DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 13     <-- 13 -->        PDF

radialnom presjeku znatno veće. Komparirajući naše lignostone očekivali
bismo veće tvrdoće na svim presjecima kod uzorka broj 18 od onih
kod uzorka broj 10, ali toga nema. Veću tvrdoću u tangencialnom presjeku
uzorka broj 10 možemo tumačiti jedino drugačijom strukturom drveta


\ ispitane gredice.


Posve druge i neočekivane rezultate dobili smo određivanjem čvrstoće
na savijanje i čvrstoće na vlak. Tu su lignostoni broj 10, i 18 dali znatno
povoljnije rezultate od njemačkog uzorka. Lignostpn broj 18 imao je daleko
bolje mehaničke osebine i to kod čvrstoće na savijanje za 330 kg
/cm-, a kod čvrstoće na vlak za 280 kg´cm2 veće od njemačkog lignostona
odnosno za 500 i 180 kg/cm2 veće od običnog neprešanog bukovog drveta.
Vrlo je karakteristično, da je i obična bukovina dala bolje rezultate kod
čvrstoće na vlak od njemačkog lignostona. Ovaj rezultat iznenađuje. Ovu
bismo činjenicu mogli protumačiti, kao što smo to uostalom učinili i ranije,
strukturom drveta ,ali je gotovo vjerojatnije, da stvar leži u drugačijem
postupku od produkcije lignostona. Na to nas upućuju i semimikroröntgenska
istraživanja o čemu će još posebno biti govora. Dok su rezultati
čvrstoća na savijanje odnosno na vlak naših lignostona bili veći od
rezultata za njemački lignoston, dotle je ovaj pokazao znatno veće rezultate
kod radnje loma. Kod naših se lignostona (uzorci broj 10 i 18.) radnja
loma nije bitno ništa promijenila.


Boja se lignostona bitno razlikovala od one neprešanog drveta. Što
je bio tlak prešanja veći, to je boja bila tamnija. Tako je uzorak broj 14
bio tamno-smeđe boje, a1 uzorak broj 15 radi, manijeg tlaka prešanja mnogo
svijetliji. Njemački je uzorak lignostona nešto tamniji i od našeg uzorka
broj 14. Dobiveni su lignostoni davali na opip utisak masnoće, pa je izgledalo
kao da su impregnirani nekim masnim impregnacionim sredstvima.


Komparirajući dalje kvalitet lignostona mi smo odredili također i
pojivost. U tu smo svrhu odrezali od gredica po čeonom presjeku pločice
debljine 10—15 mm, a zatim smo ,ih odvagnuli i u vodi ostavili potopljene
kroz 24 sata. Nakon tog vremena pločice su bile izvađene, obrisane
krpom i vagane. Prirast u težini, a to je pojivost, izrazili smo u postocima.
Osim lignostona broj 14 i 15 te njemačkog uzorka uzeli smo također i
običnu bukovinu kao i termički obrađen lignoston broj 8. Iz podataka se
u tabeli III vidi, da je pojivost lignostona mnogo veća od pojivosti neprešanog
drveta. To smo uostalom i očekivali. Prešanjem se kod drveta ne
umanjuje sposobnost imbibiranja vode. Fizikalno-kemijski se procesi u stanici
nisu bitno izmijenili ni nakon prešanja. Upijanje je vode bilo olakšano
te ubrzano time, što je prešanjem bio istisnut uzduh iz stanica. Volumen
se prešanog drveta stavljenog (uronjenog) u vodu povećao na gotovo isti
volumen, koji je imalo neprešano drvo. Pločica se lignostona širila upravo
u onom smjeru, u kojem je i bila prešana". Tako se lignoston uzorak broj
14, povećao u oba smjera prešanja, a uzorak broj 15 samo u onom smjeru,
u kojem je i bio prešan.


475