DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 33 <-- 33 --> PDF |
) Btme, KOJiHiecTBa aepenteB rojjHbix nun noacoiKH, Mwjia Kapp, npoH3BojOTBa f MOJIM no (ppaHnyiCKiOMy Me-rojiy (Ha o»Hy Kappy B rpaMMax) H T. j; . B KOHne craTbB aBTop ofybacHaeT npH iHMbi HHiKoii npoayicnHH B CMajiosoöbiBaiomeH npoMbiuiJieHHOCTH H nptijjaaraeT pa» Mep KOTopwe MoryT ee noBMCHTb. OcHOBHUe nojioaceHHH aBTopä CBOWHTcn K cjieaoioiHBM BbiBOaaM: Heo6xo^HMO aamHiHTb cocHOBbie Jieca, oSeaneniHTb nojipocT B jiecy H HOKycTBeHHbie jieco «acaJKBeHHa, ocsoiHTb TexHHKy nojcoiKH H o6e3neHHTt IIOCTOHHHMX paöoHHx, iimpoKo npa- we«BTb onbiT (ppaHnyaKOH u aiBfTpmicKOH iiojtoieK njia Mero HeoöxofliHMO nosHaKOMHTMH <. m m 3arpa«HijeH a TaiüKe a c HHCTpyMCHTaMH, oonoaaa 3aTeM CBOKJ MavTepcKyio. BMIIOJIHHH ,)TM ocHOBHbie Tpe6oBaHHa MoaceT Sbira H yeKopeH reMin BOJICOIKH, He 3a6bißaa ni)n ; ltpaiBHTb«. lng. MILUTIN KNEŽEVIĆ (BEOGRAD): 0 Ustati ctea Pod čistoćom reza podrazumevamo stanje površine drveta u smislu glatkoće nastalo posle rezanja nekim sečivom. To sečivo može da bude po izgledu bliže jednostavnom sečivu (noževi za rendisanje, ljuštenje i dr.) ili složeno iz više´ jednostavnih — prostih sečiva, kao što imamo kod testera. Od čistoće reza, o kojoj ćemo najviše govoriti, treba razlikovati dobrot u reza , koja pored čistoće reza obuhvata i druge greške reza, kao zakrivljenost rezne površine, nejednakost debljine itd. Važnost čistoće reza nije za praksu mala. Nije tu u pitanju samo esteteki izgled površine dobijene rezanjem, nego još više posledice koje nečist ili rapav rez ima po vrednost proizvedene robe. U prvom redu rapav rez ima za posledicu veći gubitak pri rendisanju, jer se radi postizavanja glatke površine mora skidati deblji sloj ,što znači stvara se naknadnom obradom! veći otpadak. Takvo veće skidanje može prouzrokovati smanjenje ukupne debljine odnosnog detalja te isti eventualno više ne odgovara svojim statičkim zadacima. Znači, za pilansku robu rapavoga reza ima to za posledicu da odnosna debljina ne odgovara više po meri svojoj nameni. Sortimenti čistog ili glatkog reza manje su san toga podložni napadaju gljivica koje razaraju drvo, a pored toga manje su i zapaljivi. Važnost čistoće reza nije za sve Sortimente podjednaka. Tako se traži veća čistoća reza za Sortimente namenjene stolarskim potrebama, a manje građevinskim. To je i sasvim- razumljivo, jer se stolarski sortimenti, naročito oni za nameštaj, moraju ne samo rendisati, nego i glačati, da bi se stvorila glatka i ravna površina, kao podloga lakiranju, politiranju pa i farbanju. Nama nije ovde cilj da izlažemo važnost čistoće reza i njezin uticaj na vrednost proizvedene piljene robe, jer je to poznata stvar, nego da iznesemo sve one faktore koji utiču na čistoću reza. Poznavajući te faktore mi ćemo znati na šta treba u preradi drveta pri primeni raznih sečiva i mašina obratiti pažnju, da bi postigli što veću čistoću reza, smanjili time JI |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 34 <-- 34 --> PDF |
otpadak i povećali vrednost proizvedene robe, a ujedno smanjili i pro izvodne troškove. Čistoća reza zavisi od mnogo faktora. Oni su s jedne strane u vezi sa sečivom i njegovim radom u drvetu, a s druge strane sa vrstom sečiva i mašinom koja ga pokreće. Zavisnost čistoće reza o sečivu i njegovom radu u drvetu Sečivo, tj. prosto-elementarno sečivo, prilikom prodiranja u drvo nailazi na otpor, kojega mora savladati da bi otkinulo sloj debljine »h«, a širine »b« (si. 1). Ukupni otpor drveta koga treba sečivo da savlada, očitovaće se u vidu rezultante »R«, koja dejstvuje u 1/3 prsne strane o, k. Pretpostavlja se Dalje, da je širina sečiva bi > b širine drveta, iako kod zuba testere imamo obrnut slučaj i tada pored vršne oštrice imamo i rad bočnih oštrica, dakle složeno sečivo. » I \ «L si. 1 Otpor prodiranju sečiva biće različit i u prvom redu zavisiće od smera kojim sečivo proždire u drvo, tj. da li poprečno, uzdužno ili tangencijalno ili pak kombinovano između tih osnovnih smerova, No ne samo da će otpor biti različit, nego i način otkidanja sloja drveta visine »h«, koje otkidanje će vršiti komponenta »R2«, dok će komponenta »R,« biti ona, koju ćemo stvarno osećati odnosno morati dati da sečivo uterujemo u drvo. Komponenta »Ri« kao i ukupna sila »R« za svladavanje otpora nije konstantna, nego raste do izvesne granice i to do one kod koje dođe do otkidanja dela sloja »h. b« po komponenti »R2«. U tom momentu^ pada sila na 0, da bi daljim prodiranjem rasla i padala. To otkidanje delića sloja u vidu iveraka nije ništa drugo nego stvaranje strugotine (piljevine), šuške itd .Tragovi, koje ostavlja otkidanje iveraka na reznoj površini d, e, nisu isti; za sve smerove rezanja, jer ni otkidanje iveraka nije isto za sva tri osnovna smera, kako to pokazuje slika 2, gde je a) za poprečno, b) za uzdužno, a c, za tangencijalno rezanje. Od sva tri ova osnovna smera rezanja najveću nečistoću reza daje poprečno, jer se kod njega, naročito kod skidanja debljeg sloja, vrši pri \ 32 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 35 <-- 35 --> PDF |
I rezanju jača deformacija vlakanaca. Kod tangencijalnog rezanja imamo naprotiv neravnu površinu usled parcijalnog otkidanja iveraka, koja neravnost, iako mala, ipak postoji. Od sva tri načina uzdužno rezanje po^ kazuje najveću čistoću reza, što je za nas baš i potrebno. Kod rendisanja, rezanja i ljuštenja furnira, da bi se sprečilo začepljivanje, kojim bi se stvorila nečistoća reza ili otkidanje furnira, stavlja se ispred noža poseban pritiskač, kako kod uzdužnog tako i kod tangencijalnog rezanja. SI. 3 ´ Pored ove nečistoće reza, uzrokovane smerom rezanja i načinom otkidanja iveraka, na čistoću reza vrši poseban uticaj i način presecanja vlakanaca sa oštricom sečiva. Sečivo, odnosno oštrica, prodirući u drvo. već prema smeru, otkida iverke sloja tako, što se vlakanca opiru povlačenju za sečivom do granice sVoje čvrstoće. Čim je taj otpor povlačenju veći i čim je potrebna manja sila za kidanje odnosno sečenje, tim će rez biti čišći. Otpor povlačenja veći je kod veće kohezije vlakanaca, dakle kod suvljeg i tvrđeg drveta, radi čega tu i imamo čišći rez. Pošto kod .poprečnog rezanja imamo jače izvlačenje vlakanaca, odnosno povlačenje za sečivom, to će tu biti više kidanja nego presecanja vlakanaca, pa je i otpor rezanju u tom smeru najveći, a rez najnečistiji. Ako je pak ugao rezanja manji, lakše će doći do sečenja, odnosno, do manjeg izvlačenja vlakanaca, pa je rez čistiji. Kako je kod poprečnog rezanja usled većeg otpora drveta potrebno davati veći ugao a, čak preko 90°, da zub (koren) bude jači, to taj slučaj još više povećava nečistoću reza poprečnog rezanja. Tanji sloj drveta (manji »h«) davaće čistiji rez nego deblji sloj, kod koga dolazi do veće deformacije vlakanaca, što ima za posledicu nečistiji rez. Ovo je jedan od uzroka, zašto prevelik pomer drveta prouzrokuje nečist rez pri rezanju testerom. U poređenju sa većom brzinom pomera, naprotiv veća brzina rezanja ili kretanja sečiva kroz drvo daje čistiji rez. Razlog je ovome što usled inercije nemaju vlakanca vremena da se povlače za sečivom pa dolazi brže do njihovog sečenja, pogotovo kod manjeg ugla rezanja a. Tupo sečivo ne samo da prouzrokuje veću potrošnju snage potrebne za kretanje sečiva,´ nego daje i nečistiji rez. Najbolje se to može objasniti na poprečnom rezanju, kao na slici 3, iako to važi i za ostale preseke U |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Pošto ne možemo postići idealnu oštricu sečiva, a pogotovo kada se oštrica zatupi, to će ona ustvari biti zaobljena. Usled toga površina reza neće ići po liniji c, d nego po liniji a, b, tako da neće doći do stvarnog sečenja vlakanaca nego više do njihovog izvlačenja i kidanja. Istegnuta, prekinuta vlakanca postepeno će se na leđnoj strani sečiva ispravljati, vršiti izvesno trenje i davati rapavu površinu reza. Razumljivo je, da će za ovakvo tupo sečivo trebati i više snage, radi pretežnog kidanja i istezanja vlakanaca. Nešto slično, iako u manjoj meri, dešava se i u drugim presecima. SI, 3 Vibracija sečiva ima takode izvesnog uticaja na čistoću reza, a događa se dejstvom ukupnog otpora drveta »R´«, koji dejstvuje pri vrhu sečiva (si. 3). Kako usled otkidanja iveraka sila »R´« raste i pada, to se time izaziva izvesna vibracija oštrice u vezi sa elastičnosti čelika, a to ima za posledicu, iako malu, ali ipak izvesnu neravnost površine reza. Još da navedemo i greške u rezu izazvane pri izlasku sečiva iz drveta, kada drvo svojom čvrstoćom ne daje dovoljan otpor za presecanje vlakanaca, već se događa otcepljivanje. To je uzrok na pr. resastog reza kod rezanja testerom, kada zubi pri izlasku iz drveta ustvari otcepljuju snopove vlakanaca, jer nemaju dovoljno otpora za njihovo presecanje. Pri tupljem sečivu to će otcepljivanje biti izrazitije/ Sve što smo ukratko ovde izložili jesu glavni faktori koji utiču na čistoću ireza, izazvani elementarnim sečivom i unutrašnjom građom drveta. Postavlja se sada pitanje, u kojoj meri mi možemo na njih uticati, sa težnjom da povećamo čistoću reza. Ako ih pregledamo, jasno nam je, da na neke možemo da utičemo jače, neke manje ,a na| neke možemo reći da i nemožemo uticati. Jedan od tih faktora na koga možemo i te kako da utičemo, jeste naoštrenost odnosnog sečiva, što ima posebnu važnost kod zuba testere. Naoštrenošću, ili bolje rečeno održavanjem naoštrenosti, postižemo ne samo bolju čistoću reza, nego i štednju pogonske energije, što se takode ne srne ispustiti iz vida. Drugi faktor na koga možemo uticati jeste veličina ugla rezanja. I ako ovaj ugao zavisi od vrste drveća, tj. njihovog otpora u vezi sa minimalnim uglom oštrenja ß, koji zavisi od čvrstoće če 34 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 37 <-- 37 --> PDF |
V. lika iz koga je napravljeno sečivo, ipak kod testere trebamo primenjivati odgovarajuću formu zuba i neupotrebljavati za meko drvo testere odnosno zube za tvrdo drvo, koji imaju veći ugao rezanja. Pomer drveta prema odnosnom sečivu je jedan od faktora na koga ne samo da možemo da utičemo, nego koji, ako je nepravilno određen, najčešće i prouzrokuje nečist rez. Težnja za povećanjem efekta mašina najviše ima odraza ha preteranom pomeru na račun kvaliteta izrade, što ga takav pomer daje, a gde čistoća reza obično strada, ne govoreći o tom<5 da se i takva mašina s vremenom upropašćuje. O ovome naročito treba voditi računa pri određivanju normi. Sprečavanje resastog reza testera, kako je poznato, vrši se ostavljanjem par krajnjih zuba nerazmetnutih, radi presecanja resa pri vraćanju testere ili stavljanjem kontra-zuba. Na ostale faktore možemo manje da utičemo ili prema zahtevima prerade nikako, jer s*u oni u zavisnosti öd svojstava drveta. Jedino u nekim slučajevima, kao na pr. kod kružnih testera, možemo odabirati veće dozvoljene brzine rezanja, u vezi sa boljim kvalitetom današnjih čelika, čije obimne´brzine idu i do 70 m/sec, a obično 50—60 m/sec,, jer je u tim granicama manja vibracija lista, ako se radi o boljem čeliku. Slično je i kod testera-pantljičara (tračnih pila). Kod gatera iz konstruktivnih razloga ne možemo povećavati brzinu rezanja, te se ona kod njih kreće do najviše 6 m/sec, kao srednja. /. Čistoća reza u zavisnosti od vrste sečiva i rada odnosne mašine Od vrsta sečiva spomenućemo najpre testeru, jer kad se govori o čistoći reza misli se najviše baš na nju i što je baš ona ta kod koje se nečist rez uglavnom javlja i što većinom i sva prerada drveta ide preko nje, naročito preko gaterske testere. Sem toga i najveći deo grešaka u rezanju, koje prouzrokuju manji ili veći otpadak, vodi svoje poreklo od testere. Zubi testere su složeno sečivo, kod kogä imamo tri aktivne oštrice, jednu vršnu i dve bočne za isti smer rezanja. Pored toga testera ima za razliku od drugih sečiva i pazuho zuba. Kako su kod nas zubi testera razmetnuti, onda nam je jasno koliko je usled te složenosti važno njezino pravilno održavanje u ispravnom stanju, kako samih zuba, tako i mašine koja ju pokreće. Sem faktora, koje smo izložili kod elementarnog sečiva, kod testere treba još voditi računa i o drugim faktorima, koji proističu iz napred pomenute složenosti njene građe. Kao jedan od najvažnijih jeste razmet zuba, jer da bi rez bio što čistiji i pravilniji moraju svi zubi biti podjednako razmetnuti, svaki na svoju stranu, a linija vrhova zuba biti prava. Greške u razmetu ne smeju da pređu više od ±0,05 mm. Nije li razmet obavljen kako treba, te neki zubi više strše na stranu od drugih, događa se tzv. rebrast rez, koji se može svuda naći kod nestručnog razmetanja. Kolika je to greška u čistoći reza nije potrebno govoriti. Način razmetanja takođe je važan, pa se smatra boljim razmetanje kao na slici 4!a, jer daje gladi rez nego 4/b. Visina u kojoj se vrši razmet važna je utoliko, što razmet vršen u 1/3 do najviše 1/2 visine zuba bolje održava njegovu stabilnost pri re 15 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 38 <-- 38 --> PDF |
zanju i ne slabi ga u korenu. Prevelik razmet je štetan ne samo radi povećanja otpatka nego i radi nepotrebnog preopterećenja zuba, te se kod gaterskih testera razmet kreće obično od 0,25—0,5 mm na stranu kod tvrdog drveta, do 0,5—0,75 mm kod mekog, već prema vlažnosti. Pored veće nepostojanosti zuba, kod većeg razmeta i otisci takvih zuba na reznoj površini su uočljiviji (vidi si. 5). c: ^7 ^3 SI. 4 ´ Sledeći faktor, specifičan za testeru ,jeste veličina pazuha zuba, koje mora da primi skinutu strugotinu. Ako je pazuho zuba premaleno, što se dešava kod većeg pomera nego što odgovara dotičnom pazuhu, onda će se desiti veće trenje i zagrevanje zuba, što može da ima za posledicu promene u čeliku, oslabljenje zuba, brže zatupljivanje i narušavanje postojanosti rezanja, a kao konačno loš rez. Usto, ovako sabita strugotina donekle ometa i pravilno sečenje vlakanaca.Dakle.pored onoga što smo rekli kod elementarnog sečiva, preterani pomer je jedan od glavnih prouzrokovača nečistog reza. SI. 5 Kako je veličina pazuha zuba uglavnom zavisna o razmaku zuba, to i on utiče na čistoću reza. Veći razmak daje manje čist rez radi toga što manji broj zuba skida deblji sloj drveta, a i forma otisaka zuba na rezu je više primetljiva za naša čula (si. 5/a) nego za manji razmak (si. 51b). Pošto su zubi testere za tvrdo drvo gušći nego za meko, i to je jedan od razloga što je čistiji rez kod tvrdog drveta nego kod.mekog. Slično je % kod svih rastružnih testera, kao i stolarskih, gde su zubi gušći i sitniji, naročito kod testera-pantijičara. To je dovelo, i do specijalnih kružnih testera-rendisaljki sa manjim razmakom zuba, manjim razmetom ili čak njegovim izbegavanjem. Prema ispitivanjima Buesa kod gaterskih testera primetno raste nečistoća reza ako se razmak zuba povećava iznad 18—22 mm. Oštriji zubi daće čistiji rez, što smo već izložili kod elementarnog sečiva, ali i način oštrenja može da ima odraza na čistoću reza. Tako se koso oštrenje smatra da daje čišći rez od upravnog, ako se dobro i ispravno izvodi, jer se manje tupi i bolje drži pravac rezanja, iako i upravo oštrenje ima svojih prednosti, jer ga je, pored ostalog, lakše izvoditi. Koso oštrenje, radi lakšeg p´resecanja vlakanaca, redovno se primenjuje kod poprečnog rezanja. V, |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 39 <-- 39 --> PDF |
* Ugao rezanja x, u vezi sa onim što je rečeno kod elementarnog sečiva, treba kod gaterskih testera održavati oko 78—82° za meko drvo, a kod tvrdoga 82—85", dok je kod kružnih i veći, pa kod poprečnog rezanja ide i do 120". Napetost testere važna je radi toga, što slajbo napeta testera vibrira, obilazi tvrda mesta i pravi širi, nepravilniji i nečistiji rez. Iz tih razloga treba ju dobro napeti, do dozvoljene granice, a usto i ispravno kovati, kako gaterske tako i kružne, što se često rede vrši. Sem iznetih faktora koji utiču na čistoću reza, ima i drugih, koji su više u vezi sa dobrotom reza, tj. ne potiču direktno od testere kao sečiva. Tako na pr. zakrivljenost rezne površine posledica je nepravilnog pomeranja drveta prema testeri, nestabilnosti takvog drveta, šetanju gaterskog vagoneta, nepravilnosti rada transportnih valjaka, zakrivljenosti gaterskog koloseka itd. To su posledice neispravnosti mašine ili nepravilnog rukovanja sa njom. Slične greške dešavaju se kod kružnih testera i pantljičara, ako ne postoji stabilnost i pravilno vođenje drveta preko testere. Kako iz ovih ukratko izloženih činilaca čistoće odnosno dobrote reza kod testera vidimo, na sve njih možemo pozitivno da utičemo, što može i treba svako stručno rul/ovodeno preduzeće da čini, ako želi davati dobar kvalitet svojih proizvoda uz istovremenu štednju sirovine i pogonske energije. Težnja, da se testerama postigne čistiji rez, a usto i smanjivanje naknadne obrade, nije se u nekim zemljama ograničila samo na otstranjivanje gore navedenih negativnih faktora putem pravilne pripreme odnosnog sečiva za rad, već se pošlo i dalje, konstruisati takve testere kod kojih čak neće biti potrebna naknadna obrada rendisanja ili će biti smanjena. U stolarstvu su već poznate takve kružne testere rendisanog reza. Navešćemo, radi originalnosti i eventualne primene odnosno opita kod nas, neke nove pokušaje ne samo kod kružnih nego i kod gaterskih testera. Pošto je ozubljenje kružnih testeira-rendisaljiki vrlo složeno, te je i njegoivo / održavanje teško, Institut za preradu drveta u Arhainigeisku konstiruisao je kružnu testeru rendisanog reza, nazvanu pilom ALTI, a koja nije ništa drugo nego obična kružna testera sa dva zuba-noža (ä, b) izrezana na listu sa strane^ kao što pokazuje slika 6. Postrani zubi-noževi´ izv! jaju se jedan na jednu, a drugi na drugu stranu lista., za visličinu od 0,2—0,3 Izrada zuba-noževa sa strane lista vrši se na običnoj kružnoj tester? na taj način, što se svrdlom izbuši rupa od 5´—6 mm po ucrtanoj razmeri noža, ivice pro* rezane rupe zaglade turpijom, zub-nož izvije 5 naoštri. Mesto, po radiusu, na kojem treba postaviti zub-nož, određiuje se po visini rezanja tako, da u najvišem gornjem položaju nož izlazi nad propfljkom ne manje od 5 mm. To znač1´, da se. gornja ivica noža određuje tako, da debljini drveta nad stolom dodamo 5"mim. Pribrojimo´ li još debljinu stone ploče i rad´us ploče zai učvršćivanje, imamo rasto janje od centra lista. Noževa, izvijenih na jednu stranu (z), može b´ti v-Se, obično 2—4, a najjednostavnije je kada je z = 1, tj. svega dva noža, jedan na jednoj,, a drugi na drugoj strani lista. Dužina noža »1« određuje se po formuli u mm. v n. z gde je Vp = brzina pomera u m/min, n = broj obrtaja u min, a = dodatak od 10—15 mm. 37 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Pored urezivanja noževa u. samom Istu, mogu se zubi-noževj praviti i odvojeno i zakovati zakivkom nad odgovarajući, urez u listu. Prednost ovoga načina sastoji se u tome, što noževe ne treba na listu razmetati, a kada se istroše mogu se zamenitii. Kod ovakve kcnstrukaijie važno je da ivice noža i proireza, na kojima se pričvršćuju, budu obrađene pod uglom od 45° radii prenošenja silla na list, a ne na zaikivike. SI, 6 Potrošnja snage kod ovih testera veća je samo za 10-^20%> od one, koja bi se trošila na rad testere bez t´h noževa. Pri ispit vanju pokazalo se, da ovakve kružne testere prečnika 450 mm, brzine testere 33,5 m/sec, brzine pomera 14,7 mlmin, š´Jrinei reza 4 mm .debljine lista 2,11 mm i visine rezanja 40—50 mm, pri rezanju suve i vlažne jele i bora, nisu trebale opravke zuba; svi rađena detalji odgovarali su zahtevima rendisame robe, a kvalitet rada bolj´ nego kod starih kružn1 h testerarrendisaljki. Sem toga rad je dobrog kvaliteta kod suvog ? kod vlažnog drveta. Kako se noževi kod prvog tipa ovih testera ne mogu menjati, a oštrenjem"* rezanjem se troše, to je rok njihovog trajanja manji, ali ipak pri pravilnom održavanju kreće se do 100 smena pf: visini rezanja od 75 mm i prečnika testere od 450 mm Istrošene testere većeg prečnika mogiu se prepraviti na manji prečnik za obično rezanje. Prednosti pomenutih testera sastojale bi se uglavnom, što bi za izvjesnu produkciju otpalo naknadno rendisanje, a to je od posebne važnosti za manja preduzeća koja nemaju mašina za rendisanje. Pored toga otpada i izvestan broj radnika koji su bili zaposleni oko naknadnog rendisanja, čime se pojevtinjuje produkcija, a postoji i mogućnost proizvodnje rendisane robe u preduzećima bez mašina za rendisanje, a time i ušteda pogonske energije. Naročita im je primena u sandučarama. Ovom tipu slične javljaju se i testere sa zubima-noževima rasporedjeni po listu ispod osnovnih zuba na obimu lista. U najnovije vreme i u Nemačkoj konstruisan je novi tip kružne testere na sasvn´im novoj osnov´ od dosadašnjih, koji treba da resi pitanje ne samo čistoće reza, bar u izvesmoj merO, nego još više bezbednoiSt kod rada. Te nove »Wigo kružne testere « proizvodi, firma Grup (Grupp) u Oberkohenu (Württ.), a njihov izgled vidi se na si. 7. Zub1´, koji su se kod sadašnj´n kružnih testera nalazili po obimu u neprekidnom nizu, zamenjemi su kod ove testere sa nekoliko zuba usečenih u llistu, a broj im se kreće od 8—16. Zubi su razmetnuti, a mogu bit i stlačenJ, Prema podac´ma časopisa »Allgemeine Holzrundschau« od marta 1950 god-, glavne karakteristike Wigot testere bile b>: ove: ne postoj"1 navodno opasnost odbacivanja daske i prema tome 38 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 41 <-- 41 --> PDF |
ne treba se stavljati srpasti klin za održavanje širine reza; imaju čišći rez uslled lakšeg i preciznijeg doterJvanja malog broja zuba; troše za oko 35% manje snage od običnh kružnih testera; pomer im je veći do 80% uzdužno i 45% poprečno nego kod običnih. SL 7 Kao i kod kružnih, postoje korastruikcije ii gaterskih testera za istu svrhu, tj. za dobivanje čistog-rendisanog reza. Kod gaterskih testera to je tim važnije, što se najveći deo strugarsko produkcije obavlja baš sa njima. Pored drugih konstrukcija, prema ispitivanju pomenutog Instituta u Arhangetokui, najbolje su se pokazale varijante prikazane na slici 8. \"V?\l SI. 8 Kako vidimo zubi-moževi usečeni su u listu ob´čne gaterske testere rta poleđini s tim, da je jedan razmetnut na! jednu, a drugi na drugu stranu. Razmet zuba-noževa je za 0,3—0,4 mm Već) od razmeta osnovnih režućih zuba na prednjoj strani. Razlika između te tffi najbolje varijante je u tome, što kod one pod a) zubinoževi dejstvuju pri radnom hodu gaitera, dok kod b) i c) pri praznom hodu. Poka 39 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 42 <-- 42 --> PDF |
aale su se bolje ome pod b) i c) tadri toga, što se donekle f´skorišćuje prazni hod, a što je važno, postoji tada manje opterećenje same testere, dok je i islkorišćenje pogonske snage ekonomičnije. Sve tri varijante daju lep rendisani rez, a prednost primeme je uglavnom ista kao .kod slcnih kružnih testera, ali obzirom mla dimenzije sorf´memta rezanih na gateru i veća. Nije na odmet da pomenemo i tehniku rezanja primenjienu u Švedskoj, a, kojoj je takođe cilj postizavanje čistijeg reza i smanjivanje otpatka. Naime, tamo se praktikbjle- rezanje debljih sortimenatta na gateru, koji se posle rastruguju na Tasr>ružn´im mašinama sa tanjim fl čistijim irezom. Time se smanjuje otpadak i u strugari i piri docn:jem reindisanju. Što se tiče ostalih vrsta sečiva i radnih mašina, koje ne upotrebljavaju testeru, dolaze u prvom redu mašine za rendisanje. Kod njih je nož uglavnom sličan prostom sečivu, sa uglom rezanja oko 50—60". U vezi te identičnosti sa elementarnim, sečivom važi u pogledu čistoće reza sve ono što je tamo rečeno. Jedino ovde čistoća reza zavisi još i od toga, što je sečivo-nož montiran na obrtajućoj osovini, usled čega put noža u vezi sa pomerom drveta ima ciikloidno kretanje, koje se odražava u vidu talasa na rendisanoj površini. Da se ne primete ti talasi našim čulima, mora biti pomer drveta preko noža r . z . n. sin <> U v — 30 gde je r = poluprečnik osovine na koju je montiran nož ili još tačnije poluprečnik kruga koga opisuje oštrica noža, z = broj noževa na osovini, n = broj obrtaja osovine noževa, w = ugaona brzina noža u stepenima, ti = vreme potrebno da nož prede od najniže do najviše taqke pojedinog talasa svakog noža. Ta visina talasa ne sine preći 0,001 mm pa da se ne primeti. Kod noževa za rendisanje zavisi čistoća reza naročito o pravilnosti oštricei ,te ista ne sme imati nikakvih nazubljenja, prouzrokovanih otkidanjem pojedinih delića ili neispravnim oštrenjem. To važi i za sve ostale noževe, kako za Ijuštenje i rezanje furnira, tako za frezovanje i ručne rende. Odabiranje forme i veličine usta kod noževa za rendisanje, keja imaju zadatak lomljenja šuške radi sprečavanja začepljivanja, takode je važan faktor čistoće reza, kao i manja ili veća pravilnost građe drveta i njegova vlažnost. Pri rezanju i ljuštenju furnira, a donekle i kod mašina za rendisanje, važnu ulogu po čistoću reza igra ispravno nameštanje pritiska.ča ispred noža, koji sprečava otcepljivanje furnira. Svakako da i pravilno montiranje noževa, ispravnost same mašine i svojstva drveta imaju uticaja na greške reza uopšte, odnosno na dobrotu reza. Međutim, u sve te detalje ne možemo se ovde upuštati, jer kako smo naglasili, bila nam je namera da u glavnim potezima iznesemo faktore čistoće reza kod testera, gde su oni od većeg interesa. Merenje čistoće reza Za praktično utvrđivanje čistoće reza služimo se našim čulima viđa i opipa. Nema sumnje da je ovakvo određivanje nesigurno i subjektivno, 40 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 43 <-- 43 --> PDF |
što je i razlog sporova koji se dešavaju u trgovini drvetom. Međutim, za naučna ispitivanja, a i za izvesne praktične potrebe, danas se čistoća reza pa i dobrota reza ispituje pomoću posebnih naprava tzv. merača čistoće reza. Pored savršenijih optičkih instrumenata ili analize strugotine, jednostavniji je i za praktične potrebe upotrebljiviji merač čistoće reza konstruisan od Marheta. Taj instrumenat, prikazan na slici 9, kcnstruisan je tako: da se kreće po t*U« šini i pomoću jedne metalne šipke, koja se kliže po, površini drveta, prenosi 20-puta uvećano kretanje na polugu »p« koja ima pisaljku i beleži to na hartiji »H<. SI. 9 Na taj način dobije se diagram kao na si. 10. Da bi se utvrdila čistoća reza, to se na ižvesnoj dužini (na pr. od 100 mm), po srednjoj liniji, na svakih recimo 5 mm (što kraće to bolje), izmere cirklom kote gore i dole od srednje linije. Ove se kote saberu i podele sa brojem merenja »n« i uvećanjem diagrama »m« (za´ naš.primer na 21 a m = 20 dakle s 20 . 21 =420). Tako se dobije prosečna vrednost čistoće reza ili tzv. koeficijent čistoće reza u jedinicama mjerene dužine. Ovaj se koeficijenat čistoće reza može izraziti i u postocima. ^^viüT si. to Pomoću ovakvog, u osnovi jednostavnog načina merenja, možemo odrediti ovo: a) Najveći porfier koji možemo primeniti za konkretno dozvoljenu čistoću reza pri upotrebi određenih testera, tj. određene forme zuba kod rezanja neke vrste drveta. Ovo je od naročite važnosti kod određivanja normi za neku mašinu i utvrđivanja njezinog efekta kod rezanja raznih vrsta drveća i sortimenata. b) Najbolju formu zuba, odnosno onu koja daje čistiji rez, a to je ona koja kod upoređenja daje manji koeficijent čistoće reza. 41 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 44 <-- 44 --> PDF |
v) Najbolji kvalitet testera, a to će biti kod one testete, koja zadržava najduže sposobnost rezanja sa čistim rezom. g) Onu formu nazuba koja najbolje odgovara dotičnoj vrsti drveta. d) Kontrolisati eventualno kvalitet rada pojedinih radnih mašina. Ovakvi merači čistoće reza mogli bi se i kod nas proizvoditi ili ih nabaviti dovoljan broj, podeliti ih bar većim preduzećima, gde bi se korisno upotrebili, a svakako bez njih se ne bi smele određivati norme u strugarama. , Na kraju ističemo, dai je svrha ovog izlaganja izneti u glavnim crtama naučno utvrđene činjenice; koje uslovljavaju čistoću reza, a time i kvalitet izrade. Možda se nekoji činioci čine sitni i beznačajni, ali ako se saberu za određeni vremenski period i za više preduzeća, onda postaju krupni, po onoj narodnoj: »Zrno do zrna pogača «. LITERATURA De šev o j : Mehan, tehnologija dereva, Kollniann : Technologie des Holzes, l.esnaja promišlenost, br. 6, 1)948, Allgemeine Holirundschaui, mart 1950. THE SMOOTHNESS OF CUT ´ The smoothness of cut (dear face) is a very important factor of the price of sawn wood (lumber). The smoothness of cut is ini relation with some factors. In this article these factors are theoretica discussed, respectively some measure which can´ assure the better quality of sawn" wood (lumber) aire suggested. Between these measures the author also count a new construction of saw blades. New construct´ ons of saw blades assure better clear of face, and also in some conditions have possibility to produce planed timber (planed lumber) without use of special machines. Such saw Mades assure cheaper production of pilaned timber respectively planed boxboards. « 42 |