DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 30     <-- 30 -->        PDF

do tri turnusa. Pod pretpostavkom da će ostati ista produktivnost smole
na današnjim borovim stablima, prinosi smole trebali bi biti povećani:
boljom organizacijom rada, stručnijom radnom snagom (koja može proizvodnju
popeti i do 20% — podaci za SSSR), boljim alatom,, potpunijim
iskorišćavanjem ćele smolarske sezone i si. Strana a i domaća literatura
ne daje o ovom pitanju nikakvih podataka, koji bi nam poslužili za orijentaciju
u davanju konkretnih brojki gore pretpostavdjenog povećanja.
Iz tih razloga prinudjeni smo da upotrebimo za čitavo I. razdoblje od 20
godina industrijskog smolarenja iste podatke o sezonskom prinosu smole
po belenici,


Za dalju analizu ovoga plana treba da se konstatuje još i ovo:


1. Crni i beli bor formiraju čiste i mešovite sastojine. Crni bor obrazuje
veće komplekse čistih sastojina, a beli bor manje. U mešovitim sastojinama
sa crnim borom, kao glavnom vrstom, beli bor se počinje pojavljivati
najpre stablimično, a zatim u sve većem stepenu idući od nižih
u veće nadmorske visine, dok ne prevlada nad crnim borom. U hladnijim
ekspozicijama beli bor je jača vrsta i potiskuje crni bor na grebene i
istaknuta mesta. No ovo nije pravilo, jer ima čitavih borovih područja gde
se beli bor uopšte ne pojavljuje (Višegrad).
2. Mešovite sastojine belog i crnog bora zadaju operativi industrijskog
smolarenja teškoće kod izbora metode rada, pošto se na belom
boru normalno primenjuje nemačka ili slovenačka, a na crnom boru
francuska ili novo-austrijska metoda smolarenja.
3. Kod prinosa smola po jednoj belenici tokom proteklih godina industrijskog
smolarenja (1947. do 1950. godine) nije pravljena razlika između
belog i crnog bora. Sadašnji odnos između ova dva bora, na kojima se
smolari, iznosi približno 10 : 90.
4. Bez obzira koja će se metoda u budućnosti primeniti kod industrijskog
smolarenja, za izradu perspektivnog plana služiće kao jedinica
za proračunavanje francuska belenica kako za beli, tako i za crni bor.
5. Francuska metoda će se primeniti u prvotnoj formi uz upotrebu
francuske smolarske sekire, slivnika, lonca izrađenog od pečene zemlje
veličine 300 do 350 gr. Širina belenica će zavisiti od prsnog promera stabla
i smanjivaće se sa njenim porastom uz stablo. Tako će širina belenica
iznositi:
kod promj. kod proiraj.


do 45 cm preko 45 cm
za I god. smolarenja 9 cm 10 cm
za II ,, „ 9 cm 10 cm
za III ,, „ 8 cm 9 cm
za IV ,, ,, 8 cm 9 cm


Najveća dubina belenica u drvo je 5—6 godova; debljina ivera kod
zarezivanja 8 do 10 mm. Interval zarezivanja je 3 do 4 dana, koji će se
tokom sezone menjati i to tako što će u maju iznositi 4 dana, u junu, julu
i augustu 3 dana, a u septembru i oktobru 4 dana.


6 .Posle turnusa od četiri godine neprekidnog smolarenja obavezno
se mora dati smolarenim stablima odmor od jedne godine dana


7. Dugoročno smolarenje (smolarenje na živo) izvodiće se na jednom
stablu sve dotle, dok se njegov obujam ne iskoristi maksimalno 50-—60°/o
28