DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 106 <-- 106 --> PDF |
po cijeloj Evropi. Mješovite 1 nejednodobne šume bile su u, mnogim krajevima pretvorene u čiste smrekove i borove sastojine, što se događate i u i Švicarskoj . No ondje su šumari brzo uvidjeli negativne strane takvog uzgajanja šuniajte su još prije pedesetak i više godina odabrali preborno gospodarenje. To je ujedno i razlog, da se U Švicarsko j kontrolna metoda mogla tako uspješno. raizv´tti. U drugom ; dijel u spomenute radnje autor razmatra različite c:ljeve, koje je šumsko gospodarstvo imalo, te kaže, da je šumarstvo Švicarsk e pošlo novim putem. Danas se u toj zemlji daje prednost mješovitim i nejednodobnim sastojinam* sa stablimičnim gospodarenjem. Stoga je uređivanje šuma prilagođeno takvom gospodarenju. Mjesto površinskih j kombiniranih metoda uvedene su metode po masi ´ prirastu. j U treće m dijel u autor razmatra različite uređajne metode te dolazi do zaključka, da se metode, koje operiraju starošću i površinom, mogu primio j end ti samo kod sastojinskog oblika gospodarenja!, t. j . kod gole; i oplođne sječe, pa čak i kod oplođne sječe u okruzima (»group sistem«). No kod prebonrih šuma takve metode nilsu podesne. Mjesto površine d starosti, autor preporuča drvnu mäs u i prirast , te ističe da je z.a uređivanje pTebornih šuma najprikladnija kontrolna metoda. x Zato autor u kratkim crtama opisuje tu metodu. Najprije govori; o raadiobi šume na odjele, zatim o određivanju drvne mase, o jednouilazinim drvno-gromadniim tabelama i t, d. Potom slijedi obračun prirasta po Gurnaud-Biolleyevoj metodi s primjerima. Kona´čnoi je riječ o etatu, koji se može izračunati na dva načina: ili! za šumu, kao cjelinu,"ili za svaki pojedini odjel zasebno. ( U četvrtom je dijelu opisan način na koji «je Biolley prije prvog svjetskog rata uveo kontrolnu metodu u kantonu N e u c h ä t e 1, Iz tog kantona prodrla je ta metoda u! kanton Fribourg i u kanton de Vaud, ođakle\ se brzo raširila po cijeloj Švicarskoj. Danas u Švicarskoj] postoje već pedeset-god snj.a iskustva o kontrolnoj metodi´ te se ne zna, da. li je njezin uspjeh veći´ u uređivanju ili u uzgajanju šuma: jednodobne sastojine se postepeno pretvaraju u nejednodobne, stuktura šume se popravlja, a prirast se povećava i s kvantitativne i s kvalitativne strane. ´ Kn u che lovu studiju »Management Control in Selection Forest « preporučamo svima stručnjacima, koji se bave uređivanjem prebomih šuma, jer će u njoj naći jasno i jezgrovito prikazane osnove uređivanja prebornih šuma po kontrolnoj metodi. No kod toga moramo; upozoriti, da se Švicarska kontrolna metoda razlikuje od francuske. Prva je čista prirasna metoda*za razliku od druge, koja je kombinirana. Švicarci; — kako vidimo — napuštaju površinu, kao elemenat kod uređivanja šuma, dok Francuzi još uvijek uređuju preborne šume u prvom redu pomoću površine, a tek onda pomoću drvne mase i prirasta. Francuska kontrolna; metoda sastoji se u tome, da se gospodarska jedinka preborne šume podijeli u toliko- odjela (ili sječima) podjednake površine koliko ophodnjica broji godina. Na taj način svake godine dolazi na red za prebornu sječu jedan odjel, odnosno jedna sječinia, u kojoj se etat određuje na temelju prirasta i drvne mase tog odjela, odnosno te sječine. Zato Francuz i zovu kontrolne metode još i prebiranjem po površiini (»jardinaige pair contenance« ili »methode par comtenance«). D. Klepac Knuchel H.: Phtnung und Kontrolle im Forstbetrieb, Zürich 1950, Verlag H. R. Sauerländer et! Cq, Aarau Nekako prije stotinu godina dao je Gum a ud francuskom šumarstvu novi pravac. Već kao; student (1846. god.) visoke šumarske škole u Nancyu, on se isticao svojim revolucionarnim mislima u šumarstvu. No´ kasnije, nakon što je završio studij i bio neko vrijeme u praksi, poöso je G u r n a u d energično propagirati ! deje o novom načinu šumskog gospodarstva. On je tražio, da se drvna masa u francuskim državnim šumama podvrgne periodičkim kontrolam a d da se visokoškolska nastava » Nancy u reorganizira na bazi kontrolne metode i prebornog gospodarenja. G u r n a u d nije priznao´ staru klasičnu školu, koja je uzimala kao temelj normalnu šumu, sastavljenu od jednog niza jednodobnii h sastojina, te normalnu drvnu zalihu određenu deduktivn o pomoću prirasno-prihodnih tabela. Mjesto j e d n o d o b n i h, pre 104 |