DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 11 <-- 11 --> PDF |
b) Treba utvrditi međusobnu povezanost tih problema. Pri tom se može predvidjeti da na ,pr. izvjesna tehnička i ekonomska pitanja traže prethodno ili paralelno proučavanje i njihove biološke osnovice. c) Potrebno je utvrditi prioritet pojedinih pitanja. Taj prioritet može da izvire ili iz uzročne povezanosti, o´ kojoj je riječ u točci b), ili iz potreba planske prvrede ili iz naučno metodičkih razloga, d) Potrebno je izvršiti pravilno razgraničavanje zadataka što ih treba povjeriti nauci a koje prepustiti operativi. Ovo nije lak posao, jer je ispreplitanje naučnih osnova i njihove primjene u operativi prilično zamršeno, t e) U pojam pravilnoga planiranja ide odabiranje pravilnog rukovodstva za izvršenje postavljenih zadataka. To rukovodstvo pored stručnog znanja i naučno metodičkog obrazovanja uključuje u sebi moralnu i stručnu odgovornost za uspješno izvršenje preuzetih obaveza. O tome je opširnije riječ pod tačkom BIV. II. Dosadanja praksa. — Za uspješnu saradnju operative i nauke dana je mogućnost već dosadanjom praksom koju su one primjenjivale. Potreba i važnost povezivanja Ak´ademija nauka sa radom šumarske operative podvukla je konferencija naučno istraživačke službe, održane u Beogradu 5. i 6. IV. 1948 (toč. 1, stav 5). (Vidi časopis Šumarstvo. Beogrtad 1948. broj 1, str. 52). Načellna potreba toga povezivanja afirmirana je i) počela se ostvarivati i pol Ministarstvu šumarstva FNRJ, kojim su Srpska akademija nauka u Beogradii i Jugoslavenska akademija u Zagrebu pozivane na konferencije u cilju raspravljanja šumarskih pitanja. U starom Pravilniku bivšeg Saveznog Instituta za krš (čl. 41, toč. 2) predviđena je konzulltativna saradnja Jugoslavenske akademije: Po istoj l´niji saradnje pošlo) je i Ministarstvo šumarstva NRH kad je pri izvo đenju radova po svom Institutu za šumarska istraživanja (Pzrađivanje tabela za kubi sanje stabala, gajenje topola, suzbijanje gubara ltd.) zatražilo saradnju naučnih insti tuta Poljoprivredno-šumarskog fakulteta. Jugoslavenska akademija od godine 1948. ovamo stvorila je punu stvarnu moguć nost za naučne´ saradnje između nauke i operative u» oblasti šumarstva. Ulaženjem u AkadQmiju predstavnika šumarske nauk» pokrenuto je to pitanje naročitim aktom od 18. XI. 1948., koji je upravljen Ministarstvu šumarstva NRH u Zagrebu. Godine 1950. osnovana je u krilu odjela za prirodne nauke Jugoslavenske akademije naročita sekcija za šumarske nauke. U toj sekciji postoji pravilan razmjer između pretstavnika operative i predstavnika nauke. Pored predstavnika šumarske nauke u sekciji su još i 3 predstavnika bioloških nauka. Pošto je Akademija predvidjela mogućnost i potrebu proširivanja šumarske sekcije´, moći će da u tu sekciju ili stručni .savjet budu pozvani i daljnji članovi odnosno saradnici iz redova operativaca, koji su se istakli svojim naučno istraživačkim radom i publikacijama. U sklopu Jugoslavenske akademije danas se nalazi i bivši Šumarski "institut za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu, kojega je Savezna vlada predala vladi NRH, a u njeno ime ga je preuzela Jugoslavenska akademija. Po reorganiiziac-Jji toga instituta koja j,e u toku, institut će predstavljati na-učm. insitrunuenat koji će obuhvatiti čitavu oblast šumarstva « koji će moćli pristupiti1 rješavanju krupnih .pitanja važnih za operativu) Pravilnikom toga instituta (čl. 4) predviđeno je da članovi stručnoga savjeta Instituta budu i predstavnica PoljopitVredno-šumarskog fakulteta, Ministarstva šumarstva NRH i Generalne direkcije drvne industrije NRH. 9 |