DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 53 <-- 53 --> PDF |
pred izletnim otvorom, kao i po njihovom napadnom vibriranju. Otrovane pčele ipak ostaju još nekoliko dana sposobne za lijet. U koliko pčela ranije ne ugine djelovanje otrova traje 5 do 7 dana. Prilikom specijalnog pokusa sa jakim kontaktnim otrovom E--605 utvrđeno je, da na otrovane pčele — u koliko ne izgube prije orijentaciju — kad uđu u pčelinjak, napadnu nakon kratkog vremena zdrave pčele ,te ih iz košnice istjeraju. Pri tom se r azviju ogorčene borbe u kojima, otrovane pčele zaraze svoje napadače. Ali j na ove u košnici inficirane pčele-stražare napadnu daljne zdrave pčele nastojeći da i njih u oštroj borbi izbace iz pčelinjaka tako, da se tu razvija pravi »pčelinji rat« u kom se po lančanom sistemu prenosi otrov od jedne pčele na drugu. To nije borba jednog individua protiv drugog već očajnička borba za održanje vrste u kojoj´ pada žrtvom sve živo unutar izvjesnog kruga, da bi se spasili životi u ostalom udaljenijem području. Krtnačni rezultat takove borbe su na stotine uginulih pčela. Ovakav pčelinji rat opetovano je zapažen i u praksi. Na osnovu opisanih pokusa i zapažanja izvodi pisac za praksu ove zaključke: »Kontaktni otrovi u formi praha te oni sa razmjerno kratkotrajnom inkubacijom kao E 605 su, radi mogućnosti njihovog prenosa, 4a, pčele znatno opasniji nego tekuća sredstva za prskanje i sredstva sa polaganim trajanjem inkubacije, kao na pr. G a m m a-s r e d s t v a i DDT, Prenošenje otrova po pčelama, koje se vraćaju u košnicu, povisuje djelovanje otrova trovanjem pčela u košnici stostruko tako, da su 1(0 pčela otrovanih prahom na cvijeću u stanju da ´izazovu smrt od 1000 pčela u košnici još prije nego što izgube svoju moć orijentacije. Praktički je opasnost manja, jer znatan dio otrovanih pčela doskora izgubi moć orijentacije i ne dođe kući, te što su takove pčele naklonjene, da kada već dostignu košnicu opet odlete.« Opisane pojave svakako nas opominju da pri upotrebi dodirnih insekticida budemo na oprezu, te da poduzmemo efikasne mjere za zaštitu pčela. Ovo je potrebno tim više, što nam pčela nije samo korisna radi skupljanja meda već i za to, jer ona, kao i mnogi drugi iinsekti prenosi poilenov prah, što je pak od velike važnosti po urod vrtlarskih i poljoprivrednih biljaka. Stoga primjena jakih insekticida ne smije da bude opća i totalna, već ih treba primjenjivati ograničeno i kada štetu ne možemo nikakovim drugim načinom otkloniti. Nije nam teško dokučiti, kakove bi posljedice mogle nastati kada bi se broj insekata koji prenose polenov pra´h trajno i osjetljivo u prirodi smanjio. Vajda A. E. Wackerman, HARVESTING TIMBER CROPS (Eksploatacija šuma); Izd. McMGraw-Hill Book Company, Inc. New-York 1949. — Str. 437, 19 tab., 154 sh. Pisac ove knjige je profesor iskorišćavanja šuma na šumarskom fakultetu Duke sveučilišta (School of Forestry, Duke University). Za razliku od poznate knjige Brown-a (»Logging«), koja obrađuje samo proizvodnju oblovine, ovdje je osim proizvodnje oblovine prikazana i proizvodnja drugih drvnih proizvoda šume (tesana građa, pragovi i si.). Knjiga je podijeljena na 4 dijela. To su. Di o prvi : Razmatranja o sadašnjoj eksploataciji (1. Prihod šume — cilj šumarstva, 2. Razvoj šumske industrije u Americi, 3. Početak modernih metoda eksploatacije šuma, 4. Planiranje eksploatacije šuma, 5. Šumski rad); Drug i dio : Obaranje i izrada drveta (6. Konsignacija stabala za sječu, 7. Obaranje, 8. Trupljenje, 9. Tesanje, cijepanje i karanje, 10. Oruđa za obaranje, trupljenje i druge radove);" Di o treći : Iznošenje šumskih proizvoda (Hl. Koncentracija proizvoda u šumi 12. Vuča, 13. Utovar, 14. Izvoz iz šume); / 5/5 |