DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 8 <-- 8 --> PDF |
No odrediti taj odnos: postići najveću brzinu pomicanja daske kod dane turaže, a da bi kvalitet blanjanja zadovoljio, to je moguće samo tako ako kvalitet blanfanja predstavimo veličinom odnosno razmako m c i k 1 o i d a. To je dakle novi elemenat za tehničku normu. Neka je turaža blanjalice 3000 o/min, neka ima 4 noža na obodu radne osovine i neka je kvalitet reza određen sa razmakom cikloida q — 1 mm (to su sitne uvale, prostim okom jedva vidljive). Otuda izlazi pomak u minuti p p = (3000 X 4 X 1) : 1000 m/minuta ili 12 metara po minuti. Prirodno je, ako hoćemo grublje oblanjanu plohu, da q možemo birati i sa više od lmm. Izaberemo li na pr. 2 mm, a turaža stroja iznosi 5000 o/min, tada je p = (5000 X 4 X 2) : 1000 = 20 metara po minuti. Ovaj stepen kvalitete obrade ne smije biti ni u kojem slučaju zanemaren. Drugi se kvalitet traži za brodarski pod, a drugi za dijelove namještaja ili panelske srednjice. Prema tome bit će i druga brzina rada i drugi kapacitet u svakom od ovih slučajeva. I ovdje je pogrešno, ako neki rukovaoci ili rukovodioci sami na svoju ruku bez saglasnosti mašinskih stručnjaka mijenjaju bilo koji od činilaca, koji su dani po konstruktoru, u samoj fabrici strojeva. U jednoj tvornici parketa (Đurdenovac) povišena je brzina pomicanja bez povišenja turaže, pa se dobio znatno slabiji kvalitet obrađene površine. Na taj način ni ovdje nije izvršena stvarna racionalizacija, nego se samo povisio postotak škarta na račun veće proizvedene količine. Prigodom određivanja tehničke norme strojeva i uređaja treba poći od danih elemenata, koji su gotovo uvijek kompleksni, pa otuda samo skupno promjenljivi. Promjena turaže izaziva sasvim drugo opterećenje remena, osovine, noža, energije, utroška maziva i dr. Ako ta promjena nije znatna ,onda naravno nije u pitanju veliki riziko pa se tu i tamo mogu dopustiti izvjesna pomeranja u saglasnosti sa maišinskim stručnjacima. No velike promjene u remenicama ili forsiranje pomicanja na račun kvalitete proizvoda ni u kom slučaju ne smiju da pređu u proizvoljnu praksu, jer to većinom daje prividne racionalizacije: na račun postignute količine javlja se lom, slab kvalitet ili šteta u ma kom drugom vidu. Stroj i njegove sastavne dijelove treba pcsmatrati kao živ organizam, koji ima snagu prema njegovim organima i mišićima. Prethodno ne razviti organe i ne ojačati muskulaturu, a opteretiti organizam povišenom mjerom, znači izvršiti nad njim otvoreno nasilje i izazvati opći poremećaj. No kakogod se dešavaju preopterećenja strojeva, tako isto imamo slučajeve, da mnogi strojevi rade sa »po snage«. I ovdje je uzrok nepoznavanje tehničkih kapaciteta ,pa ljudi iz pretjerane bojazni i opreza rade »za svaki slučaj« sa najmanjom brzinom. Ovdje se očigledno gubi i energija i vrijeme i dio amortizacija, a pojavljuje se i niz drugih rasipa, koji su vezani za slab stepen iskorišćenja strojeva. Kod mnogo strojeva u pogonu javljgju 426 |