DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 15     <-- 15 -->        PDF

šanjem samo u jednom smjeru Na slici se fo očitovalo šupijikavošću drvne mase (mak
svijetle točke po cijeloj površini slike). Očito je dakle, da gredica, koja je bila prešana,
nije bila ispravno rezana. Najpovoljniji je smjer rezanja gredica za lignostone u
radialnom smjeru, U tako će rezanom drvetu biti najmanji bočni tlakovi na tkivo i
najmanja ´mogućnost trganja tkiva, a dosljedno onda i najbolje mehaničke osobine. Te
mehaničke osebine uzorka inostranog lignostona potpuno odgovaraju rentgenografskoj
strukturi drveta. Taj lignoston ima najslabije mehaničke osebine, što više slabije i od
samog neprešanoig drveta, maikair inače ima nekoje odlične kvalitete (usporedi tabl. II).


Kako se iz radiografskih slika vidjelo, od najodlučnije važnosti za
kvalitet lignostona je smjer prešanja. Najidealnije će prešana gredica biti
ona, koja je izrezana točno po radialnom prerezu. U tom, će slučaju
tkivo stanica biti tlačeno ili paralelno s rastom tkiva ili okomito na rast,
već prema tome, da li je lignoston dobiven jednokratnim ili dvokratnim
prešanjem. Svaki je lignoston iz drugačije rezane gredice prešan nepovoljno.
Prešanje na tkivo drveta vršeno je pod izvjesnim kutom (slika


2b) pa se može očekivati kidanje tkiva, kako je to bio slučaj kod inozemnog
uzorka.


Teoretski dio


Specifična težina stanične supstancije iznosi gotovo bez razlike za
svako drvo 1,56. Samo kod nekih vrsta, koje sadrže veće količine smola,
specifična je težina nešto manja te iznosi 1,52. Kod nekih se naročito
teških vrsta specifična težina penje i do 1,62. Iz volumne se težine drveta
može lako izračunati sadržaj pora, koji u procentima iznosi :


c = (1—0,641 r) 100


gdje je »r« volumna težina drveta. Odatle je za r — 0,il sadržaj pora odn.
uzduha 96,41% ili za r = 1 svega 35,9%. Kod r = 1,56 imamo potpuno
zgusnuto drvo odn. samu staničnu supstanciju. Tlačenjem bismo drveta
dakle mogli teoretski postići maksimalnu volumnu težinu od 1,56, koja
bi, kako smo naglasili, bila istodobno i specifična težina stanične supstancije
te samog drveta. To bi značilo, da smo tlačenjem dobili posve nepo


477