DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1950 str. 13 <-- 13 --> PDF |
radialnom presjeku znatno veće. Komparirajući naše lignostone očekivali bismo veće tvrdoće na svim presjecima kod uzorka broj 18 od onih kod uzorka broj 10, ali toga nema. Veću tvrdoću u tangencialnom presjeku uzorka broj 10 možemo tumačiti jedino drugačijom strukturom drveta \ ispitane gredice. Posve druge i neočekivane rezultate dobili smo određivanjem čvrstoće na savijanje i čvrstoće na vlak. Tu su lignostoni broj 10, i 18 dali znatno povoljnije rezultate od njemačkog uzorka. Lignostpn broj 18 imao je daleko bolje mehaničke osebine i to kod čvrstoće na savijanje za 330 kg /cm-, a kod čvrstoće na vlak za 280 kg´cm2 veće od njemačkog lignostona odnosno za 500 i 180 kg/cm2 veće od običnog neprešanog bukovog drveta. Vrlo je karakteristično, da je i obična bukovina dala bolje rezultate kod čvrstoće na vlak od njemačkog lignostona. Ovaj rezultat iznenađuje. Ovu bismo činjenicu mogli protumačiti, kao što smo to uostalom učinili i ranije, strukturom drveta ,ali je gotovo vjerojatnije, da stvar leži u drugačijem postupku od produkcije lignostona. Na to nas upućuju i semimikroröntgenska istraživanja o čemu će još posebno biti govora. Dok su rezultati čvrstoća na savijanje odnosno na vlak naših lignostona bili veći od rezultata za njemački lignoston, dotle je ovaj pokazao znatno veće rezultate kod radnje loma. Kod naših se lignostona (uzorci broj 10 i 18.) radnja loma nije bitno ništa promijenila. Boja se lignostona bitno razlikovala od one neprešanog drveta. Što je bio tlak prešanja veći, to je boja bila tamnija. Tako je uzorak broj 14 bio tamno-smeđe boje, a1 uzorak broj 15 radi, manijeg tlaka prešanja mnogo svijetliji. Njemački je uzorak lignostona nešto tamniji i od našeg uzorka broj 14. Dobiveni su lignostoni davali na opip utisak masnoće, pa je izgledalo kao da su impregnirani nekim masnim impregnacionim sredstvima. Komparirajući dalje kvalitet lignostona mi smo odredili također i pojivost. U tu smo svrhu odrezali od gredica po čeonom presjeku pločice debljine 10—15 mm, a zatim smo ,ih odvagnuli i u vodi ostavili potopljene kroz 24 sata. Nakon tog vremena pločice su bile izvađene, obrisane krpom i vagane. Prirast u težini, a to je pojivost, izrazili smo u postocima. Osim lignostona broj 14 i 15 te njemačkog uzorka uzeli smo također i običnu bukovinu kao i termički obrađen lignoston broj 8. Iz podataka se u tabeli III vidi, da je pojivost lignostona mnogo veća od pojivosti neprešanog drveta. To smo uostalom i očekivali. Prešanjem se kod drveta ne umanjuje sposobnost imbibiranja vode. Fizikalno-kemijski se procesi u stanici nisu bitno izmijenili ni nakon prešanja. Upijanje je vode bilo olakšano te ubrzano time, što je prešanjem bio istisnut uzduh iz stanica. Volumen se prešanog drveta stavljenog (uronjenog) u vodu povećao na gotovo isti volumen, koji je imalo neprešano drvo. Pločica se lignostona širila upravo u onom smjeru, u kojem je i bila prešana". Tako se lignoston uzorak broj 14, povećao u oba smjera prešanja, a uzorak broj 15 samo u onom smjeru, u kojem je i bio prešan. 475 |