju, Stočarstvo broj 8/1500 Zagreb. . . CERTI IMMEDIAT1 COMPIT1 DELLE RICERCHE FORESTAL1 SUL CARSO Lo scriyente comstata che il miglioramerito forestale del Carso (rimboschimento) non da rišu´ltati desiderabili. Dopo una breve relazt´one sulle cause le piu importanti delll´iinsuccesso, presenta i1 compiti immediati d: ricerche e sperimentazionii per la soppressone dei difetti. 11 Za krš je Uredbom Predsjedništva Vlade FNRJ[ od 8, XII.. 1947. osnovan »Institut za po šumi javan je i melioraciju krša u Splitu« koji je započeo radom u augustu 1948. 50 |