DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Osvrnut ćemo se između ostalog na neke najvažnije biološke karakteristike ovoga štetnika, koji našim stručnjacima praktičarima nije poznat bar ne u onolikoj mjeri kao gubaT glavonja. Prema Spayeru živi topolin gubar gotovo u cijeloj Evropi, izuzev najsjevernijih krajeva, kao i u sjevernoj Aziji. Nalazimo ga od Lapplanda do Srednje Italije, od Engleske, do Pekinga. Napada u prvom redu topole (Populus canadensis i P. pyramidalis), a rijede vrbu. Leptir je jednolično bijele boje. Po tijelu ima bijele dlačice. Noge su mu crne sa bijelim kolutovima. Kao kod mnogih leptira mužjak se razlikuje od ženke po dvostruko perastim ticalima, užem tijelu i veličini. Kod mužjaka je raspon krila 3—4 cm, kod ženke do 5 cm. Ženka odlaže na deblo i grane topole 150—200svijetlo-zelenih jaja u hrpice koje oblaže pjenušavim sekretom, koji se na zraku stvrdne i služi kao zaštita jaja. Odrasla se gusjenica lako prepoznaje po širokoj bijeloj liniji na hrptu, koju čine velike žuto-bijele mrlje na svakom segmentu gusjenice. Kukuljica je tamne, gotovo crne boje sa čupercima rijetkih bijelkasto-žutih dlaka. » Prema Altumu leti ovaj leptir u julu i tada odlaže jaja. Iz ovih se istoga ljeta pod konac augusta izvale mlade gusjenice. Gusjenice žderu do jeseni, onda se zavuku u pukotine kore ili stelju gdje prezime. Na proljeće nastavljaju žderanjem mladih izbojaka lišća sve do juna kada se zakukulje u djelomično požderanom listu, koga saviju rijetkim nitima. Prigodom jakog napadaja zakukuljuju se na vrhu izbojka 5—10 gusjenica. Ekloziju gusjenica istoga ljeta smatra Altum pravilom, a ne iznimkom. Prema Cocconi-u u sjevernoj Italiji, a naročito u brdovitim predjelima i alpskim dolinama, lete leptiri koncem jula i u augustu. Odložena jaja prezime i gusjenice izlaze slijedećeg proljeća. U predjelima centralne Italije gusjenice izlaze istoga ljeta, pa u ovom slučaju ovaj leptir ima dvostruku generaciju. Gusjenice druge generacije prezimljuju u gnijezdima, koje naprave od svilenih nfti. Schimitschek je opisao pojavu ovoga štetnika u okolici Beča 1926. i 1927. godine. Iz jaja odloženih ljeti il926 godine izašle su u proljeće 1927. godine mlade gusjenice. No iz jaja odloženih ljeti 1927. godine izašle su gusjenice 10—12 dana nakon njihova odlaganja. U prvom slučaju leptir je imao jednostruku, a u drugom dvostruku generaciju. Schimitschek je uporedio podatke srednjih dnevnih temperatura, dnevnih maksimuma, relativne vlage i oborina za vrijeme ljetnih mjeseci (juni, juli) 1926 godine, sa podacima istog vremenskog razdoblja 1927 godine. Iz tih podataka se moglo vidjeti, a to je opažač i zaključio, da više temperature sa većim dnevnim maksimumom manjom zsačnom vlagom i manjim oborinama djeluje povoljno na razvitak ovog štetnika i ubrzava njegov embrionalni razvoj. Iz ovoga primjera vidimo da su klimatski faktori, u prvom redu temperatura i vlaga odlučujući za broj generacija nekoga leptira. Ovaj broj varira ne samo u predjelima Taznih klimatskih prilika, nego čak u istom predjelu u pojedinim godinama, u kojima su vremenske prilike različite. Što se tiče topolinog gubara ovako povoljne prilike za njegov embrionalni razvoj imaju za posljedicu i svršetak njegove gradacije. Mlade gusjenice naime, čija eklozija nastupa iste godine na topolama koje su njihovi roditelji potpuno obrstili, nemaju dovoljno hrane. One ugibaju od gladi i od 485 |