DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 103 <-- 103 --> PDF |
^PtiQ-bA ümne. üzuhtt itaniße W. W. Barkas: The swelling wood under Stress (Bubrenje drveta), London 1949. str, 1—103, sadrži 2 foto, lfl( shema, 28 diagrama, 11 tabela, 42 cit. literature. Odjel za znanstvena i industrijska istraživanja, laboratorij za istraživanja šumskih . proizvoda (Department of Scientific and Industrial Research, Forets Products Research Laboratory) u Pr´nees R´sboroiugh (Engleska) izdao je knjigu, koja sadrži näz predavanja W. W. Bairkas-a´1 održanih u martu 1948 god. u Švedskom institutu iza istraživanja drveta (S venska TräfoTskn´ingsBnistitutet) u Stockholm-u. U predavanjima je W. W. Barkas prikazao higroskopska, elastična i plastična svojstva drveta. Predavanja se osnivaju na rezultatima istraživanja, koja su vršena u odsjeku zai fiziku drveta Forest Products Research Laboratory. Materija u knjizi podijeljena je u pet poglavlja1. Prvo poglavlje obuhvaća strukturu^ sorpc´ju i´l bubrenje; drugo poglavlje -etlastiiciitet, treće poglavlje naprezanja- kod bubrenja elastičnog gela; četvrto poglavlje pi´jastieitet i peto poglavlje histereza sorpcije. Na osnovu rezulltaita ov´ gela iz podataka bubrenja. Fenomen sorpcijske histereze i raspodjela naprezanja u, plastičnom materijalu koji bubri (drvo) prikazani! su primjenom termodijnamskih posta vaka. Knjiga je od interesa za sve one, koji se bave fizikom drveta, drvnog vlakanca, celuloze i papira. I. Horvat Le Bois, L´officiel du bois, Paris 1950, 07° godište Donosimo ovdje kratki prikaz važnijih članak u brojevima 1—10 časopisa »Le bocis«. / No 1. J. Campredon, Codies aux reV´mes synthd tique (Ljepila iz sintetskih smoCa). Članak obuhvaća prikaz osnovnih karakteristika i primjene ljepfla f´z sintet skih smola i to fenoplasta (bake´ite, gedelite, albertol etc), aminoplasta (kaurit), mela m´mskifa smola, resorciina i v´nünih smola. Ukratko se napominje da istraživači na stoje rješiti problem proizvodnje fenoi´.iformaildehidne smole koja bi se mogla upo trebiti u hladnom stanju. Takovo ljepilo imalo bi´ sva preirraućstva. L´evolution de la production mondiale de contreplaqucs (Razvoj svjetske pro dukcije šperovanog drveta). U članku se: daju podaci o razvoju svjetske produkcije šperovanog drveta. Prije drugog svjetskog rata svjetska produkcija šperovanog drveta izinosila je 2 mil. m´ godišnje. Od toga je otpalo na USA 40%. Evropa j® sa svojom produkcijom pokrivala 90 ska produkcjja šperovanog drveta rtanošaaj je 2,9 mil., m3. Od toga je otpalo 74%> na USA, Kanadu, Filmsku i Japan. U 1948 god. svjetska produkcija šperovanog drvčta iznosila je prema procjeni preko 3 mil. m3. U priloženoj tfllbelii pr´ka^iana je produkcija šperovanog drveta po pojedinim zemljama Evrope, Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike, Sjeverne Amerike, Latinske Amerike, Afrike, Južne i Istočne Azije v Oceanije. Svjetska proizvodnja šperovanog drveta Prosj. god. proizvod, prije rata: 1945 u t J 1946i s u ć a m a 1947 m« a)* 1948 Zemlja Evirop a CSR 27 51 Finska 225 90 140 192 210 Francuska 90 24 44 67 86 101 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 104 <-- 104 --> PDF |
Njem. Bizoniija _ — 75 71 106 Itatja 10 — 25 55 80 Nizozemska 5 — — 33 32 Poljska — 2 8 18 32 Švedska 29 31 33 30 35 Švicarska ....´ 12 18 21 11 Vel. Britanija (4 44 40 38 34 Bliski Istok 3 Sjev. Afrika — ´— 10 10 10 S j e v. Amerika Kanada . — 200 192 235 294 USA 750 b)´ 1081 b) 1275 b) 1505 b) 1740 Latinska Amerika c)*87 i 110 c) 90 10 Bnazilija — ,-°J — 10 10 10 Afrika ^ — Južna i Istočna Azija 12 — Indija — Pakistan . — d)´ 116 34 152 190 Ja/pam ´ 290 Oceanija Australija 35 48 49 64 Nova Zelandija J — 9 10 10 U .Ukupn o (približno) 2000 1950 2420 2850 3200 No 2. J. Campredon, L´Etuvage des bois (Parenje drveta). Prikaz parenja drveta i njegovog upl´iiva na sušenje drveta. Na osnovu rezultata .´istraživanja došlo se je do zaključka! da parenje drveta no uipliviše na brzinu prirodnog sušenja drveta. Ovo se odnosi na hrastove i bukove piljisnoce debljine do 27 mm. Deblje* p-Jljenfte (iznad 40 mm) prirodno se suše brže ako su parene. Pareno drvo ifmade za 2 do 3°/o nižu vlagu bigroskopske ravnoteže cd neparenog drveta´. Parenjem se vrši sterilizacija drveta, ubiju se sve klice, koje se niaäaze u drvu, a ujedno sa rastvore neke tvari (albummoidi, masti, šećer, škrob) koje su hranivi supstrat za mikroorganizme. Ovo smanjuje opasnost zaraze panenog drveta. L´evolution du commerce mondial de contreplaques (Razvoj svjetske trgovine sperovan´m drvetom). U članku je prikazan razvoj svjetske trgovine šperovanilm drvetom i donijeti podaci o uvozu i izvozu šperovanog drveta. No 3. J. Campredon, L´evolution de la charpente en boiis. Prikaz razvoja građevinskih konstrukcija iz drveta s osobitim obzirom na| upotrebu sljepiljenog drveta. M. A, Janis, Le bois dans H´industrie aUumettiere (Drvo u industriji1 žigica). Pri*kaz upotrebe drveta u industrija žigica. No 4. J. Campredon, Le bois et le feu (Drvo i vatra)., Prikaz svojstava i prednosti drvenih konstrukcija pred čeličnim konstrukcijama kod požara. No 5. J, Campredon, Le bleuiissement des resineux (Modrenje čamovine)rPrikaiz uslova razvitka gljivica (Ceratostomella sp. ili po novijoj nomenklaturi Ophiostoma sp) koje izazivaju modrenje čamovine u prvom redu borovine. Optimalni uslovi zla razvoj gljivica jesu: temperatura 25 do 30° C, vlaga drveta 30 do 40´/o. Prikazan je upUiv modrenja na tehnička svojstva. Zaštitne mjere sastoje se u sušenju drveta ".... ništa ili malo; — neutvrđeno; a) podaci približni; b) podaci o produkciji šperploča četinjača, produkcija šperploča listača mije utvrđena. U USA produkcija šperploča listača iznosila je god. 1944 550!000 m3; c> ne obuhvata šperploče upotrebljeniei za pokućstvo, kutüe i t. d.;d) godište 1946-47. -102 |