DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 51 <-- 51 --> PDF |
i hrastovih prebornih šuma drugog tipa. Autor izričito naglašuje, da se hrast kitnjak može uzgajati u prebornom obliku grupimične smjese (str. 370). Posebno mjesto u knjizi zauzimlje srednja šuma i Huffelov a hrastov a preborn a šum a (»futade claire«)3. Autoru je uspjelo dokazati pomoću originalnih podataka iz belgijskih šuma, da je za hrast lužnjak Huffelov a pre born a šum a ekonomičniji gespodarski tip negoli srednja šuma, jer proizvodi veću količinu građevnog drva. No čitajući Poskinovo uzgajanje šuma, moramo imati na umu, da su spomenuti načini gospodarenja (tipovi preborne šume) odraz specifičnih belgijskih prilika (dost a opor a klima!) . Belgijske hrastove šume rijetko rađaju žirom, pa nije čudo, da se u Belgiji ne primjenjuje (str. 370) pomlađivanje pod zastorom uz jednokratnu (potpunu) sječu, koja u mnogim našim4, pa i u mnogim francuskim5 šumama hrasta lužnjaka daje odlične rezultate. U petom dijelu knjige dani su osnovni pojmovi iz uređivanja, iskorišćivanja i zaštite šuma. Poskinova knjiga »Traite de Sylviculture« od 1949. je u´stinu moderno uzgajanje šuma, koje možemo dobro poslužiti naš´m šum. inženjeriima, iako je ono odraz belgijskih specifičnih prilika. lag. Dušan Klepac R. Wiesmann i R, Gasser: Pet godina iskustva u suzbijanju hrušteva (Melolontha melolontha L.) — Zeitschrift für Pflanzenkrankheiten und Pflanzenschutz, Stuttgart 1950. H. 3—4. U Švicarskoj nanose hruštevi narodnom gospodarstvu gotovo svake godine ogromne materijalne štete. Kako te štete ne jenjavaju, nastojalo se posljednjih godina pronaći što efikasniji način suzbijanja tog štetnika. Rezultati tog nastojanja su ovi: »1. Prskanjem ili zaprašivanjem voćaka sa DDT-preparatima, uspijeva sigurno zaštititi od brštenja hrušteva i tim spasiti budući urod. 2. Tretiranjem rubova šuma sa emulzijom gesarola, stalnom od ispiranja po kiši, moguće je, da se potpuno unište populacije hrušteva, koje tamo brste, kao i sve one, koje tamo kasnije nalete. Na taj se način mogao znatno smanjiti i napad hrušteva na okolne poljske kulture. — Tretiranje sa gesarol-praško m također je uništilo autohtonu popuilaciju hrušteva, ali radi lakog ispiranja tog praška po kiši, nije postignut trajni uspjeh. 3. Predbježni pokus izveden god. 1915. kod Rafzerfelda pokazao je, da se avionom može postići egzaktno zaprašivanje samo u slučaju da aparat ne prekorači izvjesnu brzinu. U tom pogledu pokazali su se prikladni avioni tipa Pelikan i Piper Cub L 4 (Pokusi 1948. i 1949.). Radi veće nosivosti i aplikacije mogao bi helikopter imati još veću prednost. 4. Suzbijanje hrušteva-kornjaiča sa emulzijom gesarolai stalnom od ispirarajia kišom — prema dosadaejim iskustvima također je i financijski snošljivo pa je kod uspješne provedbe gospodarski znatno racionalnije nego izravno suzbijanje hruštevih grčica u tlu. 5. Za uspješno uništavam je hrušteva iz aviona potrebno je u idealnom slučaju da se istovremeno ostvare 3 faktora: što istodobnije prelistavanje šumskog drveća, * Vidi o tome pobliže u »Šumarskom L i s t u« od 1950., str. 18 i 19. * Petrači ć A.: Uzgajanje šuma, II. dio, Zagreb 1931., str. 190. i str. 207, Smila j I.: Način uzgoja i iskorišćivanja sđavonsikih hrastika, Šumarski List, Zagreb 1939. 5 Yolye t A.: Traite pratique de Silviculture, Paris 19.16., str. 74. — Po t el JR.: Du traitement en futaie par le mode dit »ä tire et aire«, Revue des Eaux et Forets, Paris 1925. — Guinie r Ph.: Qu´est-ce que le Chene? Bulletin de la Societe For «stiere, Lyon 1950., »tr. 583. 5/3 |