DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 43 <-- 43 --> PDF |
bolje reći očita nekoliko cm veći promjer nego je uistinu; pogotovo kada radi isti posao nekoliko dana neprekidno. 5) Taksacijskom promjerkom radnik automatski, a da se pri tome ništa duševno ne napreže, mjeri dva promjera onda, kada mu vizura upravo pada na rub debljinskog stepena, tako da je zaokrene za četvrt kruga amo-tamo i time ustanovi aritmetisku sredinu. Kod dvokrake promjcrke radnik često to ne radi zato, jer je vezano na po većan rad računanja. 6) Razlika u zbroju temeljnica između dvostrukog mjerenja iznosi: pri dvokrakoj promjerci 3,6% I pri jednokrakoj promjerci 0,6%, te je u našem slučaju prigodom kontro´lnog mjerenja jednokraka promjerka bila šest puta pouzdanija (najveća oscilacija je pri 27,5 cm sa dvokrakom promjerkom). 7) Utrošeno radno Vrijeme mjerio sam samo na 38 ha, i to: dvokraka jednokraka ukupan broj stabala 15.108 14.982 126 stabala razlika 0,8% utrošeno radnih sati 368 286 82 sata razlika 23% Kako su u oba slučaja isti radnici mjeridi sva stabla najprije dvokrakom i zatim jednokrakom promjerkom, možda je objektivna ušteda sa jednokrakom promjerkom na vremenu nešto manja od 23%, jer su radnici po drugiput prolazili po poznatom terenu. Zaključak . Jednim jedinim mjerenjem rezultata nije doduše dokazano, da ima jednokraka promjerka uvijek prednost pred dvokrakom promjerkom. Ipak predlažem, da se ubuduće osim dvokrake promjerke smije upotrebljavati i jednokraka, jer izgleda da nije lošija. Ing. Drago Kajfež O uzgoju konodske topole iz reznica*) U šumskom rasadniku pri Sjemenarskoj stanici Usora (NRBiH) započeto je nekoliko pokusa sa* raznim vrstama drveća. Tim eksperimentima rukovodio je Institut za naučna šumarska istraživanja NRBiH, a pisac ovih redaka bio je zadužen kao pomoćni terenski saradn´k Instituta na ovome terenu. U rasadniku postoji dobar matičnjak topola, pa su pokusi vršeni i sa kanadskom topolom. Matičnjak osnovan je u ovom rasadniku 1946 godine, na dosta dobrom zemljištu uz razmak red od reda 0,60 X 0,40 m. Pošto je zemljište pogodno za kanadsku topolu, to za jednu godinu šibe mogu narasti do 3´m visine« 3 do 4 cm d e b 1 j i n e. Tako se iz jednogodišnjih šiba dobiju iste godine dobre reznice i veća količina. Poznato je da se matičnjak može koristiti 5 do 6 godina. Ovaj matičnjak već je dosta dobro ojačao tako da se iduće godine mora zamijeniti novim. Stoga imam namjeru da pribilježim nekoliko podataka o razvoju toga matičnjaka. Kad se osnuje novi matičnjak, njega će sigurno pratiti od postanka do svršetka redovni naučnoistraživački rad Instituta, a za ovaj sadanji nedostaje nam kontinuitet ogleda j zapa °) Nekoliko prethodnih zapažanja praktičara. — Ured . 505 |
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 44 <-- 44 --> PDF |
1 žanja pa se ograničava na malu seriju zapažanja iz ove posljednje godine. Ogledi su vršeni sa reznicama. Jedan ogled je izvršen na predlog pisca ovih redaka, a to je: kako bolje uspijevaju korenjaci kod presađivanja, t. j . sa šibom ili bez šibe. Sadnja dvogodišnjih koren jaka sa šibom i sa potpuno otsječenom šibom dala je ove rezultate (na dan 3. VII. 1950): sa šibom bez šibe broj zasađenih korenjaka 50 50 broj primljenih 40 32 broj uginulih 10 18 Prema našem iskustvu sadnja korenjaka sa otsječenom šibom nije pokazala dobre rezultate, jer je iz jednog panjića izbilo više izbojaka, koji su slabe otpornosti i suša ih je brzo uništila. Maksimalna visina izbojaka je 45,5 cm, inače je prosečno 20—30 cm. Korenjaci sa šibom su uspjeli; osušile su se samo biljke sa tanjom šibom. — Ovo je nalaz asistenta Instituta ing. M. Glišić a u mjesecu julu ove godine i mislim da taj nalaz može služiti u prilog mišljenju, da ne treba izbjegavati sadnju korenjaka sa šibom, nego dogodine ponoviti oglede uz pretpostavku, da će teći pod povoljnijim uslovima (ovog ljeta bila je velika suša). Utjecaj debljine reznica na visinski prirast izbojaka. Na istovrsnom zemljištu zasađeno je vertiikalno po 25 reznrca, čije su debljine b:llc 7—iW) mm, 10—15 mm, i 15—20 mm. Detaljnim mjerenjem su dobiveni ovi rezultati (3. VII. 1950 godine): Debljina reznica u mm 7—10 10—15 15—20 dužina reznica u cm . . . .--... 26 25 25 zasađeno reznica . . 25-25 as primilo se reznica ... . 21 22, -24 uginulo reznica .... . 4 3 v 1 broj reznica sa 2 izbojka -. — 3 3 broj reznica sa 3 izbojka _ — 1 broj izbojaka sa visinom od: do 10 cm ] 1 1 10—20 cm 15 8 3 20—30 cm 5 6 12 30—40 cm <— 8 8 40—50 cm — 2 4 preko 50 cm *-— 1 maksimalni visinski prirast . 27,5 cm 41,5 cm 52 cm minimalni visinski prirast . 9 t 10 prosječni visinski prirast 16,4 25 5S 311,36 Prosječni visinski prirast utvrđen je sumiranjem visina svih izbojaka i taj zbroj podijeljen je sa ukupnim brojem izbojaka. 506 |
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Prema ovom opitu izlazi: Sto je reznica d c b 1 j a, p r o s j e č o a v i s"i n a izbo jaka je veća, a procenat uginuća je manji. — Ovi rezultati su u suprotnosti sa rezultatima, koje je Biolče v dobio u Bugarskoj, zato trebaimo opite ponoviti sa što većim brojem reznica. Iza. 15» jula počele su padati kiše, prilike su s« donekle promijenile na boilje, što se odrazite i na rastu tih izbojaka aM ostao je isti odnos, t. j . rezultat što se fee tanjih, srednjih i debljih reznica. Premjerio sam ih i ustanovio dana 3. VIII. 1950., da su vertikalno zasađene. reznice (po 25 komada, čije su debljine bile 7—10 mm, 10— 15 mm i 15—20 mm) dale rezultate, kako je u pril. tablici izneseno. Debljina reznica u mm 7—10 10—15 15—20 26 25 25 zasađeno reznica . . . . . 25 25 25 15 19 23 uginulo reznica 10 6 2 broj izbojaka sa visinom: do 10 cm — — — 10—20 cm . . . 4 i 1 20—30 cm . . . 7 4 1 30—40 cm . i. 4 7 6 40-^50 cm — 5 lili preko 50 cm — 2 4 maksimalni visinski prirast .....´ . 40 cm 67 cm 75 cm minimalni visinski prirast ... . 11 19 20 prosječni visinski prirast .´ .-26 39,4 43,6 Ovog proljeća oprobana je jedna sasvim nova metoda, koja nije (koliko znam) istražena nigdje u BriH. U SSSR ing. Z. Sumi I i n al zasađivao je reznice 5—40 cm duljine, i to u zemlju horizontalno i došao je do podataka koji bi nam mogli pomoći ifa uštedimo dosta reznica, samo ako to može važiti, i z« naša zemljišta. Ing. šumi li na pronašao je da prosječna duljina izbojka iz reznice dugih 7 cm iznosi 61 om, iz reznice 10 cm — 75 cm, iz reznice 26 cm — 56 cm, a iz reznice 31 cm — 37 cm. Dakle, prema ing. 5 umi I inu: a´ko je reznica skoro 4 puta kraća. (7 cm mjesto 26 cm) negativno se ne će odraziti na duljini izbojaka, koji će potjerati iz te reznice; glavno je da ima bar dva pupoljka, jer nijedna reznica sa jednim pupoljkom nije dala izbojka makar bila i preko 10 cm duga. Ovo je trebalo provjeriti pod našim uslovima, jer ako to važi i za naše prilike dobije se 150% materijala više t. j . uštediće se 60%, više nego dvosrtuko. — Pokusi su dali ove rezultate (dana 3. VIII. 1950): Od 50 komada horizontalno zasađenih reznica očuvalo se je svega 6 odnosno uginulo je 44 komada. Mjerenje je dalo ove rezultate: broj reznica sa visinom izbojka do 10 cm — broj reznica sa visinom izbojka od 10—20 cm 3 broj reznica sa visinom izbojka od 20—30 cm 2 broj reznica sa visinom izbojka od 30—40 cm 1 maksimalni visinski prirast bio je .´... , 33 cm minimalni visinski prirast bio je 12 prosječni visinski prirast bio je 21,6 507 |
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Taj način sadnje (t. j . horizontalna sadnja) pokazao še u posto ječim okolnostima kao nepraktičan, jer su se reznice nalazile u površinskom sloju, koji je izložen isušivanju za vrijeme suše, što ima za posljedicu uginuće biljaka. Dopuštam da se ovaj za praktičnu primjenu negativan rezultat dogodio ove god-´me zbog suše, a u kišovitom vegetacionom razdoblju to se ne će dogoditi. Mišljenja sam, da ta metoda nije dobra za staništa gdje vlada velika vrućina i suša. Kratke reznice negdje u rejonu Moskve dobro uspijevaju jer tamo ljeti padaju velike kiše a nema tolike vrućine a kod nas u suhijim staništima je potrebna vertikalna sadnja i reznice treba da budu što dulje te da im donji kraj prodire što dublje u zemlju a to može da bude samo kod reznica oko 20 cm dugih. Tuđa iskustva, dakle moramo uzimati kritički. Uostalom vjerujemo da će se slični ogled ponoviti slijedećeg proljeća pod boljim vremenskim prilikama, i pružiti nam tada odgovor na pitanje: dokle smijemo ići sa štednjom, izbjegavajući duge reznice iz bojazni da bi ih dobili premalo iz jedne šibe, F. B. PRETPLATNICIMA ŠUMARSKOG LISTA Mnogi dopisi, što ih čitaoci našeg lista šalju uredništvu, ukazuju da smo tokom ove godine uz sve veću pomoć starih i novih saradnika uspjeli podići kvalitet Šumarskog lista i proširiti njegov sadržaj. Osim toga znatno smo povećali broj strana. Sve to neka bude poticaj čitaocima, da namire dužnu pretplatu i da uvide potrebu povišenja pretplate u godini 1951 (samo Din. 240 godišnje). Ujedno priopćujemo saradnicima, da smo honarar povisili za 50%. UPRAVA I UREDNIŠTVO 508 |