DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 43 <-- 43 --> PDF |
bolje reći očita nekoliko cm veći promjer nego je uistinu; pogotovo kada radi isti posao nekoliko dana neprekidno. 5) Taksacijskom promjerkom radnik automatski, a da se pri tome ništa duševno ne napreže, mjeri dva promjera onda, kada mu vizura upravo pada na rub debljinskog stepena, tako da je zaokrene za četvrt kruga amo-tamo i time ustanovi aritmetisku sredinu. Kod dvokrake promjcrke radnik često to ne radi zato, jer je vezano na po većan rad računanja. 6) Razlika u zbroju temeljnica između dvostrukog mjerenja iznosi: pri dvokrakoj promjerci 3,6% I pri jednokrakoj promjerci 0,6%, te je u našem slučaju prigodom kontro´lnog mjerenja jednokraka promjerka bila šest puta pouzdanija (najveća oscilacija je pri 27,5 cm sa dvokrakom promjerkom). 7) Utrošeno radno Vrijeme mjerio sam samo na 38 ha, i to: dvokraka jednokraka ukupan broj stabala 15.108 14.982 126 stabala razlika 0,8% utrošeno radnih sati 368 286 82 sata razlika 23% Kako su u oba slučaja isti radnici mjeridi sva stabla najprije dvokrakom i zatim jednokrakom promjerkom, možda je objektivna ušteda sa jednokrakom promjerkom na vremenu nešto manja od 23%, jer su radnici po drugiput prolazili po poznatom terenu. Zaključak . Jednim jedinim mjerenjem rezultata nije doduše dokazano, da ima jednokraka promjerka uvijek prednost pred dvokrakom promjerkom. Ipak predlažem, da se ubuduće osim dvokrake promjerke smije upotrebljavati i jednokraka, jer izgleda da nije lošija. Ing. Drago Kajfež O uzgoju konodske topole iz reznica*) U šumskom rasadniku pri Sjemenarskoj stanici Usora (NRBiH) započeto je nekoliko pokusa sa* raznim vrstama drveća. Tim eksperimentima rukovodio je Institut za naučna šumarska istraživanja NRBiH, a pisac ovih redaka bio je zadužen kao pomoćni terenski saradn´k Instituta na ovome terenu. U rasadniku postoji dobar matičnjak topola, pa su pokusi vršeni i sa kanadskom topolom. Matičnjak osnovan je u ovom rasadniku 1946 godine, na dosta dobrom zemljištu uz razmak red od reda 0,60 X 0,40 m. Pošto je zemljište pogodno za kanadsku topolu, to za jednu godinu šibe mogu narasti do 3´m visine« 3 do 4 cm d e b 1 j i n e. Tako se iz jednogodišnjih šiba dobiju iste godine dobre reznice i veća količina. Poznato je da se matičnjak može koristiti 5 do 6 godina. Ovaj matičnjak već je dosta dobro ojačao tako da se iduće godine mora zamijeniti novim. Stoga imam namjeru da pribilježim nekoliko podataka o razvoju toga matičnjaka. Kad se osnuje novi matičnjak, njega će sigurno pratiti od postanka do svršetka redovni naučnoistraživački rad Instituta, a za ovaj sadanji nedostaje nam kontinuitet ogleda j zapa °) Nekoliko prethodnih zapažanja praktičara. — Ured . 505 |