DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 7 <-- 7 --> PDF |
baju. Rukovodeći se ovom činjenicom pod rukovodstvom Gozdarškog Instituta Slovenije preduzeti su radovi na ispitivanju mogućnosti dobijanja ariševog balsama na jednoj savremenoj osnovi. Naš prikazani rad je samo početak za sistematsko istraživanje svih domaćih smola i njenih derivata, što će nam omogućiti da bolje poznajemo odnosne četinare. Literatura: 1. V. Tregubov: Pospešujmo gojenje meeesna. Gazdarski Vesnik 3/1948. 2. F. C. Palazzo: Le Treimentine Italiiane, Pirenze 11940. 3. K. Mabe´k-Fiatlla: Die Harzgewinnung in Österreich. Wien 1947. 4. H. SchmiedrDie Bedeutung der Lärehenharzung in Osterreich, Osterr. Korst. — u. Holzw. 2, 21, Augusta 1947. 5. V. Vaseökin: Tethnologija ekstaktivnih veščestvo dereva, Moskva 1944. 6. H. Schmied: Die Werkzeuge der Lärehenharzung. Mitatalg. Forsta). B. V. A. Mariabrunn. 46 Hefta, Wien 1950. 7. Vezes-Dupent: Resines et Terebenthinies, Pari« 1924. 8. Andos-Stoek: Die Fabrikation der Kopal-Tcrpentinöl — und Spirituslacke, Wien und Leipzig 1928. 9. K. Kavina: Botanička Mikrotechnika, Praha 1932. 10, V. Pejoski: Refralktonietarteki ispitivanja na borovite balsami. (iodi&n.iik na Zemedelsko-šumarskiot fakultet — Skopje II del (šumarstvo) 1950. 11. G. Palazzi: L´olio essenzialc deflu trementina di laricc.. Le trementina Italian e. Firenze, 1948. DIE LÄRCHENHARZUNG UND LÄRCHENBALSAM Der Verfasser beschreibt in kurzgefassten Darstellungen die Erzeugung des Lärehenbalsams, besonders die Erzeugung in Österreich und Italien und die Möglichkeit der Kinführung einer rationalen Lärehenharzung in Slovenien. Der geprüfte Lärchenbalsaffn aus Slovenien gab folgende Ergebinisse: Das spezifische Gewicht 1,00. die Refraktion n -" 1,511 (gemessen mit dem Refraktometer Fischer). Dessen Destillation ergab 14,7% des Terpentinöles, des spezifische Gewicht wurde auf 0.863 bestimmt (bei 15°C) und die Refraktion auf n 1S 1.467. Der erhaltene Baisam bat alle ´Vorbedingungen, um im die Gruppe der feinen Terpentine eingereiht zu SCMI (»ach prof. Palazzo). Ing. Ivan Balzer (Zagreb): O POKUSNIM PREŠANJIMA DRVETA Uvod Proizvodnja drvno plastičnih masa iz masivnog drveta osniva se na izlaganju prethodno dimenzioniranih komada visokom pritisku. Tim se znatno poboljšavaju fizička i mehanička svojstva drveta. Ako pritisak djeluje po čitavoj površini drveta jednoliko, onda dobivamo prešano drvo, a ako ne djeluje jednoliko po čitavoj površini, onda dobivamo saviieno drvo. Prešano drvo dobiva se pretežno iz drveta listača, napose bukve, jasena i topole, ali i iz četinjača. Pritisak na drvo izvodimo prešanjem, valjanjem ili udaranjem, U praksi se danas dobiva ovakovo drvo u glavnom prešanjem u hidrauličkim prešama pod visokim pritiskom. Taj pritisak na .469 |