DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Poskin A.: Traitć de Sylviculture, Gemibloux 1949, treće nadopunjeno izdanje, 530 str. sa 166 slika u tekstu1. Recenzija prvog izdanja ovog djela donesena je u »šumarskom Listu« od 1933, god., str. 203. No profesor Poski n nam je i inače poznat po svojim djelima »Les f u t a i e s de c h e n & de S 1 a v o n i e«, Bruxelles 1931.. i »L e chene pedoncule et le chene rouvre«, Gernbloux 1934, u kojima su opisani pored ostaloga i naši slavonski hrastici. Budući da je Poskin ovaj puta svoje djelo o u z ga j an j.u šuma dopunio velikim brojem ćrriginalnih i stranih podataka iz francuske, belgijske i švajcarsike literature, vrijedno je dati detaljniji prikaz ovog izdanja. Djelo ima pet dijelova: I. Vrst e drveć a (1. Općenito. 2. Proučavanje vrsta drveća). II. Šum a (1. Ekološki faktori. 2. Šuma i sastojina). III. Umjetn o pošumljavanj e (1. Umjetno pošumljavanje, 2. Pripravni radovi za umjetno pošumljavanje. 3. Pomoćne vrste drveća i zaštita osjetljivih vrsta. 4. Pošumiljavanje sjemenom. 5. Pošumljavanje sadnicama. 6. Njega pomlatka i mladika. 7. Pošumljavanje golih terena u Belgiji). IV. Gospodarenj e (1. Općenito o gospodarenju. 2. Visoka šuma. 3. Niska šuma. 4.´Srednja šuma i hrastova preborna šuma). V. Uprava , i sko ri šći van j e i zaštita šuma (1. Uprava. 2. Iskorišćivanje šuma. 3. Zaštita šuma). U prvom dijelu knjige data je monografija šumskih vrsta drveća i grmlja. Za glavne vrste drveća navedene su ove karakteristike: 1. Glavne sistematske razlike; 2. Dimenzije; 3. Forma, habitus; 4. Korijenje; 5. Rasprostranjenje i stojbina; 6. Klorofilni aparat; 7. Osjetljivost na klimu i tlo; 8. Prirast i sječiva dob; 9. Pomlađivanje; 10. Drvo i sporedni prihodi; 11. Uzgojni tip; 12. Štete; i 13. Rase. Spomenute karakteristike navedene su sistematsk i (uvijek istim redom i s istim oznakama), pregledno, kratko i jasno. Na taj se način čitalac lako snalazi te može odmah pronaći svaku karakteristiku željene vrste drveća, to više, što se na kraju knjige nalazi kratki rječnik stručnih termina i imena šum. drveća i grmlja. U drugom dijelu knjige autor je obradio stoj binu, šumu i sastoji n u. Sto j bin a zavisi od različitih faktora, koje je autor podijelio u tri grupe. i to na klimatske, topografske ili fiziografske i edafske fa´ktore . Opisavši iscrpno pojedine faktore stojbine ,autor prelazi na »umu »ka o asocijaciju, koja obuhvata jednu v e g e t a c i j s k u grupu, mrtvi pokrov i humus sa svojom fHorom i faunom« (str, 117). Šuma se tretira kao kompleksni organizam, kojega su sastavni dijelovi ne samo stabla, nego i ostalo grmlje i trave, pa i cijeli šumski milieu, t. j . atmosfera i tlo. Zbog toga se Poski n nije ograničio samo na pojedine šumarske discipline, nego proučava šumu kompleksno pomoću klimatologije, p e d o 1 og i j e, ekologije, f i t o c e n ologije, f i t o g eog r a f i j e, genetike i ostalih pomoćnih šumarskih nauka. U veži s time opširno su prikazani ekološki faktori; navedeni su glavni fitocenološki tipovi šuma u Belgiji; dani su osnovni pojmovi iz g en etike s naročitim osvrtom na pitanje rasa i nasljednih svojstava kod šumskih vrsta drveća. U trećem dijelu knjige riječ je o umjetnom p o šu m 1 j a, v a n j u. Taj je dio najopširniji i ujedno za naše šumarstvo najinteresantniji, pogotovu ono poglavlje koje govori o p o š u m 1 j a v a, n j u golih površina (»boisement«), kao i poglavlje u kojem se govori o sabiranju i selekciji sjemena s obzirom na genetska svojstva. Prenlda je Poskin napisao ovo djelo najvećma pod utjecajem francuskog šumarstva, ovaj dio njegove knjige, gdje se radi o umjetnom pošuimljavanju, ima mnogo originalnosti, te nosi bilje g belgijsko g šumarstva. To je razumljivo .uzmemo li u obzir klimatske prilike u Belgiji, koje su mnogo nepovoljnije nego u Francuskoj. Zbog toga je belgijsk o uzgajanje šuma moralo ponešto odstupiti od francuskog principa prirodnog pomlađivani « šuma, te je — uz prirodno pomlađivanje — prešlo i na umjetno pošumljavanje. -— « 1 Nakladna kuća: La Maiso n R u s t i q u e; 26, Rue Jacob—Pariz—6e. 51J |