DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 24 <-- 24 --> PDF |
I parasita.koji u velikom broju napadaju gladom iscrpljene gusjenice, (topolin gubar ima veliki broj prirodnih neprijatelja). Time je gradacije dovršena. Gusjenica topolinog gubara je veoma proždrljiva. 2dere danju i noću. Mlade gusjenice skeletiraju list, a veće pojedu veći dio površine lista ostavljajući glavnu žilu. Ako ova bude pregrižena i list padne seli se gusjenica na drugi list. Obično se pod napadnutim topolama nalazi mnoštvo djelomično požderanog lišća. Topola obično iste godine potjera novi list. Gusjenice u rječkom parku bile su polovinom jula u trećem i četvrtom razvojnom stadiju. One su požderale do tada 80% lišća na krošnjama topole. Prve kukuljice nađene su 18. jula, premda je još uvijek bilo gusjenica koje su žc´erale. 29. jula na deblima topola primječeni su bijeli leptiri koji su danju obično mirno sjedili ističući se bijelom bojom na tamnijoj podlozi topolir e kore. Ženke su odlagale jaja i već 4. augusta iz prvih legala izašle su gusjenice. Nismo bili u mogućnosti vršiti dalnje posmatanje na mjestu pojave štetnika, pa smo_ gusjenice uzgajali dalje u Zavodu za entomologiju. One su se presvukle četiri puta. Posljednje presvlačenje bilo je neposredno prije zakukuljenja. 18. septembar gusjenice su se zakukuljile, a 3, oktobra izišli su leptiri druge generacije. Dva dana nakon ´ toga ženke su odložile jaja, koja će prezimiti. Ostaje otvoreno pitanje da li su prošle 1949 godine gusjenice izašle tokom istoga ljeta i prezimjele, kako je prije navedeno, u pukotinama kore ili stelje, ili su prezimila jaja, a gusjenice izašle proljeća ove godine. Nema sumnje da su vremenske prilike sa visokim dnevnim temperaturama i malom zračnom vlagom te minimalnim oborinama bile povoljne za embrionalni razvoj ovoga štetnika. Iz svega što je naprijed navedeno vidi se da u ekologiji nekoga štetnika (ili insekta uopće) ne možemo postaviti neko točno pravilo, jer je ona ovisna o mnogim faktorima među kojima prvo mjesto zauzima klima. U svojoj entomologiji koja je nedavno izašla prof. Kovačević kaže: »Trajanje razvoja, kukaca, broj generacija, dužina ieta, stadij prezimljavanja, sve su to momenti o kojima moramo voditi računa, naročito kada proučavamo život kukaca i njihovu važnost za privredu ili kad postavljamo prognozu o štetama na raznim kulturama i određujemo mjere zaštite . ..« Poznavanje, dakle, biologije odnosno ekologije štetnih insekata omogućuje da ih uspješno suzbijamo. Imali smo mnogo primjera neuspjelih akcija suzbijanja upravo zbog nedovoljnog poznavanja ekologije štetnika. Postoje ogromne vremenske razlike u pojedinim fazama razvitka istoga štetnika u raznim krajevima. Dovoljno je samo spomenuti, da se do sada kod nas smatralo da gusjenice borova prelca gnjezdara* (Cnethocampa pityocampa Schiff.) ide u zemlju radi zakukuljenja ppčetkom ili tokom mjeseca maja. Ovakve podatke nalazimo i u stranoj literaturi. U stvari on ide u zemlju koncem mjeseca februara ili tokom marta što smo utvrdili u posljednje dvije godine proučavanja ovog štetnika. I ne samo to, već i druge pojedinosti iz života pojedinog štetnika potrebno je znati ako ga hoćemo s uspjehom suzbijati. Upravo time smo se rukovodili kad smo odlučili napisati ukratko neke pojedinosti iz života topolinog gubara. * Ovako naziva profesor Kovačević ovoga leptira, koga inače nazivaju borov četnjak ili bor»v litijaš. Nama se naziv borov prelac gnjezdar. čini vrlo pogodnim i u duhu našeg jezika, pa smo ga zato i mi tako nazivali 486 \ |