DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 7     <-- 7 -->        PDF

baju. Rukovodeći se ovom činjenicom pod rukovodstvom Gozdarškog Instituta
Slovenije preduzeti su radovi na ispitivanju mogućnosti dobijanja
ariševog balsama na jednoj savremenoj osnovi.


Naš prikazani rad je samo početak za sistematsko istraživanje svih domaćih
smola i njenih derivata, što će nam omogućiti da bolje poznajemo
odnosne četinare.


Literatura:


1. V. Tregubov: Pospešujmo gojenje meeesna. Gazdarski Vesnik 3/1948.
2. F. C. Palazzo: Le Treimentine Italiiane, Pirenze 11940.
3. K. Mabe´k-Fiatlla: Die Harzgewinnung in Österreich. Wien 1947.
4. H. SchmiedrDie Bedeutung der Lärehenharzung in Osterreich, Osterr. Korst. —
u. Holzw. 2, 21, Augusta 1947.
5. V. Vaseökin: Tethnologija ekstaktivnih veščestvo dereva, Moskva 1944.
6. H. Schmied: Die Werkzeuge der Lärehenharzung. Mitatalg. Forsta). B. V. A. Mariabrunn.
46 Hefta, Wien 1950.
7. Vezes-Dupent: Resines et Terebenthinies, Pari« 1924.
8. Andos-Stoek: Die Fabrikation der Kopal-Tcrpentinöl — und Spirituslacke,
Wien und Leipzig 1928.
9. K. Kavina: Botanička Mikrotechnika, Praha 1932.
10, V. Pejoski: Refralktonietarteki ispitivanja na borovite balsami. (iodi&n.iik na
Zemedelsko-šumarskiot fakultet — Skopje II del (šumarstvo) 1950.


11. G. Palazzi: L´olio essenzialc deflu trementina di laricc.. Le trementina Italian e.
Firenze, 1948.
DIE LÄRCHENHARZUNG UND LÄRCHENBALSAM
Der Verfasser beschreibt in kurzgefassten Darstellungen die Erzeugung des Lärehenbalsams,
besonders die Erzeugung in Österreich und Italien und die Möglichkeit der
Kinführung einer rationalen Lärehenharzung in Slovenien.
Der geprüfte Lärchenbalsaffn aus Slovenien gab folgende Ergebinisse:
Das spezifische Gewicht 1,00. die Refraktion n -" 1,511 (gemessen mit dem Refraktometer
Fischer).
Dessen Destillation ergab 14,7% des Terpentinöles, des spezifische Gewicht wurde
auf 0.863 bestimmt (bei 15°C) und die Refraktion auf n 1S 1.467.
Der erhaltene Baisam bat alle ´Vorbedingungen, um im die Gruppe der feinen Terpentine
eingereiht zu SCMI (»ach prof. Palazzo).


Ing. Ivan Balzer (Zagreb):


O POKUSNIM PREŠANJIMA DRVETA


Uvod


Proizvodnja drvno plastičnih masa iz masivnog drveta osniva se na
izlaganju prethodno dimenzioniranih komada visokom pritisku. Tim se
znatno poboljšavaju fizička i mehanička svojstva drveta. Ako pritisak
djeluje po čitavoj površini drveta jednoliko, onda dobivamo prešano drvo,
a ako ne djeluje jednoliko po čitavoj površini, onda dobivamo saviieno
drvo. Prešano drvo dobiva se pretežno iz drveta listača, napose bukve,
jasena i topole, ali i iz četinjača. Pritisak na drvo izvodimo prešanjem,
valjanjem ili udaranjem, U praksi se danas dobiva ovakovo drvo u glavnom
prešanjem u hidrauličkim prešama pod visokim pritiskom. Taj pritisak na


.469