DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 5     <-- 5 -->        PDF

dva načina bi bio najprikladnijim u našim uslovima rada. Vredno je napomenuti
da na pr. u Austriji pored ručnog alata primenjuje se i mehanički
alat, naročito za bušenje rupe u stablu [Schmie d (6)].


U pogledu prinosa po stablu, većina autora daje gornje i donje granice
prinosa ,koje iz poznatih razloga variraju (klimatski, način rada, nasledni
uticaji i dr.).


Tako na pr. po Vezes-Dupont-u (7) prinos po stablu iznosi 200 gr. Po
Lebedevu (5) za sibirski ariš od 100 do 180 gr. Schmied (4) uzima kod
industriske proizvodnje srednji prinos od 120 gr. Mazek-Fialla (3) navodi
da prinos u području Siidtirol-a varira od 200 do 370 gr, u Osttirol-u i
Kärnten-u da iznosi 150 gr, dok u Mu-rskoj Dolini iznosi 80—100 gr.


Primena ariševog balsama u tehnici je danas mnogostrul a. Čak u nedostatku
dovoljnih količina originalnog ariševog balsama, danas se proizvode
slična njemu sredstva sintetičkim putem sa više ili manje uspeha.
Pretežna je njegova upotreba u sirovom stanju (samo prečišćen), dok se u
manjim količinama destilira dajući specijalno terpentinsko ulje i kolofon.


Najšira je njegova primena kod proizvodnje finih lakova, zatim za
ukrašavanje porcelana, kod farmaceutske industrije, kod mikroskopske a
naročito optičke tehnike. Tako A n d e s-S t o c k (8), navodi 20 specijalnih
lakova u koje ova vrsta balsama ulazi u znatnom procentu.


Naša ispitivanja ariševog balsama


*


Dobijeni uzorak ariševog balsama potiče iz mesta Kokre u Gorenjskoj,
šumski predeo »Pod Kočno«, To su mešane sastojine bukve, smreke i
ariša. Starost smolarenih ariševih stabala se kreće od 120—150 god. Nadmorska
visina oko 800 m. Ekspozicija jugo-zapadna. Geološka podloga
krečnjak. Uzorak je iz 1950 god. U sirovom stanju on je malo onečišćen
od sitnih komada drveta i izvesnog sadržaja vode, koja mu je u donjim
delovima davala mutan izgled.


Zahvaljujući predusretljivosti Gozdarskog Intituta Slovenije a naročito
njegovog vrednog saradnika ing. M. Čokla, kome i na ovom mestu
izražavamo osobitu zahvalnost, mi smo mogli da izvršimo osnovne analize
u Zavodu za Tehnologiju drveta pri Zemjodelsko-Šumarskom fakultetu
u Skoplju. Ove analize u izvesnoj meri mogu nam pokazati osnovne fizičko-
hemiske karakteristike domaćeg ariševog balsama.


Dobijeni uzorak ariševog balsama potiče iz Sev. Slovenije a dobijen
je u pokusnom smolarskom polju u toku 1950 god. U sirovom stanju on je
malo onečišćen od sitnih komada drveta i izvesnog sadržaja vode, koja mu
je u donjim delovima davala mutan izgled. Kod jednokratnog filtriranja
uklonjeni su svi ovi njegovi nedostatci, jedino što su preostali mehurići
vazduha, koji vremenom postepeno nestaju.


Njegova boja je bledo žuto-zelenkasta a konzistencija mu je kao med.
Nema uopšte kristala, niti se oni stvaraju kod dužeg stajanja. Potpuno je
proziran. Ima karakterističan prijatan i aromatičan miris, po kome se
može lako razlikovati od ostalih vrsti balsama. Specifična težina kod temperature
od 20°C iznosi 1,00, a indeks loma n D20 1,511 [mereno sa refraktometrom
Fischer kod temperature od 20

467