DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 33     <-- 33 -->        PDF

)


Btme, KOJiHiecTBa aepenteB rojjHbix nun noacoiKH, Mwjia Kapp, npoH3BojOTBa f MOJIM no (ppaHnyiCKiOMy
Me-rojiy (Ha o»Hy Kappy B rpaMMax) H T. j; . B KOHne craTbB aBTop ofybacHaeT npH
iHMbi HHiKoii npoayicnHH B CMajiosoöbiBaiomeH npoMbiuiJieHHOCTH H nptijjaaraeT pa» Mep
KOTopwe MoryT ee noBMCHTb. OcHOBHUe nojioaceHHH aBTopä CBOWHTcn K cjieaoioiHBM BbiBOaaM:
Heo6xo^HMO aamHiHTb cocHOBbie Jieca, oSeaneniHTb nojipocT B jiecy H HOKycTBeHHbie jieco
«acaJKBeHHa, ocsoiHTb TexHHKy nojcoiKH H o6e3neHHTt IIOCTOHHHMX paöoHHx, iimpoKo npa-
we«BTb onbiT (ppaHnyaKOH u aiBfTpmicKOH iiojtoieK njia Mero HeoöxofliHMO nosHaKOMHTMH
<. m m 3arpa«HijeH a TaiüKe a c HHCTpyMCHTaMH, oonoaaa 3aTeM CBOKJ MavTepcKyio. BMIIOJIHHH
,)TM ocHOBHbie Tpe6oBaHHa MoaceT Sbira H yeKopeH reMin BOJICOIKH, He 3a6bißaa ni)n ;»noÄOO»iKa pan ouepaijHÄ na JKHBOM opraHHSMe rue jomymeHHi.ie OIUHÖKH HK Jienco 110


ltpaiBHTb«.


lng. MILUTIN KNEŽEVIĆ (BEOGRAD):


0 Ustati ctea


Pod čistoćom reza podrazumevamo stanje površine drveta u smislu
glatkoće nastalo posle rezanja nekim sečivom. To sečivo može da bude
po izgledu bliže jednostavnom sečivu (noževi za rendisanje, ljuštenje i dr.)
ili složeno iz više´ jednostavnih — prostih sečiva, kao što imamo kod
testera.


Od čistoće reza, o kojoj ćemo najviše govoriti, treba razlikovati
dobrot u reza , koja pored čistoće reza obuhvata i druge greške reza,
kao zakrivljenost rezne površine, nejednakost debljine itd.


Važnost čistoće reza nije za praksu mala. Nije tu u pitanju samo
esteteki izgled površine dobijene rezanjem, nego još više posledice koje
nečist ili rapav rez ima po vrednost proizvedene robe. U prvom redu
rapav rez ima za posledicu veći gubitak pri rendisanju, jer se radi postizavanja
glatke površine mora skidati deblji sloj ,što znači stvara se
naknadnom obradom! veći otpadak. Takvo veće skidanje može prouzrokovati
smanjenje ukupne debljine odnosnog detalja te isti eventualno više ne
odgovara svojim statičkim zadacima. Znači, za pilansku robu rapavoga
reza ima to za posledicu da odnosna debljina ne odgovara više po meri
svojoj nameni. Sortimenti čistog ili glatkog reza manje su san toga podložni
napadaju gljivica koje razaraju drvo, a pored toga manje su i zapaljivi.


Važnost čistoće reza nije za sve Sortimente podjednaka. Tako se
traži veća čistoća reza za Sortimente namenjene stolarskim potrebama, a
manje građevinskim. To je i sasvim- razumljivo, jer se stolarski sortimenti,
naročito oni za nameštaj, moraju ne samo rendisati, nego i glačati,
da bi se stvorila glatka i ravna površina, kao podloga lakiranju, politiranju
pa i farbanju.


Nama nije ovde cilj da izlažemo važnost čistoće reza i njezin uticaj
na vrednost proizvedene piljene robe, jer je to poznata stvar, nego da
iznesemo sve one faktore koji utiču na čistoću reza. Poznavajući te faktore
mi ćemo znati na šta treba u preradi drveta pri primeni raznih sečiva
i mašina obratiti pažnju, da bi postigli što veću čistoću reza, smanjili time


JI




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 34     <-- 34 -->        PDF

otpadak i povećali vrednost proizvedene robe, a ujedno smanjili i pro


izvodne troškove.


Čistoća reza zavisi od mnogo faktora. Oni su s jedne strane u vezi
sa sečivom i njegovim radom u drvetu, a s druge strane sa vrstom sečiva
i mašinom koja ga pokreće.


Zavisnost čistoće reza o sečivu i njegovom radu u drvetu


Sečivo, tj. prosto-elementarno sečivo, prilikom prodiranja u drvo
nailazi na otpor, kojega mora savladati da bi otkinulo sloj debljine »h«,
a širine »b« (si. 1). Ukupni otpor drveta koga treba sečivo da savlada,
očitovaće se u vidu rezultante »R«, koja dejstvuje u 1/3 prsne strane o, k.
Pretpostavlja se u praksi zadnji ugao y veći od 0, odnosno ugao rezanja « > ß ugla oštrenja.
Dalje, da je širina sečiva bi > b širine drveta, iako kod zuba testere imamo
obrnut slučaj i tada pored vršne oštrice imamo i rad bočnih oštrica, dakle
složeno sečivo. »


I \


«L


si. 1


Otpor prodiranju sečiva biće različit i u prvom redu zavisiće od
smera kojim sečivo proždire u drvo, tj. da li poprečno, uzdužno ili tangencijalno
ili pak kombinovano između tih osnovnih smerova, No ne samo
da će otpor biti različit, nego i način otkidanja sloja drveta visine »h«,
koje otkidanje će vršiti komponenta »R2«, dok će komponenta »R,«
biti ona, koju ćemo stvarno osećati odnosno morati dati da sečivo uterujemo
u drvo. Komponenta »Ri« kao i ukupna sila »R« za svladavanje
otpora nije konstantna, nego raste do izvesne granice i to do one kod koje
dođe do otkidanja dela sloja »h. b« po komponenti »R2«. U tom momentu^
pada sila na 0, da bi daljim prodiranjem rasla i padala. To otkidanje delića
sloja u vidu iveraka nije ništa drugo nego stvaranje strugotine (piljevine),
šuške itd .Tragovi, koje ostavlja otkidanje iveraka na reznoj površini
d, e, nisu isti; za sve smerove rezanja, jer ni otkidanje iveraka nije
isto za sva tri osnovna smera, kako to pokazuje slika 2, gde je a) za poprečno,
b) za uzdužno, a c, za tangencijalno rezanje.


Od sva tri ova osnovna smera rezanja najveću nečistoću reza daje
poprečno, jer se kod njega, naročito kod skidanja debljeg sloja, vrši pri


\


32




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 35     <-- 35 -->        PDF

I


rezanju jača deformacija vlakanaca. Kod tangencijalnog rezanja imamo
naprotiv neravnu površinu usled parcijalnog otkidanja iveraka, koja neravnost,
iako mala, ipak postoji. Od sva tri načina uzdužno rezanje po^
kazuje najveću čistoću reza, što je za nas baš i potrebno. Kod rendisanja,
rezanja i ljuštenja furnira, da bi se sprečilo začepljivanje, kojim bi se
stvorila nečistoća reza ili otkidanje furnira, stavlja se ispred noža poseban
pritiskač, kako kod uzdužnog tako i kod tangencijalnog rezanja.


SI. 3


´ Pored ove nečistoće reza, uzrokovane smerom rezanja i načinom
otkidanja iveraka, na čistoću reza vrši poseban uticaj i način presecanja
vlakanaca sa oštricom sečiva. Sečivo, odnosno oštrica, prodirući u drvo.
već prema smeru, otkida iverke sloja tako, što se vlakanca opiru povlačenju
za sečivom do granice sVoje čvrstoće. Čim je taj otpor povlačenju
veći i čim je potrebna manja sila za kidanje odnosno sečenje, tim će rez
biti čišći. Otpor povlačenja veći je kod veće kohezije vlakanaca, dakle
kod suvljeg i tvrđeg drveta, radi čega tu i imamo čišći rez. Pošto kod


.poprečnog rezanja imamo jače izvlačenje vlakanaca, odnosno povlačenje


za sečivom, to će tu biti više kidanja nego presecanja vlakanaca, pa je i


otpor rezanju u tom smeru najveći, a rez najnečistiji.


Ako je pak ugao rezanja manji, lakše će doći do sečenja, odnosno,
do manjeg izvlačenja vlakanaca, pa je rez čistiji. Kako je kod poprečnog
rezanja usled većeg otpora drveta potrebno davati veći ugao a, čak preko
90°, da zub (koren) bude jači, to taj slučaj još više povećava nečistoću
reza poprečnog rezanja.


Tanji sloj drveta (manji »h«) davaće čistiji rez nego deblji sloj, kod
koga dolazi do veće deformacije vlakanaca, što ima za posledicu nečistiji
rez. Ovo je jedan od uzroka, zašto prevelik pomer drveta prouzrokuje
nečist rez pri rezanju testerom.


U poređenju sa većom brzinom pomera, naprotiv veća brzina rezanja
ili kretanja sečiva kroz drvo daje čistiji rez. Razlog je ovome što usled
inercije nemaju vlakanca vremena da se povlače za sečivom pa dolazi
brže do njihovog sečenja, pogotovo kod manjeg ugla rezanja a.


Tupo sečivo ne samo da prouzrokuje veću potrošnju snage potrebne
za kretanje sečiva,´ nego daje i nečistiji rez. Najbolje se to može objasniti
na poprečnom rezanju, kao na slici 3, iako to važi i za ostale preseke


U




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Pošto ne možemo postići idealnu oštricu sečiva, a pogotovo kada se
oštrica zatupi, to će ona ustvari biti zaobljena. Usled toga površina reza
neće ići po liniji c, d nego po liniji a, b, tako da neće doći do stvarnog sečenja
vlakanaca nego više do njihovog izvlačenja i kidanja. Istegnuta,
prekinuta vlakanca postepeno će se na leđnoj strani sečiva ispravljati,
vršiti izvesno trenje i davati rapavu površinu reza. Razumljivo je, da će
za ovakvo tupo sečivo trebati i više snage, radi pretežnog kidanja i istezanja
vlakanaca. Nešto slično, iako u manjoj meri, dešava se i u drugim
presecima.


SI, 3


Vibracija sečiva ima takode izvesnog uticaja na čistoću reza, a događa
se dejstvom ukupnog otpora drveta »R´«, koji dejstvuje pri vrhu sečiva
(si. 3). Kako usled otkidanja iveraka sila »R´« raste i pada, to se time
izaziva izvesna vibracija oštrice u vezi sa elastičnosti čelika, a to ima za
posledicu, iako malu, ali ipak izvesnu neravnost površine reza.


Još da navedemo i greške u rezu izazvane pri izlasku sečiva iz drveta,
kada drvo svojom čvrstoćom ne daje dovoljan otpor za presecanje vlakanaca,
već se događa otcepljivanje. To je uzrok na pr. resastog reza kod
rezanja testerom, kada zubi pri izlasku iz drveta ustvari otcepljuju snopove
vlakanaca, jer nemaju dovoljno otpora za njihovo presecanje. Pri
tupljem sečivu to će otcepljivanje biti izrazitije/


Sve što smo ukratko ovde izložili jesu glavni faktori koji utiču na
čistoću ireza, izazvani elementarnim sečivom i unutrašnjom građom
drveta.


Postavlja se sada pitanje, u kojoj meri mi možemo na njih uticati, sa
težnjom da povećamo čistoću reza. Ako ih pregledamo, jasno nam je,
da na neke možemo da utičemo jače, neke manje ,a na| neke možemo reći
da i nemožemo uticati.


Jedan od tih faktora na koga možemo i te kako da utičemo, jeste
naoštrenost odnosnog sečiva, što ima posebnu važnost kod zuba testere.
Naoštrenošću, ili bolje rečeno održavanjem naoštrenosti, postižemo ne
samo bolju čistoću reza, nego i štednju pogonske energije, što se takode
ne srne ispustiti iz vida. Drugi faktor na koga možemo uticati jeste veličina
ugla rezanja. I ako ovaj ugao zavisi od vrste drveća, tj. njihovog
otpora u vezi sa minimalnim uglom oštrenja ß, koji zavisi od čvrstoće če


34




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 37     <-- 37 -->        PDF

V.
lika iz koga je napravljeno sečivo, ipak kod testere trebamo primenjivati
odgovarajuću formu zuba i neupotrebljavati za meko drvo testere
odnosno zube za tvrdo drvo, koji imaju veći ugao rezanja.


Pomer drveta prema odnosnom sečivu je jedan od faktora na koga
ne samo da možemo da utičemo, nego koji, ako je nepravilno određen,
najčešće i prouzrokuje nečist rez. Težnja za povećanjem efekta mašina
najviše ima odraza ha preteranom pomeru na račun kvaliteta izrade, što
ga takav pomer daje, a gde čistoća reza obično strada, ne govoreći o tom<5
da se i takva mašina s vremenom upropašćuje. O ovome naročito treba
voditi računa pri određivanju normi.


Sprečavanje resastog reza testera, kako je poznato, vrši se ostavljanjem
par krajnjih zuba nerazmetnutih, radi presecanja resa pri vraćanju
testere ili stavljanjem kontra-zuba.


Na ostale faktore možemo manje da utičemo ili prema zahtevima
prerade nikako, jer s*u oni u zavisnosti öd svojstava drveta. Jedino u
nekim slučajevima, kao na pr. kod kružnih testera, možemo odabirati veće
dozvoljene brzine rezanja, u vezi sa boljim kvalitetom današnjih čelika,
čije obimne´brzine idu i do 70 m/sec, a obično 50—60 m/sec,, jer je u tim
granicama manja vibracija lista, ako se radi o boljem čeliku. Slično je
i kod testera-pantljičara (tračnih pila). Kod gatera iz konstruktivnih
razloga ne možemo povećavati brzinu rezanja, te se ona kod njih kreće
do najviše 6 m/sec, kao srednja.


/.


Čistoća reza u zavisnosti od vrste sečiva i rada odnosne mašine


Od vrsta sečiva spomenućemo najpre testeru, jer kad se govori o
čistoći reza misli se najviše baš na nju i što je baš ona ta kod koje se
nečist rez uglavnom javlja i što većinom i sva prerada drveta ide preko
nje, naročito preko gaterske testere. Sem toga i najveći deo grešaka u
rezanju, koje prouzrokuju manji ili veći otpadak, vodi svoje poreklo od
testere. Zubi testere su složeno sečivo, kod kogä imamo tri aktivne
oštrice, jednu vršnu i dve bočne za isti smer rezanja. Pored toga testera
ima za razliku od drugih sečiva i pazuho zuba. Kako su kod nas zubi
testera razmetnuti, onda nam je jasno koliko je usled te složenosti važno
njezino pravilno održavanje u ispravnom stanju, kako samih zuba, tako
i mašine koja ju pokreće.


Sem faktora, koje smo izložili kod elementarnog sečiva, kod testere
treba još voditi računa i o drugim faktorima, koji proističu iz napred
pomenute složenosti njene građe. Kao jedan od najvažnijih jeste razmet
zuba, jer da bi rez bio što čistiji i pravilniji moraju svi zubi biti podjednako
razmetnuti, svaki na svoju stranu, a linija vrhova zuba biti prava. Greške
u razmetu ne smeju da pređu više od ±0,05 mm. Nije li razmet obavljen
kako treba, te neki zubi više strše na stranu od drugih, događa se tzv.
rebrast rez, koji se može svuda naći kod nestručnog razmetanja. Kolika
je to greška u čistoći reza nije potrebno govoriti.


Način razmetanja takođe je važan, pa se smatra boljim razmetanje
kao na slici 4!a, jer daje gladi rez nego 4/b.
Visina u kojoj se vrši razmet važna je utoliko, što razmet vršen u
1/3 do najviše 1/2 visine zuba bolje održava njegovu stabilnost pri re


15




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 38     <-- 38 -->        PDF

zanju i ne slabi ga u korenu. Prevelik razmet je štetan ne samo radi povećanja
otpatka nego i radi nepotrebnog preopterećenja zuba, te se kod
gaterskih testera razmet kreće obično od 0,25—0,5 mm na stranu kod
tvrdog drveta, do 0,5—0,75 mm kod mekog, već prema vlažnosti. Pored
veće nepostojanosti zuba, kod većeg razmeta i otisci takvih zuba na reznoj
površini su uočljiviji (vidi si. 5).


c: ^7 ^3
SI. 4


´ Sledeći faktor, specifičan za testeru ,jeste veličina pazuha zuba, koje
mora da primi skinutu strugotinu. Ako je pazuho zuba premaleno, što se
dešava kod većeg pomera nego što odgovara dotičnom pazuhu, onda će
se desiti veće trenje i zagrevanje zuba, što može da ima za posledicu
promene u čeliku, oslabljenje zuba, brže zatupljivanje i narušavanje postojanosti
rezanja, a kao konačno loš rez. Usto, ovako sabita strugotina
donekle ometa i pravilno sečenje vlakanaca.Dakle.pored onoga što smo
rekli kod elementarnog sečiva, preterani pomer je jedan od glavnih prouzrokovača
nečistog reza.


SI. 5


Kako je veličina pazuha zuba uglavnom zavisna o razmaku zuba, to
i on utiče na čistoću reza. Veći razmak daje manje čist rez radi toga što
manji broj zuba skida deblji sloj drveta, a i forma otisaka zuba na rezu
je više primetljiva za naša čula (si. 5/a) nego za manji razmak (si. 51b).
Pošto su zubi testere za tvrdo drvo gušći nego za meko, i to je jedan
od razloga što je čistiji rez kod tvrdog drveta nego kod.mekog. Slično je
% kod svih rastružnih testera, kao i stolarskih, gde su zubi gušći i sitniji,
naročito kod testera-pantijičara. To je dovelo, i do specijalnih kružnih
testera-rendisaljki sa manjim razmakom zuba, manjim razmetom ili čak
njegovim izbegavanjem. Prema ispitivanjima Buesa kod gaterskih testera
primetno raste nečistoća reza ako se razmak zuba povećava iznad
18—22 mm.


Oštriji zubi daće čistiji rez, što smo već izložili kod elementarnog sečiva,
ali i način oštrenja može da ima odraza na čistoću reza. Tako se
koso oštrenje smatra da daje čišći rez od upravnog, ako se dobro i ispravno
izvodi, jer se manje tupi i bolje drži pravac rezanja, iako i upravo oštrenje
ima svojih prednosti, jer ga je, pored ostalog, lakše izvoditi. Koso oštrenje,
radi lakšeg p´resecanja vlakanaca, redovno se primenjuje kod poprečnog
rezanja.


V,




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 39     <-- 39 -->        PDF

*


Ugao rezanja x, u vezi sa onim što je rečeno kod elementarnog sečiva,
treba kod gaterskih testera održavati oko 78—82° za meko drvo, a kod
tvrdoga 82—85", dok je kod kružnih i veći, pa kod poprečnog rezanja ide
i do 120".


Napetost testere važna je radi toga, što slajbo napeta testera vibrira,
obilazi tvrda mesta i pravi širi, nepravilniji i nečistiji rez. Iz tih razloga
treba ju dobro napeti, do dozvoljene granice, a usto i ispravno kovati, kako
gaterske tako i kružne, što se često rede vrši.


Sem iznetih faktora koji utiču na čistoću reza, ima i drugih, koji su
više u vezi sa dobrotom reza, tj. ne potiču direktno od testere kao sečiva.
Tako na pr. zakrivljenost rezne površine posledica je nepravilnog
pomeranja drveta prema testeri, nestabilnosti takvog drveta, šetanju gaterskog
vagoneta, nepravilnosti rada transportnih valjaka, zakrivljenosti gaterskog
koloseka itd. To su posledice neispravnosti mašine ili nepravilnog
rukovanja sa njom. Slične greške dešavaju se kod kružnih testera i pantljičara,
ako ne postoji stabilnost i pravilno vođenje drveta preko testere.


Kako iz ovih ukratko izloženih činilaca čistoće odnosno dobrote
reza kod testera vidimo, na sve njih možemo pozitivno da utičemo, što
može i treba svako stručno rul/ovodeno preduzeće da čini, ako želi davati
dobar kvalitet svojih proizvoda uz istovremenu štednju sirovine i
pogonske energije.


Težnja, da se testerama postigne čistiji rez, a usto i smanjivanje
naknadne obrade, nije se u nekim zemljama ograničila samo na otstranjivanje
gore navedenih negativnih faktora putem pravilne pripreme odnosnog
sečiva za rad, već se pošlo i dalje, konstruisati takve testere kod
kojih čak neće biti potrebna naknadna obrada rendisanja ili će biti smanjena.
U stolarstvu su već poznate takve kružne testere rendisanog reza.
Navešćemo, radi originalnosti i eventualne primene odnosno opita kod
nas, neke nove pokušaje ne samo kod kružnih nego i kod gaterskih testera.


Pošto je ozubljenje kružnih testeira-rendisaljiki vrlo složeno, te je i njegoivo /
održavanje teško, Institut za preradu drveta u Arhainigeisku konstiruisao je kružnu
testeru rendisanog reza, nazvanu pilom ALTI, a koja nije ništa drugo nego obična
kružna testera sa dva zuba-noža (ä, b) izrezana na listu sa strane^ kao što pokazuje
slika 6. Postrani zubi-noževi´ izv! jaju se jedan na jednu, a drugi na drugu stranu lista.,
za visličinu od 0,2—0,3 obični zubi- kružnih testera.


Izrada zuba-noževa sa strane lista vrši se na običnoj kružnoj tester? na taj
način, što se svrdlom izbuši rupa od 5´—6 mm po ucrtanoj razmeri noža, ivice pro*
rezane rupe zaglade turpijom, zub-nož izvije 5 naoštri.


Mesto, po radiusu, na kojem treba postaviti zub-nož, određiuje se po visini
rezanja tako, da u najvišem gornjem položaju nož izlazi nad propfljkom ne manje
od 5 mm. To znač1´, da se. gornja ivica noža određuje tako, da debljini drveta nad
stolom dodamo 5"mim. Pribrojimo´ li još debljinu stone ploče i rad´us ploče zai učvršćivanje,
imamo rasto janje od centra lista.


Noževa, izvijenih na jednu stranu (z), može b´ti v-Se, obično 2—4, a najjednostavnije
je kada je z = 1, tj. svega dva noža, jedan na jednoj,, a drugi na drugoj
strani lista.


Dužina noža »1« određuje se po formuli u mm. v


n. z
gde je Vp = brzina pomera u m/min, n = broj obrtaja u min, a = dodatak od 10—15 mm.


37




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Pored urezivanja noževa u. samom Istu, mogu se zubi-noževj praviti i odvojeno
i zakovati zakivkom nad odgovarajući, urez u listu. Prednost ovoga načina sastoji
se u tome, što noževe ne treba na listu razmetati, a kada se istroše mogu se zamenitii.
Kod ovakve kcnstrukaijie važno je da ivice noža i proireza, na kojima se pričvršćuju,
budu obrađene pod uglom od 45° radii prenošenja silla na list, a ne na
zaikivike.


SI, 6


Potrošnja snage kod ovih testera veća je samo za 10-^20%> od one, koja bi se
trošila na rad testere bez t´h noževa.


Pri ispit vanju pokazalo se, da ovakve kružne testere prečnika 450 mm, brzine
testere 33,5 m/sec, brzine pomera 14,7 mlmin, š´Jrinei reza 4 mm .debljine lista 2,11 mm
i visine rezanja 40—50 mm, pri rezanju suve i vlažne jele i bora, nisu trebale opravke
zuba; svi rađena detalji odgovarali su zahtevima rendisame robe, a kvalitet rada bolj´
nego kod starih kružn1 h testerarrendisaljki. Sem toga rad je dobrog kvaliteta kod
suvog ? kod vlažnog drveta.


Kako se noževi kod prvog tipa ovih testera ne mogu menjati, a oštrenjem"* rezanjem
se troše, to je rok njihovog trajanja manji, ali ipak pri pravilnom održavanju
kreće se do 100 smena pf: visini rezanja od 75 mm i prečnika testere od 450 mm
Istrošene testere većeg prečnika mogiu se prepraviti na manji prečnik za obično
rezanje.


Prednosti pomenutih testera sastojale bi se uglavnom, što bi za izvjesnu
produkciju otpalo naknadno rendisanje, a to je od posebne važnosti
za manja preduzeća koja nemaju mašina za rendisanje. Pored toga otpada
i izvestan broj radnika koji su bili zaposleni oko naknadnog rendisanja,
čime se pojevtinjuje produkcija, a postoji i mogućnost proizvodnje rendisane
robe u preduzećima bez mašina za rendisanje, a time i ušteda pogonske
energije. Naročita im je primena u sandučarama.


Ovom tipu slične javljaju se i testere sa zubima-noževima rasporedjeni
po listu ispod osnovnih zuba na obimu lista.


U najnovije vreme i u Nemačkoj konstruisan je novi tip kružne testere na
sasvn´im novoj osnov´ od dosadašnjih, koji treba da resi pitanje ne samo čistoće reza,
bar u izvesmoj merO, nego još više bezbednoiSt kod rada. Te nove »Wigo kružne testere
« proizvodi, firma Grup (Grupp) u Oberkohenu (Württ.), a njihov izgled vidi se
na si. 7. Zub1´, koji su se kod sadašnj´n kružnih testera nalazili po obimu u neprekidnom
nizu, zamenjemi su kod ove testere sa nekoliko zuba usečenih u llistu, a broj
im se kreće od 8—16. Zubi su razmetnuti, a mogu bit i stlačenJ, Prema podac´ma
časopisa »Allgemeine Holzrundschau« od marta 1950 god-, glavne karakteristike Wigot
testere bile b>: ove: ne postoj"1 navodno opasnost odbacivanja daske i prema tome


38




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 41     <-- 41 -->        PDF

ne treba se stavljati srpasti klin za održavanje širine reza; imaju čišći rez uslled
lakšeg i preciznijeg doterJvanja malog broja zuba; troše za oko 35% manje snage od
običnh kružnih testera; pomer im je veći do 80% uzdužno i 45% poprečno nego
kod običnih.


SL 7


Kao i kod kružnih, postoje korastruikcije ii gaterskih testera za istu svrhu, tj.
za dobivanje čistog-rendisanog reza. Kod gaterskih testera to je tim važnije, što se najveći
deo strugarsko produkcije obavlja baš sa njima. Pored drugih konstrukcija,
prema ispitivanju pomenutog Instituta u Arhangetokui, najbolje su se pokazale varijante
prikazane na slici 8.


\"V?\l




SI. 8


Kako vidimo zubi-moževi usečeni su u listu ob´čne gaterske testere rta poleđini
s tim, da je jedan razmetnut na! jednu, a drugi na drugu stranu. Razmet zuba-noževa
je za 0,3—0,4 mm Već) od razmeta osnovnih režućih zuba na prednjoj strani.


Razlika između te tffi najbolje varijante je u tome, što kod one pod a) zubinoževi
dejstvuju pri radnom hodu gaitera, dok kod b) i c) pri praznom hodu. Poka


39




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 42     <-- 42 -->        PDF

aale su se bolje ome pod b) i c) tadri toga, što se donekle f´skorišćuje prazni hod,
a što je važno, postoji tada manje opterećenje same testere, dok je i islkorišćenje
pogonske snage ekonomičnije.


Sve tri varijante daju lep rendisani rez, a prednost primeme je uglavnom ista
kao .kod slcnih kružnih testera, ali obzirom mla dimenzije sorf´memta rezanih na
gateru i veća.


Nije na odmet da pomenemo i tehniku rezanja primenjienu u Švedskoj, a, kojoj
je takođe cilj postizavanje čistijeg reza i smanjivanje otpatka. Naime, tamo se praktikbjle-
rezanje debljih sortimenatta na gateru, koji se posle rastruguju na Tasr>ružn´im
mašinama sa tanjim fl čistijim irezom. Time se smanjuje otpadak i u strugari i piri docn:jem
reindisanju.


Što se tiče ostalih vrsta sečiva i radnih mašina, koje ne upotrebljavaju
testeru, dolaze u prvom redu mašine za rendisanje. Kod njih je nož
uglavnom sličan prostom sečivu, sa uglom rezanja oko 50—60". U vezi te
identičnosti sa elementarnim, sečivom važi u pogledu čistoće reza sve
ono što je tamo rečeno. Jedino ovde čistoća reza zavisi još i od toga,
što je sečivo-nož montiran na obrtajućoj osovini, usled čega put noža
u vezi sa pomerom drveta ima ciikloidno kretanje, koje se odražava u vidu
talasa na rendisanoj površini. Da se ne primete ti talasi našim čulima,
mora biti pomer drveta preko noža


r . z . n. sin <> U
v —


30


gde je r = poluprečnik osovine na koju je montiran nož ili još tačnije poluprečnik
kruga koga opisuje oštrica noža, z = broj noževa na osovini,
n = broj obrtaja osovine noževa, w = ugaona brzina noža u stepenima,
ti = vreme potrebno da nož prede od najniže do najviše taqke pojedinog
talasa svakog noža. Ta visina talasa ne sine preći 0,001 mm pa da se
ne primeti.


Kod noževa za rendisanje zavisi čistoća reza naročito o pravilnosti
oštricei ,te ista ne sme imati nikakvih nazubljenja, prouzrokovanih otkidanjem
pojedinih delića ili neispravnim oštrenjem. To važi i za sve ostale
noževe, kako za Ijuštenje i rezanje furnira, tako za frezovanje i ručne
rende. Odabiranje forme i veličine usta kod noževa za rendisanje, keja
imaju zadatak lomljenja šuške radi sprečavanja začepljivanja, takode je
važan faktor čistoće reza, kao i manja ili veća pravilnost građe drveta i
njegova vlažnost.


Pri rezanju i ljuštenju furnira, a donekle i kod mašina za rendisanje,
važnu ulogu po čistoću reza igra ispravno nameštanje pritiska.ča ispred
noža, koji sprečava otcepljivanje furnira. Svakako da i pravilno montiranje
noževa, ispravnost same mašine i svojstva drveta imaju uticaja na
greške reza uopšte, odnosno na dobrotu reza. Međutim, u sve te detalje
ne možemo se ovde upuštati, jer kako smo naglasili, bila nam je
namera da u glavnim potezima iznesemo faktore čistoće reza kod testera,
gde su oni od većeg interesa.


Merenje čistoće reza


Za praktično utvrđivanje čistoće reza služimo se našim čulima viđa
i opipa. Nema sumnje da je ovakvo određivanje nesigurno i subjektivno,


40




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 43     <-- 43 -->        PDF

što je i razlog sporova koji se dešavaju u trgovini drvetom. Međutim, za
naučna ispitivanja, a i za izvesne praktične potrebe, danas se čistoća
reza pa i dobrota reza ispituje pomoću posebnih naprava tzv. merača čistoće
reza. Pored savršenijih optičkih instrumenata ili analize strugotine,
jednostavniji je i za praktične potrebe upotrebljiviji merač čistoće reza konstruisan
od Marheta. Taj instrumenat, prikazan na slici 9, kcnstruisan
je tako: da se kreće po t*U« šini i pomoću jedne metalne šipke, koja se
kliže po, površini drveta, prenosi 20-puta uvećano kretanje na polugu »p«
koja ima pisaljku i beleži to na hartiji »H<.


SI. 9


Na taj način dobije se diagram kao na si. 10. Da bi se utvrdila čistoća
reza, to se na ižvesnoj dužini (na pr. od 100 mm), po srednjoj liniji, na
svakih recimo 5 mm (što kraće to bolje), izmere cirklom kote gore i dole
od srednje linije. Ove se kote saberu i podele sa brojem merenja »n« i uvećanjem
diagrama »m« (za´ naš.primer na 21 a m = 20 dakle s 20 . 21 =420).
Tako se dobije prosečna vrednost čistoće reza ili tzv. koeficijent čistoće


reza
u jedinicama mjerene dužine. Ovaj se koeficijenat čistoće reza može
izraziti i u postocima.
^^viüT


si. to


Pomoću ovakvog, u osnovi jednostavnog načina merenja, možemo


odrediti ovo:


a) Najveći porfier koji možemo primeniti za konkretno dozvoljenu
čistoću reza pri upotrebi određenih testera, tj. određene forme zuba kod
rezanja neke vrste drveta. Ovo je od naročite važnosti kod određivanja
normi za neku mašinu i utvrđivanja njezinog efekta kod rezanja raznih
vrsta drveća i sortimenata.


b) Najbolju formu zuba, odnosno onu koja daje čistiji rez, a to je
ona koja kod upoređenja daje manji koeficijent čistoće reza.


41




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 44     <-- 44 -->        PDF

v) Najbolji kvalitet testera, a to će biti kod one testete, koja zadržava
najduže sposobnost rezanja sa čistim rezom.
g) Onu formu nazuba koja najbolje odgovara dotičnoj vrsti drveta.
d) Kontrolisati eventualno kvalitet rada pojedinih radnih mašina.


Ovakvi merači čistoće reza mogli bi se i kod nas proizvoditi ili ih
nabaviti dovoljan broj, podeliti ih bar većim preduzećima, gde bi se korisno
upotrebili, a svakako bez njih se ne bi smele određivati norme
u strugarama. ,


Na kraju ističemo, dai je svrha ovog izlaganja izneti u glavnim crtama
naučno utvrđene činjenice; koje uslovljavaju čistoću reza, a time i kvalitet
izrade. Možda se nekoji činioci čine sitni i beznačajni, ali ako se
saberu za određeni vremenski period i za više preduzeća, onda postaju
krupni, po onoj narodnoj: »Zrno do zrna pogača «.


LITERATURA


De šev o j : Mehan, tehnologija dereva, Kollniann : Technologie des Holzes,
l.esnaja promišlenost, br. 6, 1)948, Allgemeine Holirundschaui, mart 1950.


THE SMOOTHNESS OF CUT


´ The smoothness of cut (dear face) is a very important factor of the price of
sawn wood (lumber). The smoothness of cut is ini relation with some factors. In this
article these factors are theoretica discussed, respectively some measure which can´
assure the better quality of sawn" wood (lumber) aire suggested.


Between these measures the author also count a new construction of saw blades.
New construct´ ons of saw blades assure better clear of face, and also in some conditions
have possibility to produce planed timber (planed lumber) without use of special
machines. Such saw Mades assure cheaper production of pilaned timber respectively
planed boxboards. «


42