DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1950 str. 46     <-- 46 -->        PDF

domaćeg bora nemačkom metodom i 12. Istraživanja sinolnih materija.


Knjiga II obuhvata ove radove: 1, Smokirska industrija u okviru režima autar


hije. 2. Razvoj smolarske industrije u području Atezine. 3. Kolofon i terpentinsko


ulje smole belog bora iz Atezine. 4. Terpentinsko ulje, borovo ulje i kolofon dobiveno


iz panjeva bđog bora iz oblasti Alto-Adige.


Knjiga III obuhvata ove radove: 1. Smola Pinus Brutia sa ostrva Rodosa, 2. Ete


rično1 ulje ariševog balsama. 3. Dva. odlična nacionalna terpentinska ulja od alepskog


bora i crnog bora.


Knjiga IV obuhvata sledeće radove: 1. O terpentinskom ulju pinjola. 2. Prilog
poznavanju diterpena i 3. Novi zadaci i izgledi domaće smolarske industrije.


B. Pejoski
Internacionalni botanički kongres u Stockholmu. Od 12—20 jula o. g. održavao se
VII. Internacionalni botanički kongres u Stockholmu. Kongresu je prisustvovailo oko
1.500 učesnika iz 50 raznih zemalja. Poslije kongresa održane su brojne ekskurzije po
Švedskoj.
Rad kongresa odvijao se uglavnom u sekcijama ,kojih je bilo 15 (Citologja, Genetika,
Mikologija, Gospodarska botanika, Eksperimentalna ekologija i dr.). Održano
je yr!lo mnogo referata u sekcijama. Za nas je najinteresantnija Sekcija šumarske botanike.
Tokom nekoliko zasijedanja ova je sekcija posvećivala pažnju interesantnijim
i aktuelnim problemima iz Šumarske botanike. Tako je prvo zasijedanje bilo posvećeno
pitanju šumski h tipova , gdje su se istakli referati H. Gauseena: »Šume Pirineja
« i T xena: »O stanju šum. sociološkog kartiranja u Njemačkoj«. U drug´m manjim
referatima bilo je govora o »Šumskim tipovima čehoslovačke i njihovoj praktičnoj ´
primjeni« (A. Zlatnik), »O geografskom rasprostranjenju šumskih tipova« (V. Kujala),
»Šumski tipovi i sukcesija u rumunjskom Banatu« (A. Borza) i dr.


U drugom zasjedanju sekcija se bavila pitanjima provenijencij e sjemena
. Tu je B. Hryniewiecki govorio o »Varijabilnosti kod Picea Abies (L.) Karst
u Poljskoj«, Schulenburg o »Pi tanjima provenijencije kod drveća za celulozu«, gdje
je opisana neka posebna rasa smreke. Zanimljiv referat održao je van Vloten »O provenijenciji
sjemena u odnosu na bolesti drveća«.


Daljnje zasjedanje bilo je ispunjeno referatima o bolestim a od gljiv a
na šumskom drveću. Tu je V. Baxter govorio o »Odnosu uzgojne prakse prema pojavama
bolesti u američkim šumskim kulturama« L. Hutchinson održao je interesantno
predavanje »O virusnim oboljenjima šumskog drveća«. H. Zycha pročitao je referat
»Propadanje kore kod bukve« i dr.


Mnogi referati bili su posvećeni i šumarskoj genetici. Tako je P. C.
Nielsen saopćio o »Radovima sa umjetnim križanjem unutar roda Fagus«, a H. Johns-
son je održao referat o »Hibridima unutar vrste u križanju šumskog drveća«, u kome
je uglavnom prikazao hibride topola. C. L. Kiellandar prikazao je svoje pokuse sa
ko´.hicinom u »Umjetnoj i prirodnoj polrploidiji kod Picea Abies (L.) Karst«. C. He´mburger
govorio je o »Križanju vajmutovca (Pinus strobus) u Kanadi«, gdje je naročito
naglašena selekcija na otpornost na rđu i Pissodes.


U zasi jedanju o š u m s k o-e koiloškim pitanjim a održao je Burger predavanje:
»Rezanje grana, skidanje lišća i prirast kod mlad´h biljaka smreke i bora«,
a W. v. Wettstein o »Biologiji cvijeta našeg šumskog drveća« i dr.


Upitanju pošumljavanj a ubrajamo referat L. Leytona »O rastu drveća
u odnosu na mineralnu hramu, s posebnim obzirom na rast na staništima Calluna« i dr.


S prednjim pitanjem u vezi je i problem mi kor i ze, kome je b´llo posvećeno
nekoliko vrijednih referata. Poznati stručnjak za to pitanje E. Melin održao je predavanje
»Posljednje studije o prirodi mikorize kod drveća«. I druga pitanja mikorize
bila su osvijetljena. Tako je B. Peyronet govoriq o »Studiju mikorize direktnim promatranjem
«, J. Dufrency o »Citokemijskim proučavanjima mikorize« i dr.


Osim rada u ovoj sekciji bila su na ovom kongresu tretirana i druga pitanja iz
šumarske problematike u nekim drugim sekcijama. Tako je na pr. posvećena pažnja
otpornosti drveća na sušu, sadržaju vode u drvu, anatomiji fosilnog drveća i t. d.


Bilo bi korisno dobiti neke od važnijih referata ili bar detaljniji pregled rezultata
i sadržaja najaktuelnijih predavanja.
(Sastavljeno prema članku prof. dr. W. Bavendamma u časopisu Forst- und holzwirtschaftliche
Fragen, Stuttgart, No 105, od 2. septembra 1950).


B. Zlatarić
464