DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 102 <-- 102 --> PDF |
rima. Taj naslov znači i prikaz primjene entomološke znanosti na šumarsku i agronomsku praksu. Pisac je svoje djelo zasnovao u 3 dijöla: prvi, sada izdani opoli dio; drugi "dio,, koji se nalazi u štampi´J obuhvaća poljoprivrednu entomologiju, dok će u trećem dijelu biti obrađena šumarska entomologija. U općem dijelu Primijenjene entomologije obuhvaćena je grad ja koja je od interesa za studente šumarstva ä agronomije. Nakon kratkog uvoda, historijata, pregleda o porijeklu i sistematskoj razdiobi te gradji tijela kukaca, opširno je obrađena morfologija i razmnažanje kukaca, njihova ekologija, odnos prema čovjeku n okolini, te opće mjere i sredstva za suzbijanje štetnika. Na kometi knjige donesen je pregled opće sistematike kukaca. Svako je poglavlje temeljito obrađeno, izlaganja su zanimljiva i popraćena mnogim primjerima. Knjiga je ilustrovana brojnim, vrlo uspjelim, jasn´(m crtežima i slikama, što uz lagan i razumljiv, stil znatno olakšava proučavanje gradiva. , Ovo će djelo studentima svakako uveliko olakšati studij (entomologije, a: praktičarima poslužiti kao dobar priručnik. Z. Vajda Prilog racionalizaciji rada s kružnim pilama (Prispevek k racionalizaciji dela s krožnimi žagami, Ing. Rudolf Cividini in Miroslav Prister, Ljubljana 1949) U ovoj radnji autori raspravljaju oi proizvodnosti iradai kružnih pila za uzdužno i poprečno piljenje u pilanama. Proizvodnost rada ovisii o< eleminnitima profila zubi. Na osnovu teorije rezan´aj kinematike kružnih pila i dugogodišnjih po>usa aiutona dolaze do najpovoljnijih elemenata profila i broja zubi kao i načina brušenja. Nadalje dolaze do zaključka da su g´avne rezerve proizvodnosti kružne pile, koje ovise o listu pile: prof´l zubnih pazuha, brzina piljenja i koefiicijeniat volumena; pPjevine. Kod iste debljine sortimenta. Volumen pazuha zubi određen je razmakom zubi. Na temelju teoretskih razmatranja i praktičnih pokusa izlazi da je najpovoljnji broj zubi za uzdužno piljenje 30, a, za poprečno. 100. Autori su konstruirali spravu pomoću koje se lako mogu odrediti kutevj zubi, čime je omogućen trajno precizan rad pile. Sprava je vrlo jednostavna ´ prikladna za upotrebu na pogonima. Radnja se bavi i rszvraćanjem zubi pile, Veličinai razvrate je uglavnom ´ednaka bez obz;ra na debljinu lista pile, a ovisi o vrsti drveta. vlažnosti, načinu piljenja i vremenskim prilikama te iznosi 0,4 do 0,6 mm na svaku stranu. Pisci smatraju da je potrebno što prije pristuoiti standardizaciji kružnih pila za cijelu zemlju, što će povećati proizvodnost rada kružnih pila. U tu.svrhu predlažu da se usvoje elementi i broj zubi, do kojih su oni došli. Kružnomi pilom se služe svi naši pogoni pilansike i finalnih drvne industrije, pa autor: s pravom ističu da je broj i oblik zubi na svakom pogonu drukčiju što u velikoj mjeri smanjuje proizvodnost rada. , Ova radnja upućuje i na to, kako treba odrediti pravilan oblik i broj zubi pile I kako ih treba održavati, da -se omogućit dobivanje glatko ispiljenih ploha uz maksimalnu proizvodnost rada. Dotvro bi bilo da su autori objavili rezultate, koje su postigli u praksi a koji! se u radnji) samo spominju. , Ing. Juraj Krpan Dr. R. Domac: Flora za određivanje i upoznavanje bilja. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Str. 552. Zagreb 1936. Naše stare analitičke flore uzdano su još u drugoj polovici prošloga vijeka. One su sve odi reda foi´ei regionalne. Od izdanja naših starih analitičkih flora pa do ove proteklo jia preveliko vremensko razdoblje. Prijeka je bila. potreba, da je objavljeno ovo djelo. Biljke se po ovoj´ »Flori´1« određuju prema t. zv. dihotomskom ključu. N i por četku knjige se nalazi popis kratica, a na kraju uputstvo za u«otrebu ove knjige i kazalo. Ukupno je obuhvaćeno 3350 biljnih vrsta, a to su uglavnom sve naše najr značajnije biljne vrste. Nazivi; biljaka su na latinskom. Uz svaku biljku je primjedba o njenoj rasprostranjenosti, te ako je kulturna, primjedba, da se kultivira. Na ovu knjigu dugo i željno čeikali su nastavnici na srednjim školama, agronom´ 1, šumari´, studenti i dr. Ona. će im bezuvjetno pomoći, da se unoznavaju sa florom svoga« kraja. Dr. Josip Kovačević 100 |