DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 8 <-- 8 --> PDF |
dimenzionirani komad drveta može biti izveden jednostrano, t. j . samo u jednom pravcu na uzdužnu os vlakanaca, ali on može biti izveden i u dva međusobno okomita smjera. Prvo se prešano drvo dobilo posve slučajno prilikom izlaganja komada drveta pod visoki tlak i temperaturu u autoklavu, kod proizvodnje gume. Kod toga se odmah uočilo, da je tako proizveden komad dobio i poboljšana mehanička i fizička svojstva. Prešano se drvo naziva lignoston , što u prevodu s engleskog znači kameno drvo. Lignoston je odmah našao široku primjenu u tehnici, pa uspješno zamijenjuje skupo importno tvrdo drvo kao što su: kornel, samšit i persimon te domaći drijen i šimšir, koji su postali već vrlo rijetki. Lignoston se upotrebljava u najvećim razmjerima za: čunjkove u tekstilnoj industriji, ležajeve u teškoj i lakoj industriji, zupčanike u mlinarstvu, električne izolatore, vodiče pilanskih jarmača, okove, te kao podloga ispod željezničkih tračnica kod vrlo frekventiranih pruga. Kao sirovina za pravljenje lignostona dolazi u obzir najviše bukv a ali također i topola, zatim jasen i klen, a prema novim američkim patentima i drvo četinjača. Za lignoston možemo kazati da on više nije zamjena t. j. surogat drvetu ili bilo kojem drugom materijala. On je danas već posve nova sirovina sa svojim specifičnim svojstvima i svojom specifičnom primjenom. Danas su naročito u visokoj cijeni ležajev i od lignostona, koji uspješno zamijenjuju ležajeve iz bronze i iz tekstolita t. j. umjetne plastične mase iz novolaka, na bazi formaldehida i fenola, te tekstila. Prednosti su lignostonskih ležajeva što imaju malen koeficienat trenja, što ne trebaju ulja za podmazivanje, a pred brončanim ležajevima imaju i tu prednost, što su znatno jeftiniji i za 5 do 10 puta trajniji. Produkcija lignostona osniva se u glavnom na dva principa: a) pojedinačno prešanje u pokretnim kalupima, b) prešanje u nepokretnim kalupima u etažnim prešama. Kod pojedinačnog je prešanja (u pojedinačnim kalupima) potreban kod produkcije u industrijskom mjerilu veći broj kalupa, a hidraulička preša ne mora biti jača od 60 tona. Za prešanje u etažnim prešama nije potrebna znatno jača preša, ali je trajanje prešanja dulje, a kalupi su ugrađeni u prešu. U jednom se i u drugom slučaju drvo za vrijeme prešanja zagrijava ili nakon prešanja u sušarama, ili pak u samim kalupima preše, kako je to kod etažnog prešanja, pri čemu su ti kalupi zagrijavani parom ili električnim grijačima. Eksperimenta ini dio , Iz bukovih četvrtača, koje su se duže vremena nalazile na skladištu, dali smo izrezati točno dimenzionirane gredice 45X55X350 mm. Jedan je dio gredica bio stavljen u parionicu, a drugi je dio zajedno s parenim komadima stavljen direktno u švedsku sušaru na sušenje. Nakon 14" dana sušenja komadi su izvađeni. Tad su pokazivali prosječnu vlažnost od 10,5% vlage. Sadržaj je vlage određen električnim aparatom na osnovu mjerenja ohmovog otpora, odnosno električne vodljivosti drveta. Kod toga treba naglasiti, da su se mjerenja, određivana na jednom te istom komadu ali na raznim stranama, međusobno znatno razlikovala i da su diferencije na sadržaju vlage istog komada gredice iznosile i do 2,9%. Ovako su osu 470 |