DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 33     <-- 33 -->        PDF

imaju obično četiri brzine, koje se ukopčaju preko mjenjačke kutije sa
zubčanicima. S lancem se prenosi kretanje s mjenačke kutije na pogonsku
osovinu koja nosi povratni i pomoćni bubanj, a zubčanik s pogonske osovine
pokreće preko zupčanika glavni bubanj. Prema tome za koje uže
služi bubanj dijele se na: glavni, (vučni ili utovarni), povratni, pomoćni ili
montažni i dodatni bubanj. Obično pogonski vitao ima glavni, povratni i
pomoćni bubanj, a prema potrebi pogona montiran je odgovarajući broj
dodatnih bubnjeva na produžnom okviru vitla.


Kapacitet pojedinih bubnjeva (duljina namotanog žicanog užeta) iznosi


na pr. za Skagit vitla:


260— 580 m užeta promjera 15,9—28,6 mm (glavni bubanj)


535—1340 m užeta promjera 11,1-—19,0 mm (povratni bubanj)


305—1070 m užeta promjera 6,3— 9,5, mm (pomoćni bubanj)


Broj bubnjeva na pogonskom vitlu ovisi o potrebi kojoj služi. Ako
vršimo samo utovar, onda će nam trebati dva do tri bubnja, dočim u kom
binaciji kod privlačenja sa skiderima, taj se broj povećava. Ukopčavanje
bubnjeva vrši se ´polugama s kojima se rukuje pomoću pedala. Brzina kretanja
glavnog bubnja varira od 20 m u minuti kod prve brzine do oko
90 m´min kod četvrte brzine. Povratni bubanj ima brzinu kretanja oko
50—235 m/min. Podaci se odnose za benzinski motor snage 106 KS. Vitao
je postavljen na saonicama načinjenim iz drva i željeznih okvira, može se
sam pokretati ili dopremati na posebnim kolicima, a može biti montiran
na traktoru ili drugim vozilima. Težina vitla se kreće od 1810—16.330 kg
s dužinom od 2,08—4,83 m i širinom 1,52—3,15 m (vidi Š. L, br. 9—10/50).


Ad B. Najvažniji elemenat dizala jesu žičana užad. Kod nas se upotrebljava
žičana užad za dizala, normirana prema DIN-u 655.


U eksploataciji šuma, a također i kod dizala najobičnija je primjena
čeličnog užeta sa 6 ili 8 pramenova, sa 15 ili 19 žica u svakom pramenu.
Pojedina žica, kao i uže, je okruglog presjeka. Svaki pramen može biti
građen od žica istog dijametra, a i kombiniran od žica različitog dijametra.
U posljednjem slučaju poznata je takova konstrukcija užeta pod-imenom
»Seale«, gdje imamo 6 pramenova, a svaki se sastoji od jedne deblje centralne
žice opletene s 9 tanjih žica, a iznad ovih je 9 debljih žica (gibkije,
trajnije i veće nosivosti). Pored toga postoji užad s pramenovima od 7 i 37
žica, ali se svi ne upotrebljavaju u eksploatacijone svrhe. Prema načinu
pletenja izrađuje se užad s jednostrukim, dvostrukim i trostrukim pletenjem,
no najčešće se upotrebljavaju dvostruko pletena užeta. Obzirom na
smjer pletenja standardizirano je unakrsno pleteno uže (prečni splet), gdje
su pramenovi pleteni na desno oko jezgre (srčike), dok su žice u pramenu
u suprotnom pravcu. Također se izrađuje užad istosmjernog pletenja, kod
kojih su pramenovi i žice u njima pletene u istom pravcu. Jezgra užeta
redovno se izrađuje iz kudelje i služi ne samo kao nosioc pramenova užeta
nego je također i rezervoar za mazanje. Kod užeta nosača izloženog velikim
naprezanjima preporuča se upotreba užeta s jezgrom od neovisnog
žicanog užeta, jer mu se na taj način povisuje čvrstoća za 10% (također
povećava krutost).


495