DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Tabela III


Pojivost lignostona


Težina Prirast


Broj uzorka
suhog napojenog težine težine
uzorka uzorka u gr. u %


lignoston 14 17,3474 31,6539 141,3065 82,1
lignoston 15 20,3583 35,3037 14,9454 73,4
obično drvo 22,1310 38,9361 1)1,8051 53,3
lignoston br. VIII 14,1250 27,4500 13,3250 * 94,5
lignoston njem. 20,35 31,60 11,25 55,3


Isto je tako bio prešan i njemački uzorak lignostona, koji se povećao
samo u jednom smjeru. Najmanju je pojivost pokazalo obično neprešano
bukovo drvo sa 53,3% prirasta na težini, a najveću je pojivost pokazao
termički obrađen uzorak, dakle onaj, koji je termičkom obradom trebao
biti u apsolutno suhom stanju. Jednom napojena pločica lignostona ostala
je nakon sušenja nepravilna i savinuta. To međutim nije redovni slučaj
kod neprešane drvne pločice.


Vrlo su vrijedni podaci o kvaliteti lignostona kao i načinu prešanja dobiveni
semimikro-radiografskim istraživanjima. Te slike daju gustoću drveta a bile su uvećane
5 puta. Debljina je snimane pločice iznosila 0,5—1 mm s diametrom oko 20 mm.
Ušlo vi su snimanja bili: 15 KV, 3 mA, D—50, Cu-anoda, ekspozicija ´15—60 sekundi
(Slike nisu priložene, jer ne postoji mogućnost izrade klišeja, koji bi pokazivali tran
ženu finoću strukture.) Tamnije partije na slici pokazivale su gušće i specifički, teže
dijelove drveta tako, da su tamniji dijelovi kasino, a svijetliji rano drvo. Na slici su
bili vidi javi i sržni traci, koja prema snimci imaju i veću gustoću od ostalih dijelova
drveta. Radiografska snimka neprešanog uzorka u mnogočemu podsjeća na običnu fotografsku
snimku drveta. Efekt zacrnjen na običnoj snimci dolazi kao posljedica
većeg ili manjeg refleksa svijetla, dok na radiografskoj snimci zacrnjenje slika dolazi
kao funkcija gustoće drveta odnosno materijala, koji se snima.


Prešanjem drveta po radialnoan presjeku, dakle okomito na godove smanjuje se
razlika gustoće smjerom sržnih trakova, a gustoća smjerom godova ostaje nepromijenjena.
Usporede li se radiografske snimke ovako jednostrano tlačenog drveta s onim
netlačenog, vidi se da s^I razlike gustoće u radialnom smjeru postale stvarno manje,
kako to uostalom pokazuje i podjednako zacrnjenje ploča u smjeru sržnih trakova.
Gustoća po tangencialnom smjeru radi okomitog tlačenja na godove ne mijenja se.
Dvokrabnitm prešanjem gredice umanjuje se razlika gustoće i po tangencialnom i po
radialnom smjeru. Usporede li se navedene slike s onima neprešanog drveta vid; se,
da postoji gotovo potpuna jedno´ikost gustoće drveta, što se očituje jednolikim zacrnjenjem
slike.


Na slikama ´moglo se također vidjeti, kako su sržn; traci i godovi postali krivudavi,
zbog djelovanja bočnih pritisaka na nepotpuno paralelne godove i sržne trakove.
Isprekidanost je godova odnosno sržnih trakova bila to veća, što je bio veći
kut tlačenja .godova odnosno sržnih trakova. Drvna vlakanca, drvni, sudovi i sržni trakovi
izbjegavali su silu tlaka uklanjajući: se u smjeru najmanjeg otpora tamo, gdje je radi
amizotropnosti drveta postojala manja: gustoća, Sile su kohezije još uvijek bile takove,
da nije došlo do pucanja vlakanaca odnosno drvnih sudova. Ako kut djelovanja tlaka
na smjer godova prede dozvoljenu granicu-, te ako je tlak djelovanja dovoljno velik,
onda će doći do pucanja staničnog tkiva. Takav slučaj trganja tkiva pokazao je lignoston
inozemne proveniencije. Taj je, kako smo to naveli kod pojivosti, dobiven pre


*476


i