DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Ü četvrto m dijel u knjige su opisani različiti uzgojni tipovi šuma (vi soka, niska i srednja šuma) sa različitim načinima njegovanja i gospo darenja. Najprije su opisani različiti načini njege šuma: popunjavanje pl je si n a, pročišćavanje kultura, čišćenjestabala od postranih grana, čišćenje živica, oslobađanje mladika, čišćenje mladika i prorede. Opisana su tri tipa prorada: visoka (francuska), niska (nje mačka) i mješovita (danska) proreda. Visokom proredom fat voriziramo najljepša i najvrednija stabla te nastojimo-na takvim stablima kumulirati prirast. Radi toga iz sastojine uklanjamo u pravilu samo stabla iz gornje i srednje etaže, dakle, stabla glavne sastojine, dok podstojna sastojina (donja etaža) ostaje netaknuta sa svrhom, da zaštićuje tlo i da Čisti debla glavne sastojine od grana. Kod nisk e prored e postupamo obrnuto: glavna sastojina ostaje uglavnom netaknuta, a vade se samo potištena stabla, t. j , ona iz donje etaže. Takvim postupkom ne favoriziramo elitna stabla, kao kod visok e prorede , niti ne povećavamo prirast glavne sastojine, a uklanjanje podstojnih stabala može nepovoljno djelovati na tlo i na glavnu sastojinu, naročito kod vrsta drveća, koje zahtijevaju mnogo svijetla. Kod mješovit e prored e operiramo istodobno i u gornjoj i u donjoj etaži. To je ustvari visoka proreda, ali koja nije ograničena samo na njegu elitnih stabala, nego njome zadiremo i u donju etažu i nju proređujemo, da bi stvorili što povoljnije uvjete za tlo, da bi ograničili borbu korijenja i omogućili što bolji razvoj elitnih stabala glavne sastojine. Danas u Bel giji primjenjuju visoku2 i mješovitu proredu, dok je niska pro reda izuzetak. Potom slijede različiti načini gospodarenja. Detaljno je obrađena o plo d na i preborna sječa. Dok kod oplodne sječe ne nalazimo nekih specifično sti, dotle kod p r e b o r ne sječe one postoje, pa ćemo ih ovdje prikazati. P o s k i n razlikuje tri tipa preborne šume. Prvo je preborna šuma stabli mičn e smjese , u kojoj su stabla različitih debljina međusobno izmješana po cijeloj površini. Drugo je preborna šuma grupimične smjese. Ta kva preborna šuma se sastoji od malenih grupa (krpica) jednodobnih sastojina razli čitih starosti (promjer grupe iznosi 1 %—t2 visine stabla). Šuma je nalik na jedan mo zaik sastavljen od malenih jednodobnih sastojina svih starosti. Treć i "tip pre borne šume je ustvari oplodna s T e č a s dugim pomladnim raz doblje m (25, 40 i 50 godina) te je cijela šuma podijeljena na dva odjeljka. U jednom odjeljku se provodi njegovanj e (oslobađanje mladika, čišćenje i proređivanje), a u drugom odjeljku se vrši pomlađivanje opio dnom sječom u grui p a m a. P r v i je tip klasični oblik preborne šume. Treći tip se približava visokoj regularnoj šumi, dok se drug i ti p nalazi po sredini između prvog i trećeg. I kod drugog i kod trećeg tipa preborn a se šum a sastoji od malenih grupa jednodobnih sastojina, samo što je kod drugog tipa maksimalna razlika između starosti pojedinih grupa jednaka sječivoj dobi, dok je u trećem slučaju ta razlika jednaka dužini pomkdnog razdoblja (25—50 godina). Prvi tip preborne- šume najbolje odgovara jeli, manje bukvi, a za vrste drveća, koje zahtijevaju mnogo svijetla je gotovo nemoguće. Drug i ti p preborn e šum e može se postići kod svih vrsta drveća, no za vrste drveća sjene daleko je povoljniji. Treći tip preborne šume primjenjuje se u prostranim šumama za razliku od prva dva tipa, koji se mogu primijeniti na najmanjim površinama. « Danas se u Belgiji s bukovim šumama gospodari isključivo u p r c- b ornom obliku drugog i trećeg tipa, U hrastovim šumama se također primjenjuje preborn a sječa, no ponajviše prema trećem tipu. Ima dosta Za podrobnije studiranje proreda upućujemo čitaoce »Šumarskog Lista« na osnivača visokih proreda Boppe-a (Trait e^de Sylviculture, Paris 1889.) i na Yolyeta (T r a i t e pratique de Silviculture, Paris 1916). 512 |