DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Kod nas se je već počelo primjenjivati skidere u eksploataciji šuma. Pošto je gotovo redovni pratilac skidera opisana vrsta dizala, to se može očekivati, da će i kod nas doći do njihove primjene. U tom slučaju će se najbolje ispoljiti sve dobre i loše osobine tih dizala, pa će se moći ocijeniti objektivno tek onda njihova valjanost u našim prilikama. Literatura: Upotrebljena literatura: Kiščenko T. I.: Potocnyj metod treleviki i pogruzki lesa lebedkoi; Les prom. br. 12/1949. Nelson Courlandt Brown: Logging New Yomk 1949. Ing. Fantoni: Opće strojarstvo, Zagreb. Ing. Fantoni: Opće strojarstvo, Zagreb. Skagit Steel and Iron Works — prospekt, Washington Iron Works — prospekt. Napomena : Sheme dizala uzete iz Skagit prospekta, načinjene su po direktivama J. Keneth Pearce, profesora eksploatacije šuma na College of Forestry univerziteta u Washingtonu. POUGLJAVANJE U PEĆIMA SA KRUŽNOM CIRKULACIJOM PLINOVA 1. Pougljavanje i suha destilacija Pougljavanje drveta razlikuje se od suhe destilacije kako po tehnici rada tako i po vrsti te količini konačnih produkata. Pougljavanje — bilo to u žežniei ili u raznim vrstama peći za pougljavanje — vrši se uz ograničeni pristup uzduha. Potrebna temperatura za proces pougljavanja nastaje, u unutrašnjosti žežnice odnosno peći, izgaranjem stanovite količine drveta. Glavni produkt pougljavamja je drvni ugljen. Tekući proizvodi iii se ne dobivaju ili se dobivaju u ograničenoj količini (u raznim pećima za pougljavanje). U koliko se dobivaju svode , se samo na neznatne količine drvnog katrana slabije kvalitete. Suha destilacija drveta vrši se privođenjem potrebne toplJne izvana. Proces se odigrava bez pristupa uzduha. Produkti suhe destilacije su: drvni ugljen, tekući destilati (sidovi drvni ocat i drvni katran") i smjesa plinova koji se ne mogu kondenz;rati, a koji se sastoje iz 60% ugljičnog dioksida (CO2), 34% ugljičnog monoksida (CO), 3% metana (CH4) a ostatak se sastoji iz vodika (H2) i tragova drugih plinova (4 str. 1939). Gornja granica temperature karbonizacije kod suhe destilacije drveta obično svršava sa 400°C. Kod pougljavanja u žežnicamia ona često prelazi 6WC (3 str. 1116). Viša temperatura u žežnicama djeluje na kvalitet drvnog ugljena, jer takav ugljen sadrži manji procenat hlapljivih sastojaka i više ugljika nego drvni ugljen iz retorte. S time u vezi retortni drvni ugljen ima manju ogrijevnu snagu od drvnog ugljena iz žežnice. Ako uzmemo, da ogrijevna snaga drvnog ugljena iz žežnice iznosi 100, onda drvni ugljen, dobiven pougljavanjem u rezmim pećima za pougljavanje, ima ogrijevnu snagu 93, a retortni drvni ugljen samo 90 (4 str. 137). Pougljavanje drveta u retorti (suha destilacija) teče mnogo brže nego pougljavanje u žežniei. Destilaciono drvo se naglo suši i pršti (raspucava) a to uzrokuje da drvni ugalj, dobiven suhom destilacijom u retorti, ima slabiju mehaničku čvrstoću. Radi toga on se ne može upotrijebiti u visokim pećima gdje se baš traži velika čvrstoća. Suha destilacija drveta u retortama traži relativno veliku količinu goriva za zagrijavanje retorti. Drvni ugalj, odnosno destilaciono drvo, u retorti slabi su vodiči 498 |