DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Ing. Milan Androić (Zagreb): TOPOLIN GUBAR (STILPNOTIA SALICIS L.) U našoj kao i drugim zemljama pridaje se veliko značenje uzgoju vrsta drveća brzog rasta, među koje u prvom redu spadaju topole. Topolovina se sve više upotrebljava u građevinarstvu, industriji papira i celuloze, za telefonske stupove, furnirsko drvo, izradu šibica i t. d. Zbog velikog prirasta u drvnoj masi i mogućnosti sve šire upotrebe njenog drveta u drvnoj industriji, u mnogim državama postoje posebni instituti, koji se bave specijalno izučavanjem uzgoja raznih vrsta topola, Kod nas se je još prije rata započelo sa uzgojem kanadske topole i osnivanjem topolinih matičnjaka. Tek poslije rata postavio si je Institut za šumarska istraživanja Ministarstva šumarstva NRH kao jedan od važnih zadataka dublje i potpunije proučiti mogućnosti uzgoja raznih vrsta topola na našim zemljištima. No kao što druga tako i ova vrsta drveća imade svojih neprijatelja medu gljivama i insektjma. Neke vrste topola smatraju se općenito osjetljivim na rak. U topolovim rasadnicima kao i mladim sastojinama topole kod nas bila je dosta česta pojava gljive Cenangium populneum (piknidska forma ove gljive naziva se Dotischiza populnea). Ova gljiva često napada topole koje rastu na zemljištu koje im ne odgovara ili one koje su fiziološki oslabljene bilo zbog klimatskih uzroka ili napada insekata. Insekti, štetnici topole, su prilično brojni. Između ostalih najpoznatijih su ovi štetnici debla: velika i mala topolova strizibuba (Saperda carcharias L. i S. populnea L.), te Lamia textor iz familije strizibube (Cerambycidae), velika i mala topolina staklokrilka (Aegeria apiformis Cl., Sciapteron tabanifornis Rott.) iz familije Staklokrilci (Sesiidae). Na drvetu prouzrokuje duge smeđe mrlje muha Dizygomyza carbonnaria Zett., iz reda dvokrilaca (Diptera) familije Agromyzidae. Nabrojene su vrste tehnički štetne. Kao fiziološke štetočine smatramo velikog i malog brestovog te hrastovog pisara (Eccoptogaster scolitus F., E. multistriatus Mrsch. i E. intricatus Rtzb.) i Trypophloeus asperatus Gill, svi iz familije Scolitidae (Ipidae). Na Ušću topole dolazi babak (Lytta vesicatoria L.) iz familije Meloidae, te topolove zlatice (Melasoma popu´li L, i Melasoma tremulae F.) iz familije Chrisomelidae. Iz reda.leptira (Lepidoptera) familije gubari (Lymantridae) dolazi na topoli topolin gubar (Stilpnotia Salicis L.). Nabrojeni štetnici nisu kod nas rijetki. Na području Slovenij e u Mursko j šum i ustanovili smo napad velike i male topolove strizibube, topolove staklokrilke kao i jednog od nabrojenih potkornjaka. U mladoj deset-godišnjoj sastojini kanadske topole na području šumarije Oto k kra j Vinkovaca , pored gljive Dotischizae ustanovljen je napadaj potkornjaka Trypophloeus asperatus (napad* ovog potkornjaka općenito se ne smatra opasnim). Topolnik kraj Osijek a napao je 1948 godine gubar glavonja (Lymantria dispar L.), no našli smo i pojedinačna legla topolinog gubara. Ove godine gusjenice ovoga leptira izvršile su golobrst u parku ispred kazališta u. Rijeci . Dvadesetak stabala kanadske topole bilo je u mjesecu julu potpuno obršteno. 484 |
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Osvrnut ćemo se između ostalog na neke najvažnije biološke karakteristike ovoga štetnika, koji našim stručnjacima praktičarima nije poznat bar ne u onolikoj mjeri kao gubaT glavonja. Prema Spayeru živi topolin gubar gotovo u cijeloj Evropi, izuzev najsjevernijih krajeva, kao i u sjevernoj Aziji. Nalazimo ga od Lapplanda do Srednje Italije, od Engleske, do Pekinga. Napada u prvom redu topole (Populus canadensis i P. pyramidalis), a rijede vrbu. Leptir je jednolično bijele boje. Po tijelu ima bijele dlačice. Noge su mu crne sa bijelim kolutovima. Kao kod mnogih leptira mužjak se razlikuje od ženke po dvostruko perastim ticalima, užem tijelu i veličini. Kod mužjaka je raspon krila 3—4 cm, kod ženke do 5 cm. Ženka odlaže na deblo i grane topole 150—200svijetlo-zelenih jaja u hrpice koje oblaže pjenušavim sekretom, koji se na zraku stvrdne i služi kao zaštita jaja. Odrasla se gusjenica lako prepoznaje po širokoj bijeloj liniji na hrptu, koju čine velike žuto-bijele mrlje na svakom segmentu gusjenice. Kukuljica je tamne, gotovo crne boje sa čupercima rijetkih bijelkasto-žutih dlaka. » Prema Altumu leti ovaj leptir u julu i tada odlaže jaja. Iz ovih se istoga ljeta pod konac augusta izvale mlade gusjenice. Gusjenice žderu do jeseni, onda se zavuku u pukotine kore ili stelju gdje prezime. Na proljeće nastavljaju žderanjem mladih izbojaka lišća sve do juna kada se zakukulje u djelomično požderanom listu, koga saviju rijetkim nitima. Prigodom jakog napadaja zakukuljuju se na vrhu izbojka 5—10 gusjenica. Ekloziju gusjenica istoga ljeta smatra Altum pravilom, a ne iznimkom. Prema Cocconi-u u sjevernoj Italiji, a naročito u brdovitim predjelima i alpskim dolinama, lete leptiri koncem jula i u augustu. Odložena jaja prezime i gusjenice izlaze slijedećeg proljeća. U predjelima centralne Italije gusjenice izlaze istoga ljeta, pa u ovom slučaju ovaj leptir ima dvostruku generaciju. Gusjenice druge generacije prezimljuju u gnijezdima, koje naprave od svilenih nfti. Schimitschek je opisao pojavu ovoga štetnika u okolici Beča 1926. i 1927. godine. Iz jaja odloženih ljeti il926 godine izašle su u proljeće 1927. godine mlade gusjenice. No iz jaja odloženih ljeti 1927. godine izašle su gusjenice 10—12 dana nakon njihova odlaganja. U prvom slučaju leptir je imao jednostruku, a u drugom dvostruku generaciju. Schimitschek je uporedio podatke srednjih dnevnih temperatura, dnevnih maksimuma, relativne vlage i oborina za vrijeme ljetnih mjeseci (juni, juli) 1926 godine, sa podacima istog vremenskog razdoblja 1927 godine. Iz tih podataka se moglo vidjeti, a to je opažač i zaključio, da više temperature sa većim dnevnim maksimumom manjom zsačnom vlagom i manjim oborinama djeluje povoljno na razvitak ovog štetnika i ubrzava njegov embrionalni razvoj. Iz ovoga primjera vidimo da su klimatski faktori, u prvom redu temperatura i vlaga odlučujući za broj generacija nekoga leptira. Ovaj broj varira ne samo u predjelima Taznih klimatskih prilika, nego čak u istom predjelu u pojedinim godinama, u kojima su vremenske prilike različite. Što se tiče topolinog gubara ovako povoljne prilike za njegov embrionalni razvoj imaju za posljedicu i svršetak njegove gradacije. Mlade gusjenice naime, čija eklozija nastupa iste godine na topolama koje su njihovi roditelji potpuno obrstili, nemaju dovoljno hrane. One ugibaju od gladi i od 485 |
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 24 <-- 24 --> PDF |
I parasita.koji u velikom broju napadaju gladom iscrpljene gusjenice, (topolin gubar ima veliki broj prirodnih neprijatelja). Time je gradacije dovršena. Gusjenica topolinog gubara je veoma proždrljiva. 2dere danju i noću. Mlade gusjenice skeletiraju list, a veće pojedu veći dio površine lista ostavljajući glavnu žilu. Ako ova bude pregrižena i list padne seli se gusjenica na drugi list. Obično se pod napadnutim topolama nalazi mnoštvo djelomično požderanog lišća. Topola obično iste godine potjera novi list. Gusjenice u rječkom parku bile su polovinom jula u trećem i četvrtom razvojnom stadiju. One su požderale do tada 80% lišća na krošnjama topole. Prve kukuljice nađene su 18. jula, premda je još uvijek bilo gusjenica koje su žc´erale. 29. jula na deblima topola primječeni su bijeli leptiri koji su danju obično mirno sjedili ističući se bijelom bojom na tamnijoj podlozi topolir e kore. Ženke su odlagale jaja i već 4. augusta iz prvih legala izašle su gusjenice. Nismo bili u mogućnosti vršiti dalnje posmatanje na mjestu pojave štetnika, pa smo_ gusjenice uzgajali dalje u Zavodu za entomologiju. One su se presvukle četiri puta. Posljednje presvlačenje bilo je neposredno prije zakukuljenja. 18. septembar gusjenice su se zakukuljile, a 3, oktobra izišli su leptiri druge generacije. Dva dana nakon ´ toga ženke su odložile jaja, koja će prezimiti. Ostaje otvoreno pitanje da li su prošle 1949 godine gusjenice izašle tokom istoga ljeta i prezimjele, kako je prije navedeno, u pukotinama kore ili stelje, ili su prezimila jaja, a gusjenice izašle proljeća ove godine. Nema sumnje da su vremenske prilike sa visokim dnevnim temperaturama i malom zračnom vlagom te minimalnim oborinama bile povoljne za embrionalni razvoj ovoga štetnika. Iz svega što je naprijed navedeno vidi se da u ekologiji nekoga štetnika (ili insekta uopće) ne možemo postaviti neko točno pravilo, jer je ona ovisna o mnogim faktorima među kojima prvo mjesto zauzima klima. U svojoj entomologiji koja je nedavno izašla prof. Kovačević kaže: »Trajanje razvoja, kukaca, broj generacija, dužina ieta, stadij prezimljavanja, sve su to momenti o kojima moramo voditi računa, naročito kada proučavamo život kukaca i njihovu važnost za privredu ili kad postavljamo prognozu o štetama na raznim kulturama i određujemo mjere zaštite . ..« Poznavanje, dakle, biologije odnosno ekologije štetnih insekata omogućuje da ih uspješno suzbijamo. Imali smo mnogo primjera neuspjelih akcija suzbijanja upravo zbog nedovoljnog poznavanja ekologije štetnika. Postoje ogromne vremenske razlike u pojedinim fazama razvitka istoga štetnika u raznim krajevima. Dovoljno je samo spomenuti, da se do sada kod nas smatralo da gusjenice borova prelca gnjezdara* (Cnethocampa pityocampa Schiff.) ide u zemlju radi zakukuljenja ppčetkom ili tokom mjeseca maja. Ovakve podatke nalazimo i u stranoj literaturi. U stvari on ide u zemlju koncem mjeseca februara ili tokom marta što smo utvrdili u posljednje dvije godine proučavanja ovog štetnika. I ne samo to, već i druge pojedinosti iz života pojedinog štetnika potrebno je znati ako ga hoćemo s uspjehom suzbijati. Upravo time smo se rukovodili kad smo odlučili napisati ukratko neke pojedinosti iz života topolinog gubara. * Ovako naziva profesor Kovačević ovoga leptira, koga inače nazivaju borov četnjak ili bor»v litijaš. Nama se naziv borov prelac gnjezdar. čini vrlo pogodnim i u duhu našeg jezika, pa smo ga zato i mi tako nazivali 486 \ |
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Još samo nekoliko riječi o suzbijanju. Ono se vrši mehaničkim putem i kemijskim sredstvima. Jajna legla, kukuljice i leptiri mogu se sakupljati i uništavati. I gusjenice se mogu sa stabala stresati i zatim uništavati. Cecconi preporučuje premazivanje jajnih legala katranom neposredno prije ili za vrijeme izlaska gusjenica. Prema Schimitscheku u Austriji je ovaj štetnik izazvao golobrst godine 1948. i 1949. u šest-godišnjoj sastojini kanadske topole, u okolini Münchendorfa. Uništavanje se vršilo sa preparatima E 605 (Parathioncm) i Gesarolom. Nema sumnje da se sva kemijska sredstva, koja se sa uspjehom upotrebljavaju za suzbijanje gusjenica gubara glavonje mogu upotrebiti i za uništavanje topolinog gubara. Reznice topole treba prije sadnje pregledati i očistiti od eventualnih jajnih legala topolinog gubara. Ing, Ninoslav Lovric (Zagreb): NEKA DIZALA KOD PRIMJENE SKIDERA Danas se nastoji što više mehanizirati utovar i istovar drva u šumi, na stovarištu i u pilani, jer smanjenom upotrebom ručne radne snage povećava se efekt i ekonomičnost rada: Način mehanizacije ovisi o prilikama i raspoloživim sredstvima. Prema tome ne mogu se smatrati pojedini način;_, . mehanizacije primijenljivi u svim slučajevima, a ostale odbaciti kao neuporabljive i nepodesne. Rad u šumi odvija se pod naročitim okolnostima. Prilikom mehanizacije treba biti oprezan utoliko što se moraju primijeniti takovi strojevi, koji u pogledu materijala, težine i sigurnosti pogona potpuno odgovaraju tim posebnim uvjetima rada. U obzir dolazi samo materijal najbolje kvalitete i s najmanjom težinom. Prema tome su najbolji strojevi građeni od laganih metala i visokovrijednog čelika. Eksploatacija se šuma vrši redovno po lančanom sistemu rada. Jedan rad uvjetuje drugi i obustava nekog dijela posla štetno se odrazuje na cjelokupni učinak. Radionice za popravak strojeva nalaze se obično dosta udaljeno od radilišta i dulje vremena treba čekati dok se popravi stroj. Sve nas to upućuje, da izrada strojeva mora biti veoma solidna, tako da nema kvarova za vrijeme pogona, odnosno obustave rada. Vlastita težina i konstrukcija strojeva treba biti takova da je stroj premjestiv, t. j . brzo i lako se dade montirati i demontirati, jer se posao ne vrši na jednom mjestu. Solidnost izrade je vrlo važna, jer se posao vrši neprekidno, dakle i po najgorim vremenskim prilikama. Iz izloženog je svakako jasno, da će troškovi oko izrade ovakovog stroja biti visoki, ali će se bolje isplatiti, nego li izgradnja jeftinijeg stroja djelomično podesnog za praktičnu primjenu. Svim uvjetima i zahtjevima, koje traži šumarstvo od strojeva za svoju upotrebu, može se jedino udovoljiti primjenom sredstava i porjiagala s kojima rasjgolaže moderna tehnika. 487 |