DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 107 <-- 107 --> PDF |
poručio je G urn a ud preporne sastojine; mjesto normalne drvne zalihe ustanovljene na temelju prirasno-prihodnih tabela, tražio je, da se ona ustanovi direktnim mje-*. renjem, ,t j. induktivno (eksperimentalno); mjesto ophodnje, on je preporučio dimenziju zrelosti, ": t, d. Ukratko, taj je šumarski reformator zahtijevao, da se stablimični oblik gospodarenja s kontrolnom metodom zavede u svim šumama bez obzira na stojbinu i vrstu drveća. No to u .Francuskoj nije uspjelo. Ima tome više razloga, a jedan od! najvažnijih, držimo, da.je tajj što Francuska — sličn^ kao i ^T- B- Hrvatska 1 ima dosta nizinskih hrastovih šuma u blagim klimatirna, gdje je još uvijek sastojinsko gospodarenje povoljnije od sitablimičnoga. Stoga nije čudno, da su Gurnaudov e ideje našle veću primjenu u brdovitoj Švicarskoj nego u Francuskoj. Štaviše^ u Švicarskoj su te ideje oživotvore/ne radom švicarskog šumara Bi o He y a, koji je konkretizirao Gurnaudov u kontrolnu metodu u šumama kantona Neuchätel, gdje je neprekidno službovao u mjestu Co u vet punih 37 godina (l´SSO.—1917.)"- No i poslije toga Bi o He y je još 32 godine uporno radio na kontrolnoj metodi, koja je prodrla i u dr,ugc kantend tako, da, je ona dana» oficijelna metoda uređivanja šuma u Švicarskoj.3. Bi´o´ll cvev u radu priključnu su se i drugi švicarski1 Jumari, kao Favre , Amnion, Knuchel i drugi. No Francuz Gurnaud ima primat na kontrolnu metodu, jer jul je prvi osnovao i primijenio. Biollevev a je zasluga, što je konkretizirao,, nadopunio i povezao Gurnaudove ideje, dok je prof. Knuchel na politehnici! u Zürichu punih 38 godina odgajao i obu´jvao studente šumarstva u istom pravcu. Taj, je ´sti> profesor prije* nekoliko mjeseci publicirao djelo »Planung und Kontrolle im Forstbetrieb«, koje je] rezultat njegova dugogodišnjeg teoretskog i praktičnog rada s područja uređivanja1 prebornin šuma po tontrolnojl metad´. Profesor Knuche l je sljedbenik Gurnaud a i Bliolley"´a te je kao takav kontrolnu metodu dalje produbljivao i dotjerao. Već prema samom naslovu njegove knjige možemo naslutiti da se u tom djelu obrađuje moderno uređivanje šuma, koje autor nije v´še definira stereotipnom definicijom njemačk´h uređivača »kao uređivanje po prostoru >i vremenu« (Jude i c h, G u 11 e n b e r g, \V a g n c r, B a a de r i´ dr.), nego »kao instrumena´t za opažanje razvoja šume i za postizavanje što većeg efekta«. Cijelo Knuchelov o đje´o prožeto je idejom preborne šume, koja je uređena po G u r n a u đ - B i o 1 1 cy o v o j kontrolnoj metodi. Ta uređajna metoda daje uzgajivaču slobodne ruke kod preborne sječe, aili ona prati efekt njegova rada i ukazuje na temelju numeričkih dokumentacija na uspjeh ´ii neuspjeh njegova djelovanja: da li je povećao proizvodnju ,rđi nije, da ii je popravio strukturu šume ili, nije, i t d. Jer sječa mije samo, žetva, nego je istodobno najvažnija operacija uzgajanja, šuma, pomoću koje treba sastojine formiirati tako, da one uzmognu dat; najpovoljniji prirast. To je suština kontrolnih metoda! — to je osnovna Knuchel ova misao. Knuchelov o djelo »Planung und Kontrolle im Forstbetrieb« je razdijeljeno na tri poglavlja: T. Tiao r et sk i dio; II. Provedba u r e đ a j noig < e 1 a b o r a t a: T1T. Praktični primjeri. Na prvu/ d!´b otpada 240, a na drugi´ 31, a na treći 56 strana. U prvom poglavlju autor je obradio ciljeve gospodarenja, potrajnost prihoda, vrijeme produkcije, normalptct štime, konkretnu drvnu zalihu, prirast, prihode, različite metode određivanja prihoda i kontrolnu metodu, kojoj je obratio najtiše pažnje. Za nas je od interesa/ pojednostavljena kontrolna metoda od Win kl era, kao! Hl ona, koju primjenjuju u kantonu G r a u b ü n d n c r, jer je primjena tih dviju metoda skopčana s kraćim obračunom od onoga po prvobitnoj kontrolnoj metodi. U drugom poglavlju riječ je o organizaciji radai kod sastava uređajnog elaborata, zat´xn o snimanju, o opisivanju stojbi´na i sastojiina i konačno o upravi i kontroli. U trećem poglavlju prikazan´ je uzorak uređajnog elaborata, koji je, sastavljen za jednu šumu kantona Ziiriich. 1 Prema podacima sa Savjetovanj a stručnjaka šumarstva i drvne industrije Ni R. FT.,I održanog u Crikvenici 1950., u N. R. Hrvatsko j imamo´danas 55»/» visokih regularnih šuma, 25°/i) niskih i 20*/<, prebornih šuma. 2 Vidi o tome pobliže u članku Knuche l H.: Henri Biolley, Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen, Zürich 1940. 3 Knuche l H.: Neue kantonale Wirtschaftsplaninstructioncn, Schweizerische Zeitschrift! für Forstwesen, Zürich 1950. 105 |