DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Volumna težina prešanog drveta će prema tome biti: Y = K + a (1 — e"kP) gdje je K = volumna težina gredice, k = poznata konstanta prešanja. Vrijednost »x« se približava asimptotički vrijednosti »a« pa je konačno za p = to, x = a, Kako je već naprijed navedeno, konstanta prešanja »k« ovisna je o širini presne gredice i vrsti drveta a neovisna je o debljini gredice. Promijeni li se širina gredice, to će se promijeniti i konstanta prešanja »k«. Povećanjem debljine gredice kod konstantnog »p« gustoća se ne mijenja, povećava se samo trajanje prešanja. Radnja prešanja u tom slučaju kod konstantnog »p« bit će R = J´op ds i bit će to veća što je debljina gredice veća. U etažnim prešama dakle kada ne bi prešali više paralelnih gredica, za samu uvećanu debljinu, ne bi trebali većih tlakova. Prirast će gustoće drveta kod konstantnog »p« biti funkcija širine gredice. Semimikroradiografske snimke izrađene su u zavodu za fiziku Prirodoslovno- matematskog fakulteta u Zagrebu. Slike su izrađene po metodici prof. dr. ing. Pajića, modificiranoj za slikanje lignostona po ing. A. Lahodniju i S. Težaku. Prešanje drveta izvedeno je u tvornici Me-Ba na prešama od 60 i 120 tona. Neka mehanička i neka fizikalna svojstva drveta određivana su u zavodu prof. dr. A. Ugrenovića na Polj.-šumarskom fakultetu te na Tehničkom fakultetu u zavodu prof. Šahnazarova pod rukovodstvom dra Hribara. Svima suradnicima na ovom mjestu izričem svoju zahvalnost. Zaključak Ispitane su i uspoređene neke fizikalne i mehaničke osebine dobivenog bukovog lignostona našim pokusnim prešanjem s uzorkom lignostona (bukovog) njemačke proveniencije te s običnom neprešanom bukovinom. Tim se ispitivanjem pokazalo, da naši lignostoni ne zaostaju za stranim uzorcima, nego ih dapače u nekim osebinama i premašuju, Pokazalo se nadalje, da nije od bitne važnosti za dobivanje lignostona visoka termička obrada gredica grijanjem na 220°C. Lignoston dobiven hladnim prešanjem, bez termičke obrade pokazuje odlična i fizikalna i mehanička svojstva. Prešanje gredica u industrijskom mjerilu može se vršiti u etažnim prešama, koje će biti zagrijavane ili parom ili električnom energijom na temperaturu do cea 120°, odnosno u matricama t. j. u pojedinačnim kalupima. Pokusima smo ustanovili, da kvalitetan lignoston dobivamo samo iz gredica rezanih točno po radialnom prerezu. Svaki je drugi rez za lignoston manje povoljan. Pokazalo se, kako je za vrijeme prešanja došlo do kidanja drvnih vlakanaca zbog nepravilno rezanih gredica. To se je nepravilno rezanje očitovalo i u nepovoljnim mehaničkim osebinama lignostona. Radiografske snimke pokazale su promjenu gustoće drveta, pa se već iz njih može odre 479 |