DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 46 <-- 46 --> PDF |
domaćeg bora nemačkom metodom i 12. Istraživanja sinolnih materija. Knjiga II obuhvata ove radove: 1, Smokirska industrija u okviru režima autar hije. 2. Razvoj smolarske industrije u području Atezine. 3. Kolofon i terpentinsko ulje smole belog bora iz Atezine. 4. Terpentinsko ulje, borovo ulje i kolofon dobiveno iz panjeva bđog bora iz oblasti Alto-Adige. Knjiga III obuhvata ove radove: 1. Smola Pinus Brutia sa ostrva Rodosa, 2. Ete rično1 ulje ariševog balsama. 3. Dva. odlična nacionalna terpentinska ulja od alepskog bora i crnog bora. Knjiga IV obuhvata sledeće radove: 1. O terpentinskom ulju pinjola. 2. Prilog poznavanju diterpena i 3. Novi zadaci i izgledi domaće smolarske industrije. B. Pejoski Internacionalni botanički kongres u Stockholmu. Od 12—20 jula o. g. održavao se VII. Internacionalni botanički kongres u Stockholmu. Kongresu je prisustvovailo oko 1.500 učesnika iz 50 raznih zemalja. Poslije kongresa održane su brojne ekskurzije po Švedskoj. Rad kongresa odvijao se uglavnom u sekcijama ,kojih je bilo 15 (Citologja, Genetika, Mikologija, Gospodarska botanika, Eksperimentalna ekologija i dr.). Održano je yr!lo mnogo referata u sekcijama. Za nas je najinteresantnija Sekcija šumarske botanike. Tokom nekoliko zasijedanja ova je sekcija posvećivala pažnju interesantnijim i aktuelnim problemima iz Šumarske botanike. Tako je prvo zasijedanje bilo posvećeno pitanju šumski h tipova , gdje su se istakli referati H. Gauseena: »Šume Pirineja « i T xena: »O stanju šum. sociološkog kartiranja u Njemačkoj«. U drug´m manjim referatima bilo je govora o »Šumskim tipovima čehoslovačke i njihovoj praktičnoj ´ primjeni« (A. Zlatnik), »O geografskom rasprostranjenju šumskih tipova« (V. Kujala), »Šumski tipovi i sukcesija u rumunjskom Banatu« (A. Borza) i dr. U drugom zasjedanju sekcija se bavila pitanjima provenijencij e sjemena . Tu je B. Hryniewiecki govorio o »Varijabilnosti kod Picea Abies (L.) Karst u Poljskoj«, Schulenburg o »Pi tanjima provenijencije kod drveća za celulozu«, gdje je opisana neka posebna rasa smreke. Zanimljiv referat održao je van Vloten »O provenijenciji sjemena u odnosu na bolesti drveća«. Daljnje zasjedanje bilo je ispunjeno referatima o bolestim a od gljiv a na šumskom drveću. Tu je V. Baxter govorio o »Odnosu uzgojne prakse prema pojavama bolesti u američkim šumskim kulturama« L. Hutchinson održao je interesantno predavanje »O virusnim oboljenjima šumskog drveća«. H. Zycha pročitao je referat »Propadanje kore kod bukve« i dr. Mnogi referati bili su posvećeni i šumarskoj genetici. Tako je P. C. Nielsen saopćio o »Radovima sa umjetnim križanjem unutar roda Fagus«, a H. Johns- son je održao referat o »Hibridima unutar vrste u križanju šumskog drveća«, u kome je uglavnom prikazao hibride topola. C. L. Kiellandar prikazao je svoje pokuse sa ko´.hicinom u »Umjetnoj i prirodnoj polrploidiji kod Picea Abies (L.) Karst«. C. He´mburger govorio je o »Križanju vajmutovca (Pinus strobus) u Kanadi«, gdje je naročito naglašena selekcija na otpornost na rđu i Pissodes. U zasi jedanju o š u m s k o-e koiloškim pitanjim a održao je Burger predavanje: »Rezanje grana, skidanje lišća i prirast kod mlad´h biljaka smreke i bora«, a W. v. Wettstein o »Biologiji cvijeta našeg šumskog drveća« i dr. Upitanju pošumljavanj a ubrajamo referat L. Leytona »O rastu drveća u odnosu na mineralnu hramu, s posebnim obzirom na rast na staništima Calluna« i dr. S prednjim pitanjem u vezi je i problem mi kor i ze, kome je b´llo posvećeno nekoliko vrijednih referata. Poznati stručnjak za to pitanje E. Melin održao je predavanje »Posljednje studije o prirodi mikorize kod drveća«. I druga pitanja mikorize bila su osvijetljena. Tako je B. Peyronet govoriq o »Studiju mikorize direktnim promatranjem «, J. Dufrency o »Citokemijskim proučavanjima mikorize« i dr. Osim rada u ovoj sekciji bila su na ovom kongresu tretirana i druga pitanja iz šumarske problematike u nekim drugim sekcijama. Tako je na pr. posvećena pažnja otpornosti drveća na sušu, sadržaju vode u drvu, anatomiji fosilnog drveća i t. d. Bilo bi korisno dobiti neke od važnijih referata ili bar detaljniji pregled rezultata i sadržaja najaktuelnijih predavanja. (Sastavljeno prema članku prof. dr. W. Bavendamma u časopisu Forst- und holzwirtschaftliche Fragen, Stuttgart, No 105, od 2. septembra 1950). B. Zlatarić 464 |