DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 16 <-- 16 --> PDF |
rozno drvo. Volumna će težina drveta biti u stvari funkcija presnog tlaka i specifične težine stanične supstancije 1,56. Prema tome će ovdje vrijediti diferencijalna jednadžba, kod koje je dx = prirast volumne težine, dp = prirast tlaka, a = maksimalna volum. težina, k = konstanta prešanja. f=-k(a~x) (1) dp Integriranjem dx — i —k dp dobivamo ln (a — x) k p + J^=! rješavajući za p = 0, x = 0 dobivamo c = ln a, i uvrštenjem ......) ln (a — x) — ln a = — kp . . . . (2 a odatle = a (1 — e"kp) (3) Uvrštenjem vrijednosti za p = 0 dobivamo, da je x = 0, a za p = oo je x = a. Prema tome bi za bukovo drvo volumne težine 0,63 iznosio maksimalni prirast volumne težine 1,56 — 0,63 = 0,93. Navedeni se proces prešanja drva ponaša prema tome kao monomolekulama reakcija. Konstantu prešanja dobivamo iz jednadžbe (2): k = 1- In a p a — x te je ona specifična za pojedinu vrstu drveta kod gredica konstantne širine prešanja. Kako vrijednost naše postavljene diferencijalne jednadžbe nismo uspjeli provjeriti radi vrlo malog broja provedenih prešanja, to smo se poslužili vrijednostima, koje su dobili Egne r i Graf . Oni su određivali stepen zgušćavanja topolovog drveta kao funkciju presnog tlaka kod konstantne debljine gredica od 10 mm. Na osnovu tih podataka i naše diferencijalne jednadžbe gustoća drveta kao funkcija tlaka i volumne težine drveta prikazana je na slici 3. «=i´. K=0*? 478 |