DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 101 <-- 101 --> PDF |
U vezii s vremenom prijelaza proučava relativnu starost debljiinsk´ifo razreda i srednju starost ihventarizirane zalihe preborne Sume. U četvrtoj glavi´ razmotreno je pitanje ophodnjice. Ophodnjica, kako tetiće pisac, reguliše ritam prebiranja i povrat sječe na isto mjesto. Od nje ? intenziteta prebiranja zavisi zahvat sječe u prebornu sastojku, što dajei v´dno obilježje stepenu lilntenzivnostd gospodarstva. Autor proučava važan probletm određivanja duljine ophodnjice, koja može biti određena slobodno ili vezano na temelju vremena prijelaz ». Slobodna ophodnjica može biti stallna i privremena (prolazna). — Nakon potanke analize predlaže pisac za sadanje naše priilike srednje ophodnjice od 11 do< 20 godina (zaokruženo 15 odnosno 30 godina). . Peta je glava posvećena uravnoteženoj (normalnoj) zalihi gospodarske jedinice prebornog gospodarenja. Poznavanja uravnotežene zalihe gospodarske jed´nice prebornog gospdarenja ne može se izbjeći pri uređivanju naprednijih prebornih tipova intenzVnog gospodarenja, a osobito u vezi s upotrebom opće formule prihoda, kako ističe autor. Ono objašnjava odnos ´između ophodnjice i prosječne uravnotežene zalihe po hektaru. Važno je pomoćno» sredstvo za ocjenu intenziteta prebiranja čitave gospodarske jedinice. Pisac izvodi i daje formule- za uravnoteženu zalihu gospodarske jedinice prebornog gospodarenja prije i poslije sječe. Omet su izvedene na temelju normalne ili uravnotežene drvne zalihe normalne preborne sastojke po hektaru, normalnog i trajnog sječivog prihoda po hektaru sječime i broja godišnjih sječina ili godišnjih površina prebiranja (prebornih sastojina), koji1 je jednak broju godina ophodnjice. Svaka je godišnja sječina (preboirna sastojina) veličine jednog hektara. Autor zatim proučava odnos ´između uravnotežene zialihe gospodarske jedinica i Pluryjevog stacaonirainoig inventara. Valja istaći, da je Dr. Mđletić prvi među šumarskim stručnjacima u Evropi riješio } potanko obradio problematiku uravnotežane drvne zalihe gospodarske jedinice prebornog gospodarenja na bazi gore spomenutih elemenata. U glavi šestoj dan je intenzitet prebiranja. Intenzitet prebiranja pruža vrlo korisno ograničenje zahvata sječe u prebornu sastojinu. Pređe li on određenu granicu sastojina gubi svoj prebomi karakter. Po pitanju intenziteta prebiranja ovim djelom je uneseno mnogo jasnoće, a to će biti od1 osobite važnosti za našu praksu. Obrađen je intenzitet prebiranja izolovane preborne sastojine i gospodarske jedinice, zatim godišnji i periodički intenzitet prebiranja, te Flurvjev procenat korišćenja. — U . vezi s intenzitetom prebiranja razmotreno´ je -i1 vrijeme za likvidaciju stvarne zalihe gospodarske jedinice, kao i odnos intenziteta i Hundeshagenovog užitnog postotka (procenta korišćenja). Drugi do, glava sedma, sadrži ispiti vam ;la o strukturi, pireborne šumi?. Problemu strukture prebornih šuma je posvećeno opsežno razmatranje, što je i razumili´vo, jer je struktura važna osnova za valjano uređivanje prebornih šuma. Na temelju podataka većinom strane literature pisac proučava elemente strukture. Na tom području ostaje još neriješenih problema za naše preborne šume, jer autor nije raspolagao s potrebnim podacima. Obrađeni su ovi elementi strukture: visine stabala, broj stabala, temeljnice, drvna masa-zialiha, prirast, stepen vitkosti i zastrta (prekrivena) površina. Na kraju prikaza valja istaći, da ovo djelo, znači veliki prinos šumarskoj nauci kao i našoj praksi uređivanja prebornih šuma. Ono ćel odlično doći svime onima, koji rade na uređivanju prebornih šuma ili se zanimaju za probleme prebornih šuma i njihova uređivanja. - Dr. M, Plavšić Dr. Zeljko Kovačević: Primijenjena Entomologija, I. knjiga: Opći dio, Zagreb 1950. Pag. 217. Izdanje Nakladnog Zavoda Hrvatske Iza šumarske entomologije S. Živojinovića dobiti smo evo nakon kratkog vremena i drugo djelo i´z područja entomološke znanosti. Ovo* znači za našu stručnu Literaturu veliki napredak, jer do nedavna nismo liimali nijednog udžbenika ili priručnika ove vrste — većeg obujma — koji bi mogao zadovoljiti sve veće potrebe naše nastave i prakse. Autor u predgovoru ističe, da je naslov Prinifijenjiena entomologija, odabrao :a razloga, što je tu knjigu mamijenio stručnjacima i studentima agronomima i šuma 99 |