DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Kod nas se je već počelo primjenjivati skidere u eksploataciji šuma.
Pošto je gotovo redovni pratilac skidera opisana vrsta dizala, to se može
očekivati, da će i kod nas doći do njihove primjene. U tom slučaju će se
najbolje ispoljiti sve dobre i loše osobine tih dizala, pa će se moći ocijeniti
objektivno tek onda njihova valjanost u našim prilikama.


Literatura:


Upotrebljena literatura:
Kiščenko T. I.: Potocnyj metod treleviki i pogruzki lesa lebedkoi; Les prom. br.
12/1949.
Nelson Courlandt Brown: Logging New Yomk 1949.


Ing. Fantoni: Opće strojarstvo, Zagreb.
Ing. Fantoni: Opće strojarstvo, Zagreb.
Skagit Steel and Iron Works — prospekt,
Washington Iron Works — prospekt.


Napomena : Sheme dizala uzete iz Skagit prospekta, načinjene su po direktivama
J. Keneth Pearce, profesora eksploatacije šuma na College of Forestry univerziteta
u Washingtonu.


POUGLJAVANJE U PEĆIMA SA KRUŽNOM CIRKULACIJOM PLINOVA


1. Pougljavanje i suha destilacija
Pougljavanje drveta razlikuje se od suhe destilacije kako po tehnici rada tako i
po vrsti te količini konačnih produkata.


Pougljavanje — bilo to u žežniei ili u raznim vrstama peći za pougljavanje — vrši
se uz ograničeni pristup uzduha. Potrebna temperatura za proces pougljavanja nastaje,
u unutrašnjosti žežnice odnosno peći, izgaranjem stanovite količine drveta. Glavni produkt
pougljavamja je drvni ugljen. Tekući proizvodi iii se ne dobivaju ili se dobivaju
u ograničenoj količini (u raznim pećima za pougljavanje). U koliko se dobivaju svode


, se samo na neznatne količine drvnog katrana slabije kvalitete.
Suha destilacija drveta vrši se privođenjem potrebne toplJne izvana. Proces se
odigrava bez pristupa uzduha. Produkti suhe destilacije su: drvni ugljen, tekući destilati
(sidovi drvni ocat i drvni katran") i smjesa plinova koji se ne mogu kondenz;rati,
a koji se sastoje iz 60% ugljičnog dioksida (CO2), 34% ugljičnog monoksida (CO),
3% metana (CH4) a ostatak se sastoji iz vodika (H2) i tragova drugih plinova (4 str.
1939).
Gornja granica temperature karbonizacije kod suhe destilacije drveta obično
svršava sa 400°C. Kod pougljavanja u žežnicamia ona često prelazi 6WC (3 str. 1116).
Viša temperatura u žežnicama djeluje na kvalitet drvnog ugljena, jer takav ugljen
sadrži manji procenat hlapljivih sastojaka i više ugljika nego drvni ugljen iz retorte.
S time u vezi retortni drvni ugljen ima manju ogrijevnu snagu od drvnog ugljena iz
žežnice. Ako uzmemo, da ogrijevna snaga drvnog ugljena iz žežnice iznosi 100, onda
drvni ugljen, dobiven pougljavanjem u rezmim pećima za pougljavanje, ima ogrijevnu
snagu 93, a retortni drvni ugljen samo 90 (4 str. 137).
Pougljavanje drveta u retorti (suha destilacija) teče mnogo brže nego pougljavanje
u žežniei. Destilaciono drvo se naglo suši i pršti (raspucava) a to uzrokuje da drvni
ugalj, dobiven suhom destilacijom u retorti, ima slabiju mehaničku čvrstoću. Radi
toga on se ne može upotrijebiti u visokim pećima gdje se baš traži velika čvrstoća.


Suha destilacija drveta u retortama traži relativno veliku količinu goriva za zagrijavanje
retorti. Drvni ugalj, odnosno destilaciono drvo, u retorti slabi su vodiči


498