DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Tabela III Pojivost lignostona Težina Prirast Broj uzorka suhog napojenog težine težine uzorka uzorka u gr. u % lignoston 14 17,3474 31,6539 141,3065 82,1 lignoston 15 20,3583 35,3037 14,9454 73,4 obično drvo 22,1310 38,9361 1)1,8051 53,3 lignoston br. VIII 14,1250 27,4500 13,3250 * 94,5 lignoston njem. 20,35 31,60 11,25 55,3 Isto je tako bio prešan i njemački uzorak lignostona, koji se povećao samo u jednom smjeru. Najmanju je pojivost pokazalo obično neprešano bukovo drvo sa 53,3% prirasta na težini, a najveću je pojivost pokazao termički obrađen uzorak, dakle onaj, koji je termičkom obradom trebao biti u apsolutno suhom stanju. Jednom napojena pločica lignostona ostala je nakon sušenja nepravilna i savinuta. To međutim nije redovni slučaj kod neprešane drvne pločice. Vrlo su vrijedni podaci o kvaliteti lignostona kao i načinu prešanja dobiveni semimikro-radiografskim istraživanjima. Te slike daju gustoću drveta a bile su uvećane 5 puta. Debljina je snimane pločice iznosila 0,5—1 mm s diametrom oko 20 mm. Ušlo vi su snimanja bili: 15 KV, 3 mA, D—50, Cu-anoda, ekspozicija ´15—60 sekundi (Slike nisu priložene, jer ne postoji mogućnost izrade klišeja, koji bi pokazivali tran ženu finoću strukture.) Tamnije partije na slici pokazivale su gušće i specifički, teže dijelove drveta tako, da su tamniji dijelovi kasino, a svijetliji rano drvo. Na slici su bili vidi javi i sržni traci, koja prema snimci imaju i veću gustoću od ostalih dijelova drveta. Radiografska snimka neprešanog uzorka u mnogočemu podsjeća na običnu fotografsku snimku drveta. Efekt zacrnjen na običnoj snimci dolazi kao posljedica većeg ili manjeg refleksa svijetla, dok na radiografskoj snimci zacrnjenje slika dolazi kao funkcija gustoće drveta odnosno materijala, koji se snima. Prešanjem drveta po radialnoan presjeku, dakle okomito na godove smanjuje se razlika gustoće smjerom sržnih trakova, a gustoća smjerom godova ostaje nepromijenjena. Usporede li se radiografske snimke ovako jednostrano tlačenog drveta s onim netlačenog, vidi se da s^I razlike gustoće u radialnom smjeru postale stvarno manje, kako to uostalom pokazuje i podjednako zacrnjenje ploča u smjeru sržnih trakova. Gustoća po tangencialnom smjeru radi okomitog tlačenja na godove ne mijenja se. Dvokrabnitm prešanjem gredice umanjuje se razlika gustoće i po tangencialnom i po radialnom smjeru. Usporede li se navedene slike s onima neprešanog drveta vid; se, da postoji gotovo potpuna jedno´ikost gustoće drveta, što se očituje jednolikim zacrnjenjem slike. Na slikama ´moglo se također vidjeti, kako su sržn; traci i godovi postali krivudavi, zbog djelovanja bočnih pritisaka na nepotpuno paralelne godove i sržne trakove. Isprekidanost je godova odnosno sržnih trakova bila to veća, što je bio veći kut tlačenja .godova odnosno sržnih trakova. Drvna vlakanca, drvni, sudovi i sržni trakovi izbjegavali su silu tlaka uklanjajući: se u smjeru najmanjeg otpora tamo, gdje je radi amizotropnosti drveta postojala manja: gustoća, Sile su kohezije još uvijek bile takove, da nije došlo do pucanja vlakanaca odnosno drvnih sudova. Ako kut djelovanja tlaka na smjer godova prede dozvoljenu granicu-, te ako je tlak djelovanja dovoljno velik, onda će doći do pucanja staničnog tkiva. Takav slučaj trganja tkiva pokazao je lignoston inozemne proveniencije. Taj je, kako smo to naveli kod pojivosti, dobiven pre *476 i |