DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 105     <-- 105 -->        PDF

na vlagu, ibpod 30%, a to prirodnom i vještačkom sušenju, parenju drveta kroz vrijeme
od´ 6 do il2 sati, đ stavljanljui drveta u antiseptički rastvor (pentaklorfenod) za
vrijeme od 10 do 15 sek. Kod manipulacije sa ken», sredstvima za zaštitu od modrenja
radnic´v trebai da su zaštićeni (moraju raditi za zaštitnim rukavicama, a ne
golim rufcama)<


No 6. J. Campredon, Pourquoi et comment Ton emploiie les charpentes collćes
(Zašto i kako se upotrebljava Ijepljena građa). Prikazane su prednosti i ekonomičnost
izgradnja hala, tvorničkih saJa, hangara D t. d. iz Ijepljene drvene građe.


L, Balkni´l, Comment reconnaitre un bon oomtreplaquc? (Kako prepoznati dobru
fumirsku ploču). Prikaz osnovnih karakteristika kvaliteta furnirskih p´.ača. Ploča treba
b:jti ravna. Uantmnijl listovi sastavljeni od više komada ne smiju imao otvoreni»
sljubnica nil preklopa; u praksi se dozvoljava da reska bude išroka koliko je srednji
list debeo. Resko nia licu treba reparirati. Debljina lica I naličja treba da odgovara
debljina srednjeg (unutarnjeg lista).


No 7. J. Campredon, Les techin-´qwes nouveilles de l´habitation menacemt Qe boiB
(Nova tehnikai nastamba ugrožava drvo).
No 8. J. Campredon, Quelles sont les perspectives d´avenirt pour l´utilisation du
bois (Koje su oerspeiktive u budućnosti z» upotrebu drveta).


No 9. J. Campredon, Le bois de taillis et la paoeterie francaise (Drvo iz niskih
šuma ii francuska proiizvodn-´a papira). Prikaz svojstava ´i upotrebljivosti drveta iz
niskih šuma kao- celuloznog drveta.


No 10. J. Campredon, Pour une politique de la qualitc (Za politiku kvaliteta).
Prikaz o kvaliteti sirovina, kvaliteti proizvoda i o potrebi kontrole kvaliteta.
i I, Horvat


AMERIČKO ŠUMARSTVO NEKAD I DANAS


Povodom 75 godišnjica Američkog šumarskog udruženja (American Forestry
Association) časopis American Forests u oktobarskom broju ove godine donosi ovo
upoređenje o stanju šumarstva 1875 god. i 1950 god.:


1875 1950
Nacionalnih Suma 0 72,400.000 ha
Nacionaln´h parkova i spomenika 2 8,500.000 ha


Drž.
šuma i parkova 7,300.000 ha


o


—i
Općinskih i gradskih šuma 1,800.000 ha
Priv. žurna odlično uređenih 0 32,100.000 ha
Šuma pod organiziranom zaštitom od požara 0 232,000.000 ha
Drž. šumarskih odjela (department) 0 44
Profesionalno obrazoivanih šumara 0 10.000
šumarskih rasadnika 0 179
Šumarskih školai 0 30
Broji zaposlenih radnika u šum. industriji 500.000 2,000.000
Nacionalnih, državnih i lokalnih šumarskih,


drvarskih i srodnih udruženja 1 108
Javni izdaci Za šumarstvo 0 118,000.000 %


I. Horvat
H. Knuchel: Management control in selection Forest, Imperial Forestry Bureau,
Oxford
´ 1946, str. 30% slika 12!
Nedavno je profesor Knuche l napisao na engleskom jeziku studiju o uređivanju
prebornih šuma u Švicarskoj. Studija ima četiri dijela. L Uvod;


II.
Ciljevi/ uređivanja i uzgajanja šuma u različito doba;
III.
Kontrola prihoda i kontro.la sječa; IV. Iskustva o kontrolnoj
metodi.
U uvod u autor daje historijski prikaz razvoja šumarstva u Evropi. Do početka


XIX. stoljeća vodili su u šumarstvu Francuzi a posije Nijemci. Njemačko shvaćanje
normalne šume, izgrađene na. bazi jednodobnih i čistih sastojina, raširilo se gotovo
/


103




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 106     <-- 106 -->        PDF

po cijeloj Evropi. Mješovite 1 nejednodobne šume bile su u, mnogim krajevima pretvorene
u čiste smrekove i borove sastojine, što se događate i u i Švicarskoj . No
ondje su šumari brzo uvidjeli negativne strane takvog uzgajanja šuniajte su još prije
pedesetak i više godina odabrali preborno gospodarenje. To je ujedno i razlog, da se
U Švicarsko j kontrolna metoda mogla tako uspješno. raizv´tti.


U drugom ; dijel u spomenute radnje autor razmatra različite c:ljeve, koje
je šumsko gospodarstvo imalo, te kaže, da je šumarstvo Švicarsk e pošlo novim
putem. Danas se u toj zemlji daje prednost mješovitim i nejednodobnim sastojinam*
sa stablimičnim gospodarenjem. Stoga je uređivanje šuma prilagođeno takvom gospodarenju.
Mjesto površinskih j kombiniranih metoda uvedene su metode po masi ´
prirastu. j


U treće m dijel u autor razmatra različite uređajne metode te dolazi do
zaključka, da se metode, koje operiraju starošću i površinom, mogu primio
j end ti samo kod sastojinskog oblika gospodarenja!, t. j . kod gole; i oplođne sječe, pa
čak i kod oplođne sječe u okruzima (»group sistem«). No kod prebonrih šuma takve
metode nilsu podesne. Mjesto površine d starosti, autor preporuča drvnu
mäs u i prirast , te ističe da je z.a uređivanje pTebornih šuma najprikladnija
kontrolna metoda. x


Zato autor u kratkim crtama opisuje tu metodu. Najprije govori; o raadiobi
šume na odjele, zatim o određivanju drvne mase, o jednouilazinim drvno-gromadniim
tabelama i t, d. Potom slijedi obračun prirasta po Gurnaud-Biolleyevoj
metodi s primjerima. Kona´čnoi je riječ o etatu, koji se može izračunati na dva načina:
ili! za šumu, kao cjelinu,"ili za svaki pojedini odjel zasebno. (


U četvrtom je dijelu opisan način na koji «je Biolley prije prvog
svjetskog rata uveo kontrolnu metodu u kantonu N e u c h ä t e 1, Iz tog kantona prodrla
je ta metoda u! kanton Fribourg i u kanton de Vaud, ođakle\ se brzo raširila
po cijeloj Švicarskoj. Danas u Švicarskoj] postoje već pedeset-god snj.a
iskustva o kontrolnoj metodi´ te se ne zna, da. li je njezin uspjeh veći´ u uređivanju
ili u uzgajanju šuma: jednodobne sastojine se postepeno pretvaraju u nejednodobne,
stuktura šume se popravlja, a prirast se povećava i s kvantitativne i s kvalitativne
strane. ´


Kn u che lovu studiju »Management Control in Selection
Forest « preporučamo svima stručnjacima, koji se bave uređivanjem prebomih
šuma, jer će u njoj naći jasno i jezgrovito prikazane osnove uređivanja prebornih
šuma po kontrolnoj metodi. No kod toga moramo; upozoriti, da se Švicarska
kontrolna metoda razlikuje od francuske. Prva je čista prirasna
metoda*za razliku od druge, koja je kombinirana. Švicarci; — kako vidimo —
napuštaju površinu, kao elemenat kod uređivanja šuma, dok Francuzi još
uvijek uređuju preborne šume u prvom redu pomoću površine, a tek onda pomoću
drvne mase i prirasta. Francuska kontrolna; metoda sastoji se u tome, da
se gospodarska jedinka preborne šume podijeli u toliko- odjela (ili sječima) podjednake
površine koliko ophodnjica broji godina. Na taj način svake godine dolazi na red
za prebornu sječu jedan odjel, odnosno jedna sječinia, u kojoj se etat određuje na
temelju prirasta i drvne mase tog odjela, odnosno te sječine. Zato Francuz i zovu
kontrolne metode još i prebiranjem po površiini (»jardinaige pair
contenance« ili »methode par comtenance«). D. Klepac


Knuchel H.: Phtnung und Kontrolle im Forstbetrieb, Zürich 1950, Verlag H. R.
Sauerländer et! Cq, Aarau


Nekako prije stotinu godina dao je Gum a ud francuskom šumarstvu novi
pravac. Već kao; student (1846. god.) visoke šumarske škole u Nancyu, on se isticao
svojim revolucionarnim mislima u šumarstvu. No´ kasnije, nakon što je završio studij
i bio neko vrijeme u praksi, poöso je G u r n a u d energično propagirati ! deje o novom
načinu šumskog gospodarstva. On je tražio, da se drvna masa u francuskim državnim
šumama podvrgne periodičkim kontrolam a d da se visokoškolska nastava » Nancy
u reorganizira na bazi kontrolne metode i prebornog gospodarenja. G u r n a u d
nije priznao´ staru klasičnu školu, koja je uzimala kao temelj normalnu šumu, sastavljenu
od jednog niza jednodobnii h sastojina, te normalnu drvnu zalihu određenu
deduktivn o pomoću prirasno-prihodnih tabela. Mjesto j e d n o d o b n i h, pre


104