DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 100 <-- 100 --> PDF |
Uređivanje preborne šume pokazuje osob´te kairakteristike u poređenju s uređivanjem visoke regularne šume. Zbog toga se ono može smatrati kao specijalni dio nauke o uređivanju šuma:, koji valljta na zaseban načiin obrađivati U našoj a pogotovu u stranoj šumarskoj literaturi posvećena je znatna pažnja pitaju uređivanja preborne šume, ali i pored toga ono još uvijek predstavlja jedan nedovoljno obrađen problem. No osim toga se najveći dio tih radova nalazi razasut po različitim časopisima, te je radi toga najčešće nepristupačan, širim struč,ni:m kru govima. Posljedica je toga, da je teško stvoriti pravu sliku stanja o uređivanju tfre horne šume. / - Sve ove-iiizložene činjenice bile su od utjecaja, kako »stiče autor, da je pristupio ovom važnom radu oko proučavanja problema uređivanja prebornih šuma. Rad je potpunoma uspio, jer! je autor Dr. Miletić poznat kao odličan teoretik i praktik ure đivanja šuma, ´a osim -toga h ka» odličan poznavalac naših šumai i´ pitanja našeg šumskog gospodarstva. »Osnovi uređivanja prebirne šume« predstiavljaju za sada najopsežnije djelo u svjetskoj šumarskoj literaturi, koje obrađuje probleme uređivanja preborne šume. Risano je naučno, a odlikuje se vrlo lakiim, lijep´m i jasnim stilom. Baziraj na amafal i velikoj množini podataka, na temelju kojih dolazi autor do realnih zaključaka. Svaki je izloženi i obrađeni problem ilustriran primjerima, što je od vrlo velike važnosti i koristi za praksu. I Pisac u svojem djelu obuhvaća »gotovo sve probleme, koji se tiču uređivanja preborne šume. Nakon potanke analize donosi o njima svoje mišljenje i zaključke urlajući kod toga stalno u viidu našo preborne šume i naše prilike. Up-ravoi j e to od korist! za našu praksu iäi naše šumsko gospodarstvo. Manji broj problema, za obradu kojih su nedostajali potrebni podaci, p:´sac ostavlja otvorenima t´ime, da treba pro vesti daljnja ispitivanja, na temelju kojih će se doćj do realnih zaključaka. Materija, koju obrađuje, razdijeljena je u dvije knjige. Prva knjiga, koju ovdje prikazujemo, dijeli se na dva dijela. Prvi dio sadrži opće osnove, a razdijeljen je u šest glava, Drugi dio sadrži samo jednu glavu, u kojoj se proučava struktura pre borne šume. U uvodu su iznesena opća pitanja preborne šume i prebornog gospodarenja, te njen odnos prema pravXnoj visokoj šumi. Razmotrene su zatim osobine i upotuei bljivost prebornog gospodarenja i problem uređivanja preborne šume. Glava prva sadrži ispitivanja o sistemu debljinskih razreda. Ovo je pitanje proučio´ pisac kao prvo, jer sistem debljinskih razreda daje okvir svima radovima, u p-rebornoj šumi. Na temelju opsežne analize, imajući kod- toga na umu ekonomičnost, dolazi do zaključka, da b: za naše prilikia odgovarala najbolje tak´ sac´ona granica od 17,5 cm, širina debljinskih steponi od 5 cm i ekvidistantni debljinski razredi cd 10 crn. — U, tom su poglavlju razmotreni potanko i debljinski razredi od: Hufnagla, Feketa, Krirna, Balsigera, Flury-a, Knuchel-a, kontrolnih metoda; zatim deblji´nski razredi, koji se primjenjuju u Francuskoj, SSSR-m i pri uređivanju naših prebornah šuma. U drugoj je glavi razmotreno pitan ja uraštanja stabala u glavnu siastojinu. Ta je pojava vrtio važna u životu i obnovi preborne šume i predstavlja važan indikator za ocjenu obmštenosti. Razmotrene su metode za određivanje broja i mase uraslih stabala, i to: metoda na osnovi broja iskorišcenih stabala, metoda Schaeffer, Gazšn, d´Alvernya, Eberbacha i kontrolna metoda. Glava treća sadrži problem vremena prijelaza stabala iz jednog debljiinskog stepena (razreda) u slijediaći viši. Tome problemu posvećuje pisac znatnu pažnju, jer je on jedan od najvažnijih osnova; uređivanja preborne šume. U vremenu pr´jeläza dolazä indirektno do izražaja debljinski prirast, koji je važan faktor preobražaja u unutrašnjim odnosima preborne šume. Ne može se niti zam´sliti intenzivno preborno gospodarenje, u1 kojem ono ne bi bilo poznato, i u kojem ono ne bi došlo do primjene. Vrijeme prijelaza je od velikog značenja kako za teoriju tako i za praksu uređivanja preborne šume. * Autor minuciozno razmatra i donosu sud za metode određivanja vremena prijelaza, i to: Gurniaudovu :´indirektnu metodu i direktne metode, koje se osnivaju na analizi poprečnog presjeka u, 1,3 m ili´ na buštenju dubećih stabala s Presslerovim svrdlom. Od metoda bušenja prikazuje: Hufnaglovu metodu ,metodu stalne dužine izvrtka ili aritmetske sredine (Schaeffer, Gazin, d´Alverny), metodu maksimalne dužine fcvrtka i metodu učestanosti od Rey-Francois. n |