DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 53     <-- 53 -->        PDF

pred izletnim otvorom, kao i po njihovom napadnom vibriranju. Otrovane pčele ipak
ostaju još nekoliko dana sposobne za lijet. U koliko pčela ranije ne ugine djelovanje
otrova traje 5 do 7 dana.


Prilikom specijalnog pokusa sa jakim kontaktnim otrovom E--605 utvrđeno je, da
na otrovane pčele — u koliko ne izgube prije orijentaciju — kad uđu u pčelinjak,
napadnu nakon kratkog vremena zdrave pčele ,te ih iz košnice istjeraju. Pri tom se
r azviju ogorčene borbe u kojima, otrovane pčele zaraze svoje napadače. Ali j na ove
u košnici inficirane pčele-stražare napadnu daljne zdrave pčele nastojeći da i njih u
oštroj borbi izbace iz pčelinjaka tako, da se tu razvija pravi »pčelinji rat« u kom se
po lančanom sistemu prenosi otrov od jedne pčele na drugu. To nije borba jednog
individua protiv drugog već očajnička borba za održanje vrste u kojoj´ pada žrtvom
sve živo unutar izvjesnog kruga, da bi se spasili životi u ostalom udaljenijem području.
Krtnačni rezultat takove borbe su na stotine uginulih pčela.


Ovakav pčelinji rat opetovano je zapažen i u praksi.
Na osnovu opisanih pokusa i zapažanja izvodi pisac za praksu ove zaključke:
»Kontaktni otrovi u formi praha te oni sa razmjerno kratkotrajnom
inkubacijom kao E 605 su, radi mogućnosti njihovog prenosa, 4a, pčele znatno opasniji
nego tekuća sredstva za prskanje i sredstva sa polaganim trajanjem inkubacije, kao
na pr. G a m m a-s r e d s t v a i DDT,
Prenošenje otrova po pčelama, koje se vraćaju u košnicu, povisuje djelovanje
otrova trovanjem pčela u košnici stostruko tako, da su 1(0 pčela otrovanih prahom na
cvijeću u stanju da ´izazovu smrt od 1000 pčela u košnici još prije nego što izgube svoju
moć orijentacije. Praktički je opasnost manja, jer znatan dio otrovanih pčela doskora
izgubi moć orijentacije i ne dođe kući, te što su takove pčele naklonjene, da kada
već dostignu košnicu opet odlete.«
Opisane pojave svakako nas opominju da pri upotrebi dodirnih insekticida budemo
na oprezu, te da poduzmemo efikasne mjere za zaštitu pčela. Ovo je potrebno
tim više, što nam pčela nije samo korisna radi skupljanja meda već i za to, jer ona,
kao i mnogi drugi iinsekti prenosi poilenov prah, što je pak od velike važnosti po
urod vrtlarskih i poljoprivrednih biljaka.
Stoga primjena jakih insekticida ne smije da bude opća i totalna, već ih treba
primjenjivati ograničeno i kada štetu ne možemo nikakovim drugim načinom otkloniti.
Nije nam teško dokučiti, kakove bi posljedice mogle nastati kada bi se broj
insekata koji prenose polenov pra´h trajno i osjetljivo u prirodi smanjio.


Vajda


A. E. Wackerman, HARVESTING TIMBER CROPS (Eksploatacija šuma); Izd.
McMGraw-Hill Book Company, Inc. New-York 1949. — Str. 437, 19 tab., 154 sh.
Pisac ove knjige je profesor iskorišćavanja šuma na šumarskom fakultetu Duke
sveučilišta (School of Forestry, Duke University). Za razliku od poznate knjige
Brown-a (»Logging«), koja obrađuje samo proizvodnju oblovine, ovdje je osim proizvodnje
oblovine prikazana i proizvodnja drugih drvnih proizvoda šume (tesana
građa, pragovi i si.).


Knjiga je podijeljena na 4 dijela. To su.


Di o prvi : Razmatranja o sadašnjoj eksploataciji (1. Prihod šume — cilj šumarstva,
2. Razvoj šumske industrije u Americi, 3. Početak modernih metoda eksploatacije
šuma, 4. Planiranje eksploatacije šuma, 5. Šumski rad);


Drug i dio : Obaranje i izrada drveta (6. Konsignacija stabala za sječu, 7.
Obaranje, 8. Trupljenje, 9. Tesanje, cijepanje i karanje, 10. Oruđa za obaranje, trupljenje
i druge radove);"


Di o treći : Iznošenje šumskih proizvoda (Hl. Koncentracija proizvoda u šumi


12. Vuča, 13. Utovar, 14. Izvoz iz šume);
/
5/5